Sjeverna Makedonija usred energetske krize uvozi električnu energiju i povlači je iz evropske mreže jer je najveći domaći prozvođač REK "Bitolj" zbog defekta isključio i poslednji od tri bloka.
Vlada Sjeverne Makedonije je 8. novembra proglasila krizno stanje u snabdijevanju strujom u trajanju od 30 dana, na osnovu procjene da postoji rizik od nestašice električne energije, zbog ograničenih kapaciteta makedonske proizvodnje i povećanih cijena struje na stranim tržištima.
"Jedina mjera koja proizlazi iz odluke o proglašenju energetske krize jeste ubrizgavanje novca u državne energetske kompanije radi stabilizacije situacije na tržištu struje i obezbjeđenja stabilnog snabdijevanja", rekao je makedonski ministar ekonomije Krešnik Bekteši.
Naveo je da će država intervenisati budžetskim sredstvima radi povećanja likvidnosti Elektrana Sjeverne Makedonije (ESM) i Makedonskog elektro prenosnog sistema operator (MEPSO) i zbog uvoza struje u slučaju eventualnih havarija u elektranama.
U kompaniji ESM rekli su da se potrebe zemlje za struju poslije isključenja termoelektrane u Bitolju "zadovoljavaju iz ostalih kapaciteta i nabavljenom električnom energijom, kao i iz rezervi za ove kratke ispade".
Ta kompanija je zbog znatno smanjene proizvodnje električne energije kupila struju za 5,5 miliona eura, započevši uvoz koji bi trebalo da traje do 20. novembra, dok je MEPSO poslije havarije REK "Bitolj" ponovo počela da vuče struju iz evropske energetske mreže.
Zbog povlačenja struje iz evropske mreže u prethodne dvije sedmice MEPSO je već dobila pet opomena i moraće da je plati 15 miliona eura, kao i penale, jer je struju vukla i kada u makedonskom energetskom sistemu nije bilo havarija.
Prema riječima Bektešija energetska kriza se u najvećem dijelu prelila sa svjetskih tržišta na Sjevernu Makedoniju, koja uvozi veliki dio električne energije.
"S obzirom da je na svjetskim berzama cijena struje enormno poskupjela, radi se na potpunom aktiviranju domaćih kapaciteta. Radimo na tome da nađemo najbolje rješenje za izlazak iz ove energetske krize", rekao je Bekteši, ističući da cijene za građane neće biti povećavana do kraja godine.
U Vladi Sjeverne Makedonije agenciji Beta je rečeno da je novim zakonom u potpunosti implementiran treći paket EU direktiva koji se odnosi na unutrašnje tržište energije i u potpunosti liberalizuje tržište.
To znači da veliki potrošači sami nabavljaju struju na tržištu dok država za domaćinstva i male potrošače, preko univerzalnog snadbjevača, obezbjeđuje jeftiniju struju iz makedonske proizvodnje.
"Cijena za ovu godinu je 36 eura za megavat-čas (MWh) i trenutno je pet do šest puta niža nego na berzama u regionu i u Evropi", rekli su u Vladi.
Istakli su da su se zbog skoka cijene na berzama, prije svega na HUPX u Mađarskoj, koja je na neki način referentna berza za Sjevernu Makedoniju, pojavili ozbiljniji problemi u snabdijevanju institucija i državnih i privatnih kompanija, koje električnu energiju nabavljaju na slobodnom tržištu.
"Određeni snabdjevači počeli si da otkazuju postojeće dogovore sa potrošačima ili da im nude znatno više cene za električnu energiju, koju treba da im isporuče. Regulatorna komisija za energetiku odmah je reagovala i pokrenula postupke za oduzimanje licenci tim snabdjevačima, kako bi spriječila ozbiljne poremećaje na tržištu struje", rečeno je u Vladi.
Istaknuto je da Vlada ne može da utiče na dešavanja na svjetskim berzama, ali čini napore da povećanjem proizvodnje u ESM obezbijedi dodatne količine električne energije, koje će amortizovati cjenovni šok kompanijama.
U posljednjih 15 godina u Sjevernoj Makedoniji se oko 70 odsto struje obezbjeđuje iz domaćih elektrana, prije svega iz ESM, a oko 30 odsto potreba obezbjeđuje se iz uvoza.
Prema informacijama iz Vlade, u poslednjih deset godina smanjena je proizvodnja u termoelektranama, prije svega TEC "Oslomej", koja ne radi punim kapacitetom jer na nalazištima u njenoj blizini nema raspoložive količine lignita, a poslednjih godinu-dvije radi zahvaljujući uvozu sa Kosova.
Slično stanje je i u REK "Bitolj", gdje su poslednjih godina smanjene količine lignita koji se koristi za proizvodnju struje, čime je automatski smanjena i efikasnost najveće makedonske termoelektrane, a treba imati u vidu i da radi duže od 40 godina.
Količine lignita u rudniku REK "Bitolj" dovoljne su, kako se dodaje, da termoelektrana radi sa dva bloka tokom cijele zime, dok se za treći čini napor da budu obezbijeđene potrebne količine lignita iz regiona, kako bi bila povećana domaća proizvodnja i "smanjeni negativni efekti izazvani distorzijom cijene električne energije na svjetskim berzama".
"U saradnji sa privrednom komorom Sjeverne Makedonije analizira se i mogućnost za uključenje termoelektrane TEC Negodino, koja radi na mazut i koja se čuva kao hladna rezerva", rekli su u Vladi.
Na pitanje da li se ponovo razmišlja o korišćenju nuklearne energije, u Vladi Sjeverne Makedonije rekli su da se trenutno i u bliskoj budućnosti ne razmišlja o izgradnji nuklearnih elektrana", ali i da će u slučaju da postoje inicijative susjednih država za regionalne projekte "razgledati" i da mogu da budu prihvaćene, ako budu u interesu građana Sjeverne Makedonije i obezbjeđivanja njihove energetske sigurnosti.
U Vladi ističu da je Sjeverna Makedonija "ozbiljno posvećena realizaciji zelenog scenarija prema kojem nije predviđena proizvodnja električne energije iz uglja poslije 2035. godine".
"To znači da će bilansi električne energije najvećim dijelom biti obezbijeđeni iz obnovljivih izvora energije, prije svega fotonaponskih elektrana, vetroelektrana i velikih hidroelektrana. Razumije se, stabilnost sistema treba da obezbijede i termoelektrane na gas, čija je izgradnja predviđena u Skoplju i Bitolju, za šta se trenutno rade studije izvodljivosti", rekli su u Vladi.
Strategiju energetike do 2040. godine, kojom je predviđen prelazak na proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, Vlada Sjeverne Makedonije je usvojila krajem 2019. godine.
Bonus video:
