Ocjenjivanje uspjeha svake države kandidata jedno je od osnovnih pravila integracije u Evropsku uniju (EU), rekla je šefica Pregovaračkog tima Srbije, Tanja Miščević, navodeći da ne vjeruje u pakete u pristupanju EU, posebno u regionu Zapadnog Balkana.
Komentarišući najavljeno usvajanje strategije za uspješan prijem Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine, ona je rekla da je „Evropska komisija (EK) prepoznala da neophodan „vjetar u leđa“ i da se ovi tempom polako gubi entuzijazam“.
„Da administracija i, prije svega, građani stiču utisak da ovo postaje proces kome se kraj ne nazire. Raduje me da je proširenje jedan od predloženih prioriteta, da su Srbija i Crna Gora prepoznate kao predvodnice u daljem širenju člansta ali i da su pozvane da ubrzaju svoje reformske procese, posebno u domenu vladavine prava“, kazala je Miščević agenciji MINA.
Ona na to, kako je kazala, gleda i kao poruku EK državama članicama da „razumiju da je nama potrebna izvjesnost na evropskom putui da se naše pristupanje uklapa u razgovore o reformi Unije“. „Kada je riječ o rokovima, 2025. godinu vidim samo kao okvir, sve će zavisiti od naše pripremljenosti i spremnosti EU za proširenje“.
Upitana da i smatra da pominjanje Crne Gore i Srbije u istom kontekstu znači da Brisel u procesu pristupanja EU gleda na te dvije države zajedno, odnosno ima stretegiju da budu dio jednog „paketa“ u pristupanju, Miščević je rekla da je jedno od osnovnih pravila pristupanja ocjenjivanje učinjenog uspjeha u dostizanju evropskih standarda za svaku državu kanidadata.
„Ne vjerujem u pakete, posebno što je teško govoriti o tako nečemu u našem regionu, gdje je svaka od država na različitim nivoima odnosa sa EU. Ali, s druge strane, ocjena o stupanju u članstvo je uvijek politička i donose je jednoglasno sve države članice“, dodala je ona.
Komentarišući ocjene pojedinih analitičara koji smatraju da je namjera EU bila da, pominjanjem Srbije u strategiji, „distancira“ Beograd od Rusije, Miščević je rekla da je Srbija već odabrala svoje strateško opredeljenje koje je u njenom nacionalnom interesu, a to je članstvo u EU.
„Sa tim su upoznate sve institucije EU, kao i države članice, stoga ne mislim da je to bila namjera predsjednika EK Junkera, više vjerujem da je to upravo ono što sam već pomenula – podrška da istrajemo u zahtjevnom i često umarajućem procesu ispunjavanja velikog broja tehničkih, ali i političkih, mjerila“, poručila je ona.
Prema riječima Miščević, EU vidi Srbiju i Crnu Goru kao dvije države koje će, ako nastavi svaka svojim tempom, izvjesno biti spremne za članstvo tokom sledećeg mandata EK. „Na pristupanje EU ne gledam kao na takmičenje, već na ostvarenje interesa da za članstvo budemo jako dobro pripremljeni, da preuzmemo evropske norme i da ih uspješno primjenjujemo“.
Na pitanje da li smatra da bi Crna Gora mogla na neki način biti kolateralna šteta ukoliko se oduži rješavanje kosovskog pitanja u pregovaranju Srbije sa Briselom, imajući u vidu i poruke crnogorskih zvaničnika da Crnoj Gori odgovara princip regate u pristupanju EU, Miščević je rekla da razumije da postoji bojazan u crnogorskoj javnosti, jer ona postoji i u srpskoj javnosti.
„Rasprava o sveobuhvatnoj normalizaciji sa Prištinom postaje predmet javne debate koju vlada i predsjednik Srbije započinju sa civilnim društvom, upravo kako ovo pitanje ne bi opterećivalo druge razvojne procese. Ovo je ozbiljno, veliko i važno pitanje, koje se mora raspravljati sa napretkom u procesu pregovora o članstvu“, dodala je ona.
Na pitanje da li smatra da će pitanje Kosova biti najizazovnije u pregovaračkom procesu Srbije sa EU, Miščević je rekla da dijalog Beograda i Prištine i Poglavlje 35 koje prati sve što je dogovoreno u okviru dijaloga jeste, uz Poglavlja 23 i 24, „kontrolno poglavlje“ u pregovorima.
„Odnosno, ukoliko u njemu ne ostvarujemo napredak, pregovori u ostalim poglavljima mogu biti zaustavljeni. Dok ostvarivanje napretka u poglavljima vladavine prava zavisi od nas, napredak u Poglavlju 35 zavisi i od treće strane, odnosno od učešća Prištine u dijalogu i to se pokazalo kao otežavajuća okolnost na koju ne možemo da utičemo“, rekla je ona.
Prema riječima Miščević, u Srbiji postoji jasno opredjeljenje za nastavak dijaloga, čini se da EU to sve više prepoznaje i sve više razumije da proces zavisi i od druge strane.
„Kada je riječ o ostalim izazovima u pregovorima, istakla bih poljoprivredu, odnosno Poglavlje 11 kao strateški važno za Srbiju, poglavlja koja se odnose na transport i energetiku, ali naročito poglavlje o zaštiti životne sredine, jer ovde moramo izdvojiti značajne resurse. Tu su i oblasti koje se ne pominju često u javnosti, poput zaštite potrošača, bezbjednosti hrane, konkurencije i oblasti četiri slobode EU, jer nam to otvara potencijal veće proizvodnje i izvoza u EU“, pojasnila je ona.
Miščević smatra da bi dinamika pregovora o pristupanju Srbije EU morala bi da se ubrza. „Ne može se reći da sam u potpunosti zadovoljna brojem otvorenih i privremeno zatvorenih poglavlja“.
„Trenutno se u institucijama EU nalaze četiri pregovaračke pozicije, početkom novembra ćemo poslati i petu, ubrzali smo tempo izrade pregovaračkih dokumenata. Očekujemo da će i EU da prati našu dinamiku i da ćemo na sledećoj međuvladinoj konferenciji otvoriti sva poglavlja za koja smo spremni“, rekla je ona.
Miščević je ocijenila da je podrška susjednih država tokom cijelog procesa od neizmjernog značaja i da su imali priliku to da vide tokom svih prethodnih proširenja.
„Saradnja koju ostvarujemo sa kolegama iz Crne Gore je na veoma visokom nivou, komunikacija je svakodnevna, na raspolaganju smo jedni drugima za razmjenu iskustava i ekspertize, poznajemo međusobne kapacitete i zaista vjerujem da nam je od velike koristi što tokom procesa pristupanja EU imamo podršku jedni drugih. Uvijek izražavam svoju ličnu zahvalnost ministru Pejoviću na svoj pomoći koji meni lično pruža“, rekla je Miščević.
Bonus video:
