Novi sukob u Bosni i Hercegovini je malo vjerovatan, ali postoji rizik od nasilja. Milorad Dodik i njegovi saveznici pokazali su da mogu da stvore nevolje kad god im se prohtije. Trenutna eskalacija je izazvana akcijama Zapada, koji sada mora da osigura da se politička kriza ne pretvori u bezbjednosnu, izjavio je za “Vijesti” Tobi Vogel, suosnivač i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu.
Na pitanje kolika je mogućnost da dođe do raspada BiH ili do novog sukoba, Vogel je rekao: “Situacija u BiH nikad nije bila tako ozbiljna još od perioda neposredno nakon rata. Iako mislim da povratak na sukobe u stilu 1990-ih nije vjerovatan, danas postoji rizik od nekog oblika nasilja nižeg intenziteta, i to bi lako moglo izmaći kontroli. Istovremeno, važno je istaći da čak i ako ne dođe do nasilja, kako što se svi, naravno, nadamo, Milorad Dodik, njegovi sponzori u Moskvi i njegovi lokalni saveznici iz HDZ su postigli svoj cilj - pokazali su da mogu da stvore nevolje kad god žele i da ne postoji međunarodno prisustvo u zemlji koje bi se moglo efikasno suprotstaviti takvim potezima. Bosanci su čuli tu poruku jasno i glasno”, kaže Vogel.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je u izvještaju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija ove nedjelje upozorio da su “izgledi za dalju podjelu i sukob veoma realni”.
On je ocijenio da Republika Srpska sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata na čelu, ugrožava mir i stabilnost, ne samo u toj zemlji, već i u regionu.
“BiH se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda”, naveo je Šmit u izvještaju o stanju u državi.
Na pitanje da li postoji realna mogućnost od raspada BiH, njemački političar je juče rekao da to nije neposredna opasnost.
“Ali, ako se nastavi degradacija Dejtonskog mirovnog sporazuma... postoji rizik da će se ta zemlja raspasti”, rekao je Šmit u intervjuu za Rojters.
Rekavši da se i dalje nada da će međunarodni pritisak pomjeriti razvoj događaja u “razumnom pravcu”, crvena linija bi bilo osnivanje odvojene armije RS unutar BiH, što je Dodik najavio.
“Ako se ispostavi da je to tačno... međunarodna zajednica će morati da vrlo, vrlo, vrlo ozbiljno razmisli o tome kako da idemo naprijed”, rekao je juče Šmit.
Dodik je pokrenuo inicijativu da RS povuče saglasnost o formiranju institucija na državnom nivou, poput Oružanih snaga BiH, Uprave za indirektno oporezivanje i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.
Šmit je u izvještaju za SB UN ocijenio da su ti potezi “ravni secesiji bez njenog proglašenja”.
Savjet bezbjednosti je ove nedjelje usvojio rezoluciju kojom je mandat EUFOR-a u BiH produžen za još godinu. Zbog protivljenja Rusije i Kine i najava da bi mogli staviti veto na rezoluciju, Savjet nije razmatrao Šmitov izvještaj niti se on obratio SB UN.
Pojedini analitičari su to okarakterisali kao poraz Zapada.
SB UN svake godine glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacionih snaga, a svakih šest mjeseci organizuje debatu o BiH. Tom prilikom Visoki predstavnik podnosi polugodišnji izvještaj.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš poslao je Šmitov izvještaj na adresu 15 članova SB, a nakon glasanja o snagama EU, o Šmitovim upozorenjima govorili su predstavnici SAD, Velike Britanije, Irske, Estonije i drugih zemalja SB, koje su snažno podržale ulogu visokog predstavnika.
Vogel smatra da je sprečavanje Šmita da se obrati SB UN bez presedana i izgleda da ukazuje na to da velike sile ne žele da čuju otvorenu procjenu situacije. Međutim, kao što je i sam Šmit rekao, to što je blokirano obraćanje, samo je pojačalo uticaj njegovog izvještaja.
To što OHR (Kancelarija visokog predstavnika) nije pomenut u rezoluciji kojom je produžen mandat EUFOR-a, Vogel vidi kao signal da SAD, Britanija i Francuska više ne podržavaju OHR i visokog predstavnika.
“To je šamar za Kristijana Šmita, ali što je još važnije, to slabi instituciju koja je mogla djelovati kao posljednja linija odbrane od secesionističkih poteza. Dodiku i Rusiji nije stalo do EUFOR-a - trupe EU su deceniju ispod minimalnih operativnih zahtjeva i ne bi bile u stanju da zaštite ambasade EU u Sarajevu u slučaju nasilja. Ono do čega im je stalo su OHR i Bonska ovlašćenja i oni su ucijenili Zapad da popusti na tom frontu prijeteći da će blokirati EUFOR. Jednim potezom olovke, Savjet bezbjednosti je učinio nemoćnim drugi od dva međunarodna izvršna instrumenta”.
Šmit je juče rekao da bi korišćenje njegovih širokih ovlašćenja za otpuštanje zvaničnika i nametanje zakona bilo posljednje sredstvo.
Američki izaslanik za zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, danas stiže u BiH. Vogel kaže da bi on trebalo da pošalje snažnu poruku podrške državnim institucijama, ustavnom poretku i tetitorijalnom integritetu BiH, kao i OHR-u, i da uputi “vjerodostojne prijetnje onima koji nastoje da to podriju, naročito Dodiku”.
“Međutim, dan pošto Dodik primi mađarskog premijera Orbana u Banjaluci, mislim da bi takva poruka Amerikanaca stigla veoma kasno, i u svakom slučaju neće biti naročito kredibilna jer je Zapad upravo pokazao da je njegova privrženost institucijama koje čuvaju integritet zemlje uveliko retorička”, ocijenio je Vogel.
Viktor Orban je juče boravio u prijateljskoj posjeti Republici Srpskoj.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, smatra da raspad BiH na dvije ili tri kompaktne monoetničke cijeline u ovom trenutku nije moguć jer danas u BiH takve tri cjeline ne postoje.
“Nijedan od dva entitita nema teritorijalni kontinuitet, skoro pola Hrvata živi u opštinama u kojima nisu u većini, a u Republici Srpskoj živi oko 200.000 nesrba”, kazao je Ćerimagić za “Vijesti”.
On ističe da su institucionalna arhitektura i pravni okvir koji su od kraja rata uspostavljeni da bi se BiH održala na okupu, “do te mjere razvijeni, etablirani, međusobno povezani i integrisani sa Savjetom Evrope i kroz različite sporazume uvezani sa EU, da bi svaki jednostrani i neustavni pokušaj da se dramatično izmijene doveo do urušavanja arhitekture koja je omogućila mir BiH, dovela do pravnog i svakog drugog haosa, sa nesagledivim, između ostalog i bezbjednosnim posljedicama”.
Ćerimagić kaže da se trenutno u BiH ne vodi borba između Republike Srpske i države BiH, ili Bošnjaka, Srba i Hrvata, “već između političara koje predvodi Dodik, i koji pokazuju jasnu spremnost da krenu putem jednostranih koraka koji bi mogli dovesti do urušavanja pravne i institucionalne arhitekture koja je garantovala mir u BiH zadnjih 26 godina, i političara, među kojima je veliki broj i srpskih političara u RS i Srbiji, koji ispravno cijene da bi takvi koraci vodili sve u BiH u daleko goru situaciju”.
Na pitanje koliko je trenutnoj situaciji doprinijela politika Zapada i šta bi trebalo da se promijeni u pristupu EU i SAD, Vogel je kazao:
“Najnovija eskalacija se mogla potpuno izbjeći da su EU i SAD zajedno prije mnogo godina jasno stavile do znanja Dodiku da će ga snažno udariti - sankcijama, krivičnim postupcima, šta god imaju na raspolaganju - ako ikad pokuša da potkopa institucije države BiH”.
Vogel kaže da je Zapad, umjesto toga, pravio ustupke Dodiku svaki put kad je izazivao eskalaciju, “praktično garantujući da će on to ponoviti”.
“Ako nagrađujete nekoga za loše ponašanje, on će nastaviti da se loše ponaša. To je lekcija koju naročito EU nikad nije shvatila”, rekao je Vogel.
“Tako da je ova eskalacija potpuno izazvana akcijama Zapada. Mi smo odgovorni za ovo. Sada Zapad, a naročito EU preko EUFOR-a, ima dužnost da osigura da se politička kriza ne pretvori u bezbjednosnu”, zaključio je.
Da bi se izvukli iz ove situacije, svi kojima je u interesu mirna BiH morali bi da podrže politike koje jasno i otvoreno govore o opasnosti jednostranih i neustavnih koraka, smatra Adnan Ćerimagić.
“Takođe, bilo bi važno da EU, ne samo Bosni i Hercegovini, već i regionu, ponudi konkretan, vrijedan i ostvariv međukorak na putu ka članstvu u EU”, kazao je Ćerimagić i dodao da ESI zagovara da taj međukorak bude članstvo u jedinstvenom tržištu bloka.
Srbiji u interesu da BiH ostane na okupu
Ako BiH bude gurnuta ka dezintegraciji, to će neizbježno imati uticaj ne druge neriješene sukobe na zapadnom Balkanu, poput onog između Srbije i Kosova, upozorio je juče Šmit.
“Nemiri u ovom regionu uticaće i na pitanje teških odnosa između Srbije i Kosova na isti ili sličan način”, rekao je Šmit za Rojters.
“Srbiji bi trebalo da bude u interesu da BiH ostane na okupu”, rekao je Šmit i dodao da bi nestabilnost u BiH mogla ozbiljno uticati na put Beograda ka članstvu u Evropskoj uniji.
Sankcije EU bi bile ozbiljnije
Na pitanje “Vijesti” da li bi moguće sankcije obuzdale Dodika, Vogel kaže da je EU prije deceniju objavila da će uvesti kaznene mjere protiv svih koji pokušaju da podriju Dejtonski mirovni sporazum.
“Dodiku se deset godina omogućava da čini što mu je volja bez ikakvog značajnog odgovora. Mislim da je on naučio lekciju da ne mora da se boji sankcija EU. Ali, sankcije EU bi bile puno efektnije od američkih jer, kako se vjeruje, Dodik i njegovi prijatelji posjeduju nekretnine i imovinu u Austriji. Odsjeći ga od toga i spriječiti da putuje u EU bilo bi ozbiljnije od bilo kakvih američkih sankcija”.
Osnažiti EUFOR
Šmit je poručio da je EUFOR, koji ima oko 700 pripadnika, ključan za buduću stabilnost i upozorio da bi ga trebalo proširiti u slučaju da se Srbi povuku iz zajedničkih oružanih snaga i osnuju sopstvene.
Vogel je “Vijestima” rekao da nikad nije trebalo dozvoliti da misija EUFOR padne ispod minimalnog broja potrebnog za održavanje bezbjednog i stabilnog okruženja u BiH i smatra da bi je trebalo osnažiti.
Međutim, na komandantu tih snaga, Aleksandru Placeru je da traži pojačanje, a on je, prema Vogelovim riječima, blisko povezan sa austrijskom desničarskom strankom FPO, “koja je bliska Dodiku, Putinu, Vučiću i u savezništvu sa ljudima koji bi pozdravili raspad BiH”. Placer je ove nedjelje za austrijske medije rekao da u BiH ne postoji nikakva vojna prijetnja i da je opšta situacija u toj zemlji stabilna. Navodeći da Placer ne vidi potrebu za pojačanjem, Vogel ističe da će se to neće desiti “ukoliko ga neko ne preglasa ili ne opozove”.
Bonus video:
