Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak i visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta Gabrijel Eskobar pozvali su danas u Prištini Srbiju i Kosovo da primijene sve postignute sporazume i ponovili da Brisel i Vašington ne nameću rješenja.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Eskobarom, na kraju dvodnevne posjete Prištini, Lajčak je rekao da je njegov mandat da posreduje u postizanju sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
"EU želi da Srbija i Kosovo između sebe odluče kakav uzajamni odnos žele da imaju, a mi ćemo podržati sve što se dvije strane dogovore. U okviru dijaloga se ne vode pregovori o statusu Kosova, nego o odnosima Srbije i Kosova", kazao je Lajčak.
Naveo je da EU želi da Srbija i Kosovo "okrenu stranicu", da ostave prošlost iza sebe i da normalizuju odnose.
"Vjerujemo da normalizacija odnosa Srbije i Kosova ne bi riješila samo otvorena pitanja, već da bi doprinijela stabilnosti regiona i da bi donijela veoma konkretne koristi građanima koji su sigurno umorni od statusa kvo", dodao je.
Slovački diplomata je rekao da su on i Eskobar u Prištini imali "veoma produktivne" sastanke sa liderima Kosova i predstavnicima opozicije.
"Jasno smo naveli na sastancima da potpuno poštujemo kosovske principe u dijalogu, integritet, ustavni poredak i funkcionalnost Kosova", kazao je Lajčak.
Kad je riječ o formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO), Lajčak je rekao da je Kosovo "jednaka strana u dijalogu" i da "ništa ne može biti nametnuto" Prištini bez njene saglasnosti.
"Niko ne želi novu Republiku Srpsku na Kosovu, ono što je dogovoreno mora biti primijenjeno i to govorimo objema stranama. Prestanite da se bojite nečega što ne postoji, niko vam neće nametati ništa, Kosovo nema razloga da se plaši procesa dijaloga sa Srbijom", kazao je Lajčak.
Uoči puta za Beograd sa Eskobarom, Lajčak je naveo da je međunarodna zajednica "očekivala brži napredak" u dijalogu u 2021. i izrazio nadu da će to biti slučaj u 2022. godini.
"Nismo imali dosta dijaloga prošle godine, ali je bilo dosta bilateralnih aktivnosti i nadam se da će uskoro biti sastanak na najvišem nivou", rekao je Lajčak.
Povodom mogućnosti državljana Srbije koji žive na Kosovu da glasaju na aprilskim izborima na toj teritoriji, Lajčak je rekao da "nema sumnje" da će na dijalog uticati odluka koju Vlada Kosova bude donijela o tome.
"Ljudi treba da imaju pravo da glasaju na izborima, razgovarali smo o postojećim modelima, na liderima Srbije i Kosova je da se dogovore", kazao je Lajčak.
Naveo je da je njegova zajednička posjeta sa Eskobarom Prištini i Beogradu "potvrda najbliže moguće saradnje" EU i SAD i dodao da ne postoji sukob Brisela i Vašingtona o ishodu dijaloga.
Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, rekao je da SAD "snažno podržavaju" kosovsku nezavisnost i teritorijalni integritet i da prepuštaju dvijema stranama da urede odnose.
"Ovdje smo da pokažemo jedinstvo i posvećenost dijalogu i svjetlijoj budućnosti Srbije i Kosova. Imali smo produktivne sastanke i nadamo se da će na kraju procesa biti usvojeno rješenje koje će donijeti koristi i Srbiji i Kosovu", kazao je Eskobar.
Naveo je da SAD nisu dio pregovora uz posredstvo EU, ali je dodao da "vjeruju da svi dogovoreni sporazumi moraju da budu primijenjeni".
Po pitanju ZSO, Eskobar je rekao da "ima mnogo opcija" za njen razvoj i da to ne mora da bude model koji podriva kosovski suverenitet ili funkcionalnost.
"O tome se može pregovarati, nismo došli ovde da bilo šta namećemo. Pozivamo dvije strane da budu konstruktivne, da pruže sopstvene vizije o tome kako bi ZSO trebalo da izgleda, u okvirima dijaloga", naveo je američki diplomata.
On je rekao da su obaveze koje su Srbija i Kosovo preuzeli takozvanim vašingtonskim sporazumom iz 2020. godine "zdrave za unaprjeđenje odnosa" i dodao da ih SAD "vide kao mjere izgradnje povjerenja između strana".
Kad je riječ o priznanju nezavisnosti Kosova, Eskobar je izrazio uvjerenje da sve zemlje Zapadnog Balkana treba da budu dio EU.
"Voljeli bismo da se sve zemlje međusobno priznaju i da imaju dobre odnose", dodao je.
Bonus video:
