Branioci su danas tvrdili da bi haško suđenje bivšem zapovjedniku OVK Hašimu Tačiju i trojici saoptuženih za zločine na Kosovu i u Albaniji 1998-99, moglo potrajati 10 godina, ako sud tužiocima odobri vrijeme koje su zatražili za izvođenje dokaza.
Na današnjoj statusnoj konferenciji pred sudom za zločine boraca OVK u Hagu, tužioci su, međutim, to negirali, tvrdeći da će dokaze izvesti "efikasno" i za mnogo kraće vrijeme.
Tokom rasprave nije bilo riječi o tome kada bi mogao početi proces Tačiju i saoptuženima Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju.
Branilac drugooptuženog Veseljija, advokat Ben Emerson, tvrdio je da su tužioci zatražili "1.863 radna sata" za izvođenje dokaza.
Emerson je, potom, podsjetio da su tužioci na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim tribunalom potrošili "360 sati" tokom svog dvogodišnjeg dokaznog postupka.
Na osnovu poređenja s tim i drugim procesima pred Tribunalom, Emerson je izračunao da će tužiocima biti potrebno "10-11 godina" da izvedu dokaze protiv Tačija i saoptuženih jer "nemaju direktne dokaze".
Emerson je pozvao sudiju za prethodni postupak Nikolu Gijua da tužiocima ograniči vrijeme i naloži im da sažmu predmet.
Tužiteljka Kler Loson uzvratila je da tužilaštvu neće biti potrebne tolike godine i da će svoje dokaze izvesti "efikasno".
Sudija Giju rekao je da će u dogledno vrijeme on ili raspravno vijeće donijeti odluku o obimu predmeta i vremenu koje će tužiocima odobriti.
Odbrana prvooptuženog Tačija tvrdila je, na današnjem zasijedanju, da joj tužioci uskraćuju oslobađajuće dokaze.
Branilac Greg Kiho rekao je da je tužilaštvo "četiri godine" uskraćivalo odbrani izjavu zvaničnika OEBS Dana Evertsa da Tači i drugi albanski lideri nisu odgovorni za zločine na Kosovu "posle jula 1999.".
Po Kihou, ambasador Everts je izjavu tužilaštvu dao "u januaru i martu 2018", a tužioci su je odbrani dostavili tek ovog mjeseca.
Kiho je tvrdio i da bi, na osnovu te izjave, sud trebalo da Tačija i saoptužene, pusti na privremenu slobodu.
Po pravilima suda, tužioci moraju odbrani objelodaniti oslobađajuće dokaze čim dođu do njih, ali to nema nikakve veze sa razlozima za pritvor optuženih.
Tužiteljka Loson odbacila je tvrdnje Tačijevog branioca, sugerišući da je izjava Evertsa dostavljena odbrani čim je to odobrio OEBS.
"To je pogled jedne osobe nasuprot ogromnom dokaznom materijalu", rekla je Loson, uz opasku da odbrana pribjegava "biranju citata" iz "netačno sažete" Evertsove izjave.
Kako je citirao Tačijev branilac, Everts je tužiocima rekao da nasilje na Kosovu posle jula 1999. "nije bilo dio organizovanje kampanje albanskog vođstva", već osveta ili pljačka u atmosferi "nekažnjivosti".
Kako je rekao Kiho, ambasador Everts je izjavio i da "ne vidi razlog ili motiv zašto bi Tači želio da OVK počini nasilje, kad bi to naštetilo njegovom međunarodnom ugledu".
Po Tačijevom braniocu, ta izjava je odbrani dostavljena tek pošto je kobranilac Pjer-Ričard Prosper, bivši ambasador SAD za ratne zločine, pozvao Evertsa koji je tužilaštvo, potom, "podvrgao pritisku".
Sam Prosper optužio je u sudnici tužioce da su "iznevjerili obavezu da utvrde istinu" i da "obmanjuju sud" tako što "prikrivaju oslobađajuće dokaze".
Sa tvrdnjom Tačijeve odbrane da se tužilaštvu "ne može vjerovati" složili su se i zastupnici saoptuženih.
Branioci su u sudnici ukazali i da su im je još nepoznat identitet 106 od oko 300 svjedoka, koje su tužioci najavili, što im otežava istragu, kao i redigovani dokumenti tužilaštva.
Sledeća rasprava o stanju u postupku zakazana je za 24. mart.
Tači (53), Veselji (54), Seljimi (50) i Krasnići (70) optuženi su za zlodjela počinjena u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 98 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.
Optužnica Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija u 10 tačaka tereti za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Ta krivična djela kvalifikovana su, u šest tačaka, kao zločini protiv čovječnosti, a u četiri tačke, kao ratni zločini.
Za te zločine, po optužnici, Tači i saoptuženi snose i individualnu i komandnu odgovornost. Svi su, u periodu obuhvaćenom optužnicom, bili članovi Glavnog štaba OVK: Tači kao politički komesar, kasnije i zapovjednik, Veselji kao šef obavještajne službe, Seljimi kao glavni operativac, a Krasnići kao zamjenik komandanta i portarol.
U privremenoj vladi Kosova, proglašenoj u martu 1999, Tači je bio premijer, Veselji ministar za obavještajne poslove, Seljimi ministar unutrašnjih poslova, a Krasnići portarol.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa brojnim drugim oficirima i pripadnicima OVK, te članovima privremene vlade od kojih su u optužnici imenovani: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi, koji su na Kosovu uhapšeni 4. i 5. novembra, u prvom pojavljivanju pred sudom, od 9. do 11. novembra, izjavili su da nisu krivi za zločine iz optužnice.
Bonus video:
