Za neke Avganistance koji su evakuisani pošto je njihova zemlja pala u ruke Talibana prošlog ljeta, putovanje do Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je prekinuto, a možda se i završilo u šatorima i privremenom smještaju u američkoj bazi Bondstil, na Kosovu.
Dok se od avgusta više od 78.000 Avganistanaca preseljeno u SAD, budućnost nekoliko desetina onih za koje se zahtijevala dodatna bezbjednosna provjera, preusmjereno je u Bondstil, a SAD kažu da ih neće tjerati da se vrate u Avganistan, gdje bi mogli da se suoče s odmazdom.
Neki Avganistanci u bazi koja je obavijena velom tajne, preduzeli su neobičan korak ove nedjelje organizovanjem protesta, držeći natpise s porukama "Želimo pravdu", a fotografije su poslate Asošiejted presu.
"Samo ponavljaju iste stvari: da je potrebno vrijeme i da moramo biti strpljivi", rekao je jedan od Avganistanaca, Muhamed Arif Sarvari, u tekstualnoj poruci iz baze.
Ali, američke vlasti i vlasti Kosova nerado govore o ljudima poslatim u Bondstil, konstatuje AP.
U bazi su i odrasli i djeca, jer neki nisu uspjeli da dobiju vizu za SAD, a putuju s porodicom.
Sarvari, bivši visoki obavještajni zvaničnik avganistanske vlade, rekao je da je u Bondstilu 45 ljudi, a nedavno je otputovao avion za SAD sa 27 izbjeglica.
Administracija predsjednika SAD, Džozefa Bajdena ne iznosi detalje, ali priznaje da neki od evakuisanih nisu prošli "višeslojne provjere" i da im neće biti dozvoljen ulazak u SAD, navodi se u pisanoj izjavi Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
Ukupno je oko 600 Avganistanaca prošlo kroz Bondstil - kaže Vlada Kosova koja je prvobitno odobrila korišćenje te baze za evakuisane na godinu dana, ali je nedavno pristala da to produži do avgusta 2023.
Kosovo je, kao i SAD, dalo malo informacija o Avganistancima u Bondstilu, pozivajući se na privatnost izbjeglica.
Premijer Aljbin Kurti rekao je u saopštenju da je "Vlada ponosna na svoju ulogu u pružanju privremenog utočišta za njih".
Ljudi koji su poslati u Bondstil, zaustavljeni su tu ili su tu preusmjereni iz niza razloga, uključujući nestale ili neispravne dokumente ili bezbjednosne probleme koji su se pojavili tokom provjere FBI-a i Odjeljenja za unutrašnju bezbjednost, rekli su zvaničnici za AP.
Muhamed Arif Sarvari koji je govorio za AP, iz Avganistana je početkom septembra stigao u Kuvajt sa suprugom i dvije ćerke i kaže da ne zna zašto je zadržan.
Bio je istaknuta ličnost u Avganistanu, obavljajući funkciju direktora obavještajnih službi posle invazije SAD 2001.
Prije toga, bio je visoki zvaničnik u antitalibanskoj Sjevernoj alijansi. Obje pozicije bi ga učinile metom talibana ako bi se vratio.
"Tim za provjeru nam stalno govori: Izvinite, Vašington samo odlučuje o nekim političkim pitanjima", rekao je on.
Sarvari je podnio zahtjev za specijalnu imigrantsku vizu koja se izdaje ljudima koji su radili za vladu SAD ili njene saveznike tokom rata, ali nije dobio odgovor, rekao je njegov advokat Džuli Sirs.
"U teoriji, on je slobodan da ode, ali nije jasno gdje bi mogao da ode", rekao je Sirs jer očigledno se ne može vratiti u Avganistan pošto bi tamo bio u opasnosti kao bivši saradnik SAD.
Život je ograničen u Bondstilu: Iako oni koji su tu tehnički nisu pritvoreni, ne mogu da napuste sušnu, kamenitu bazu i proveli su mjesece u šatorima.
Bajdenova administracija kaže da su vlasti utvrdile da nekima, a neće da kaže ni koliko ih je, jednostavno ne može biti dozvoljeno da uđu u SAD, te se radi na nalaženju drugih zemalja koje bi bile spremne da ih prihvate radi preseljenja, tako da niko neće biti silom vraćeni u Avganistan, navodi se u saopštenju Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
Bonus video:
![](https://www.vijesti.me/resources/images/logo_blue.png)