Očekuje se da predsjednik Aleksandar Vučić na današnjim izborima produži gotovo desetogodišnju vladavinu, dok je Srbija pod pritiskom da izabere između tradicionalnih veza sa Rusijom i težnje da se pridruži Evropskoj uniji.
Ankete su pokazale da će Vučić i njegova vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) trijumfovati na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, ali da je upitan rezultat izbora u Beogradu. SNS vjerovatno neće dostići dosadašnjih 188 mjesta u 250-članoj skupštini, a predviđa se da bi velika izlaznost birača smanjila ubjedljivost rezultata naprednjaka.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Vučić oprezno balansira. Vlast pazi da ne spali mostove sa Zapadom, ali i da ne povrijedi rasprostranjeno saosjećanje domaće javnosti sa Rusijom.
“Za Srbiju bi jedino korisno bilo da ostane neutralna, ali to izgleda nije moguće. I za nekog mnogo sposobnijeg i pametnijeg od Vučića, to je zaista težak izazov, izjavila je za “Vijesti” Biljana Stepanović, glavna urednica časopisa “Nova ekonomija”.
Branimir Jovanović iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije smatra da će Srbija, ako bude morala da izabare stranu, to svakako biti EU, zato što je ekonomski značaj tog bloka puno veći od ekonomskog značaja Rusije.
Vučić nije uveo sankcije Rusiji niti je suspendovao letove između Beograda i Moskve. Međutim, Srbija je glasala za rezoluciju Ujedinjenih nacija 2. marta kojom je osuđena ruska invazija. Srbija, takođe, zavisi od ruskog gasa koji dobija po povoljnoj cijeni.
Na pitanje “Vijesti” da li očekuje da se nakon izbora promijeni Vučićev stav prema sankcijama Rusiji, Stepanovićeva kaže da se Srbija nalazi u izuzetno teškoj situaciji i da tu nema dobrog rješenja.
“Sa jedne strane, zemlja bar deklarativno ide ka pristupanju EU, tu se nalaze naši najveći spoljnotrgovinski partneri, a sa druge strane je skoro u potpunosti energetski zavisna od Rusije. Ako jedna Njemačka nema rješenje da supstituiše ruski gas, šta će da radi Srbija. To što se Vučić udaljio od EU, izgubio je Angelu Merkel koja mu je davala punu podršku i više se okrenuo Rusiji, samo pogoršava situaciju. Ako zaista od 15. maja zatvore Jadranski naftovod, Srbija će biti u ozbiljnom problemu. Novi ambasador Amerike u Srbiji Kristofer Hil je najavio promjenu Vučićevog stava prema Rusiji poslije izbora, ali ja ne znam šta će se dogoditi. Pritisci su sa obje strane, za Srbiju bi jedino korisno bilo da ostane neutralna, ali to izgleda nije moguće. I za nekog mnogo sposobnijeg i pametnijeg od Vučića, ovo je zaista težak izazov”.
Upitan hoće li Srbija morati da izabere između Rusije i EU ili će moći da nastavi da sjedi na dvije stolice, Branimir Jovanović kaže:
“Čak i ako ne bude morala da uvede sankcije Moskvi, izvjesno je da Srbija neće imati nekih većih ekonomskih koristi od Rusije u narednom periodu”, rekao je Jovanović “Vijestima”.
On dodaje da su te koristi od Rusije proteklih godina bile uglavnom u vidu ruskih investicija u Srbiji, i u vidu srpskog izvoza u Rusiju.
“Ruske investicije će sasvim sigurno stati, jer je ruska ekonomija u velikoj krizi - očekuje se da ove godine padnu bar 10 odsto, i da se ne oporave brzo, čak i nakon rata. To znači i da će se srpski izvoz u Rusiju takođe smanjivati, čak i bez direktnih sankcija”.
Ako Srbija bude morala da izabare stranu, on smatra da nema dileme da će to biti EU, zato što je ekonomski značaj tog bloka puno veći od ekonomskog značaja Rusije.
“U periodu 2010-2020, Srbija je imala 15 milijardi eura stranih investicija iz EU, i samo 1,5 milijardu eura iz Rusije. Dvije trećine srpskog izvoza ide za EU, a samo četiri odsto za Rusiju”.
Vlast vješto iskoristila rat u Ukrajini
Biljana Stepanović kaže da je rat u Ukrajini mnogo uticao na predizbornu kampanju u Srbiji.
“Opozicija i problemi u Srbiji su silom prilika gurnuti u drugi plan u strahu od svjetskog sukoba, što je vlast vješto iskoristila, a opozicija, čini mi se, nije imala dobar odgovor”.
Predsjednički kandidat koalicije “Ujedinjeni za pobedu Srbije”, Zdravko Ponoš, optužio je Vučića da pokušava da izgradi nacionalno jedinstvo na “strahu naroda od rata u Ukrajini”.
Opozicioni zvaničnici su kazali da je rat samo pojačao Vučićevu dominaciju nad srpskom politikom i medijima. Ubrzo pošto su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu, njegov predizborni slogan je promijenjen u “Mir. Stabilnost. Vučić”. Uprkos tome, oni očekuju dobar rezultat danas.
“Što se nas tiče, situacija u Ukrajini je veoma jasna. U pitanju je agresija Rusije i mi smo to odmah osudili”, rekao je za AP Dobrica Veselinović, kandidat za gradonačelnika Beograda ispred koalicije “Moramo”.
Anketa Faktora plus koja je u srijedu objavljena u “Blicu” pokazala je da će SNS osvojiti 53,6 odsto glasova. Opoziciona grupacija Ujedinjeni za pobedu Srbije zauzela je drugo mjesto sa 13,7 procenata, a Vučićev koalicioni partner, Socijalistička partija Srbije, treće, sa 10,2 odsto. Grupa ekoloških pokreta formirana prije manje od godinu, dobila bi 4,7 odsto glasova, pokazalo je to ispitivanje.
Prema istraživanju Instituta za evropske poslove čiji su rezultati objavljeni u srijedu, Vučić će pobijediti u prvom krugu sa više od 60 odsto glasova. Ponoš će biti drugi sa 18,4 odsto glasova.
Još 100 eura ako SNS pobijedi
Opozicione stranke tvrde da je planirana izborna krađa i da naprednjaci falsifikuju biračke spiskove. SNS to poriče i optužuje opoziciju za isto. Vučić je rekao da će ostale kandidate na predsjedničkim, parlamentarnim i beogradskim izborima “pobijediti papirom i olovkom”.
“Rekao sam, biću tužan ako ne dobijemo 60 posto u prvom krugu, ali ako izgubimo čestitaću pobjednicima”.
Na pitanje da li su uslovi za glasanje gori nego prije dvije godine, kako tvrdi opozicija, Biljana Stepanović kaže:
“Uslovi za glasanje su isti kao i prije dvije godine, dakle loši. Sloboda medija ne postoji, sve TV sa nacionalnom frekvencijom su pod čvrstom kontrolom vlasti, tabloidi su propagandni servisi”.
Ona ističe da je i pritisak na birače ogroman, kao i uvijek do sada.
“Prave se spiskovi, ljudi se ucjenjuju na razne načine, a sada se potencijalni birači i direktno potkupljuju. Penzioneri dobijaju novac, svi punoljetni građani su dobijali novac iz budžeta, a mladi od 16 do 30 godina pred izbore su dobili po 100 eura sa obećanjem da će dobiti još 100 ako SNS pobijedi”.
Urednica “Nove ekonomije” kaže da je kampanja bila nešto “ čistija” nego što se očekivalo od SNS, u smislu da nije bilo toliko brutalnih napada na opoziciju kao i obično, već su se naprednjaci koncentrisali na svoje rezultate.
“Tu je naravno bilo ozbiljnih manipulacija u porukama, kao i čistih neistina (recimo poruka predsjednika Vučića da su 2012. godine preuzeli razrušenu zemlju pa su je izgradili iz temelja). Pošto jedino SNS ima novca, spotovi su se vrtjeli svakodnevno bezbroj puta u udarnim terminima, za razliku od opozicije, koja te resurse nema pa je njena kampanja bila dosta neprimjetnija. Što se tiče nastupa na nacionalnim TV frekvencijama, opozicija je dobila nekoliko termina koje je dobro iskoristila, a predstavnici vlasti nastavili su sa svojim poslovično agresivnim nastupima”.
Dobri ekonomski rezultati, problemi već vidljivi
Branimir Jovanović je za “Vijesti” komentarisao i stanje ekonomije Srbije, rekavši da je ono relativno dobro, ali da je potreban oprez jer predstoji neizvjestan period.
“Srbija je svakako imala dobre ekonomske rezultate posljednjih nekoliko godina. BDP je 2020. opao samo jedan odsto, što je bio jedan od najmanjih padova u cijeloj Evropi. Rast je 2021. iznosio 7,5 odsto, što je ponovo bio jedan od najboljih rezultata na kontinentu. Glavni razlog je taj što je vlada Srbije imala jako ekspanzivnu fiskalnu politiku, tj. trošila je novac da bi podstakla ekonomiju, i na razne tekuće transfere (kao 100 eura svakom građaninu) i na javne investicije u infrastrukturu (auto-putevi, željeznica i sl.). Priliv stranih investicija, koji je bio dobar čak i u doba pandemije, posljednjih godina je stalno bio oko 7-8 odsto BDP-a, što pokazuje da je Srbija uspjela da se nametne kao svojevrsni proizvodni centar u regionu”.
Ekonomiski rast je 2021. iznosio 7,5 odsto, što je bio jedan od najboljih rezultata u Evropi
Jovanović ističe da izazovi svakako postoje i da su već vidljivi. “Industrijska proizvodnja već dva mjeseca zaredom opada (januar i februar 2022), što je posljedica i energetske krize i problema u automobilskoj industriji zbog nedostatka čipova. Rat u Ukrajini će takođe uticati na Srbiju više nego na ostale zemlje iz regiona, zbog jačih ekonomskih relacija sa Rusijom.
Hvaleći se novim kilometrima auto-puteva, novim bolnicama i fabrikama, Vučić je na mitingu u četvrtak rekao da se “danas pomalo stidimo da kažemo da smo prvi po stopi ekonomskog rasta u Evropi”. “Ono što radimo, a to su novi klinički centri, brze pruge, metro, to su stvari koje prave razliku. To su stvari koje pokazuju da li je neko ili nešto uradio. Kada kažemo da će plata biti veća od 1000 eura, a penzija veća od 500 eura, onda znamo da ćemo taj zavjet da ispunimo”, istakao je.
Plata od hiljadu eura je fikcija
Upitana da komentariše ova obećanja, Stepanovićeva kaže: “Sve je moguće kad lažete, kaže jedan vic u Srbiji. Dakle Vučić je i do sada na sve načine pokušavao da “prebaci” prosječnu platu preko 500 eura pa se tako kurs dinara drži vještački jak, povećavaju se isplate u javnim preduzećima posebno pred kraj godine, ali prosječna zarada ne znači ništa kad je u Srbiji ne prima ni 30 odsto zaposlenih. To je dakle samo statistička kategorija. Sada kad se očekuje neminovni pad vrijednosti dinara (Narodna banka Srbije prodala je milijardu eura deviznih rezervi za njegovu odbranu i prije eskalacije krize u Ukrajini) prosječna plata od 1.000 eura je čista fikcija. Ali to nije problem jer je Vučićev propagandni tim za ovih 10 godina dokazao da njegovi birači stalno iznova vjeruju obećanjima, bez obzira što se ona ne ispunjavaju”.
Jovanović kaže da će prosječna plata svakako nekada dostići 1000 eura, ali ne u narednom mandatu, koja god stranka bila na vlasti.
“Da bi se to dogodilo, potrebno je da plata raste oko 14 odsto svake godine, što je nerealno, budući da je prosječni godišnji rast plate proteklih četiri godine bio oko devet odsto”.
On ističe da je pogrešno davati obećanja o prosječnoj zaradi jer nije važan nominalni iznos plate, nego njena realna vrijednost, tj. šta se može kupiti tom platom.
“S obzirom na to da je trenutna inflacija u Srbiji već oko devet odsto, ono što će biti ključno u narednom periodu je ne samo da plate rastu, nego da njihov rast bude veći od rasta cijena”.
Isto tako, objasnio je, u prosječnu platu ulaze i minimalne zarade i plate najplaćenijih menadžera i zato nije dovoljno samo povećati prosječnu platu, već osigurati da rastu i one najniže. “Ako prosječna plata raste zbog većih plata najplaćenijih menadžera, a najniže plate stagniraju, taj rast je beskoristan, pa čak i štetan”.
Podrškom Vučiću, EU podržala rušenje demokratskih vrijednosti
Biljana Stepanović kaže da je Srbija pod Vučićem faktički odustala od pridruženja EU.
“Osim toga radikali, iz kojih je SNS nastao i nikad nije promijenio sistem vrijednosti, nikad nisu iskreno bili okrenuti EU, već Rusiji. Uostalom, od 35 poglavlja, Srbija je za sve ovo vrijeme otvorila svega 22, a što je još važnije, samo je privremeno zatvorila ukupno dva poglavlja. Pošto sva treba zatvoriti, praktično nije urađeno ništa. Ono što se mora reći je da se ni sama EU nije baš mnogo trudila da privuče i ohrabri Srbiju, da podstiče uvođenje osnovnih demokratskih vrijednosti kao što su vladavina prava i sloboda medija. Naprotiv. Podrškom Vučiću, podržala je i njihovo rušenje,” ocijenila je.
Na pitanje da li će invazija Rusije na Ukrajinu ubrzati približavanje regiona Evropskoj uniji, Jovanović kaže:
“Rekao bih da EU to mora uraditi, ako ne želi ostaviti prostora Rusiji da ona širi svoj uticaj u regionu. Najbolje bi bilo da se ubrza proces pristupanja EU, ali čak i ako EU ne želi da to uradi, može povećati ekonomsku saradnju sa zemljama zapadnog Balkana. Mi kao institut zagovaramo da se zemlje iz regiona uključe u budžet EU, čak i ako nisu punopravne članice, čime bi se sredstva koja dobijaju povećala nekoliko puta. To bi značilo dosta malim balkanskim zemljama, a bilo bi samo kap u moru za velike EU zemlje”.
“Moći će da kaže Evropi da je demokrata”
Većina opozicije je bojkotovala izbore prije dvije godine, tvrdeći da ne postoje uslovi za demokratsko glasanje. Delegacija EU je uspjela da donekle promijeni izborne zakone i uslove, ali opozicioni lideri tvrde da slobodno glasanje još nije garantovano. Izbori za poslanike Narodne skupštine nisu bili planirani prije 2024, ali je Vučić raspisao vanredno glasanje nakon kritika EU da izbori 2020. nisu bili fer i slobodni. “Ne vidim nikakvu razliku između ovih i izbora prije dvije godine”, rekao je za agenciju AP politički analitičar Slobodan Stupar. “Formiraće se parlament u kojem će Vučić imati manje poslanika nego sada. Moći će da kaže Evropi ‘Da, mi smo demokratska zemlja. Vidite koliko neprijatelja imam u parlamentu’”.
Bonus video:
