Hrvatska bi trebalo da pričeka sa uvođenjem eura, jer bi šteta mogla biti veća od prednosti zbog šokova koji se događaju u svijetu, a koji različito utiču na zemlje, ocijenio je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Džozef Štiglic.
"To je otvoreno pitanje. Iz ekonomskog ugla gledano, potencijalni benefiti mnogo su ograničeniji od potencijalnih troškova. Postoje argumenti zašto bi trebalo pričekati s ulaskom u eurozonu. No, o tim stvarima odlučuje politika", rekao je Štiglic hrvatskim novinarima u Briselu gdje učestvuje na 8. Kohezijskom forumu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, žele što prije uvesti Hrvatsku u područje zajedničke valute eura, prenosi Hina.
"U konačnoj smo fazi da Hrvatska pristupi eurozoni. Hrvatska će biti spremna za uvođenje eura 1. januara naredne godine", rekao je Plenković u srijedu u Madridu nakon sastanka sa španskim premijerom Pedrom Sančezom.
Euro je valuta u 19 od 27 država EU, a neke, poput Švedske, godinama je odbijaju uvesti, smatrajući da je nacionalna valuta neophodna za upravljanje ekonomskom politikom.
Štiglic u svojoj knjizi Euro kritikuje zajedničku valutu euro i način na koji je ona uvedena.
Taj bivši glavni ekonomista Svjetske banke (SB), rekao je u avgustu 2020. godine kako Hrvatska "apsolutno ne bi trebalo da uvede euro".
"Euro oduzima dva važna instrumenta neophodna u prilagođavanju ekonomije na šokove. Oduzima zemlji mogućnost promjene kursa, te joj oduzima monetarnu politiku, a time i mogućnost mijenjanja kamatnih stopa", rekao je tada Štiglic.
U međuvremenu je malo ublažio svoja stanovišta.
"Postoje neke prednosti, stvari su bolje nego što su bile prije nekoliko godina, jer je više fleksibilnosti", rekao je Stiglitz u petak misleći na 750 milijardi eura koje su zemlje članice prikupile izdavanjem euroobveznica i koje mogu iskoristiti za oporavak svojih privreda.
Štiglic godinama govori kako iste krize različito utiču na pojedine zemlje i da zato monetarna politika, koja odgovara zemljama poput Njemačke ili Holandije, ne odgovara nužno i onima poput Hrvatske ili Španije.
"Kada su zemlje u očajnoj ekonomskoj situaciji, a imaju jedinstvenu kamatnu stopu, one ostaju bez fleksibilnosti kojom bi podstakle rast svojih ekonomija. To zato uvijek izaziva zabrinutost oko uvođenja zajedničke valute", rekao je Štiglic.
Hrvatska i Bugarska su u julu 2020. godine ušle u evropski kursni mehanizam (ERM II), kojeg neki nazivaju "čekaonicom za euro", što je ključan korak u procesu uvođenja eura.
Članica EU koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II, prije nego što uvede zajedničku evropsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije u januaru naredne godine.
Prije toga, treba da zadovolji kriterijume nominalne konvergencije, odnosno Mastrihtske kriterijume, koji se odnose na stabilnost kursa, cijena i kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih finansija - deficit budžeta i javni dug.
Bonus video:
