Bugarski parlament ratifikovao je danas protokole o pristupanju Finske i Švedske NATO-u.
Glasanje je uslijedilo nakon što su te dvije nordijske države odlučile da podnesu zahtjev za članstvo u NATO 18. maja.
Kako prenosi novinska agencija BTA, u nacrtu zakona precizirano je da su se saveznici na samitu NATO-a u Madridu od 28. do 30. juna dogovorili da pozovu dvije države.
„Odluka da se Finska i Švedska učlane u NATO znak je njihove spremnosti da podijele odgovornosti i obaveze koje dolaze sa članstvom“, navodi se u zakonu.
Poslanica GERB-UDF Ekaterina Zaharieva, tokom rasprave, rekla je da će bugarski parlament biti među prvima koji će glasati o pristupanju Finske i Švedske.
„Ako postoji nešto pozitivno, iako se ne može govoriti o dobrom koje proizilazi iz rata, to je da umjesto da slabi NATO i demokratski svijet, Putin zapravo jača NATO“, rekla je Zaharijeva.
Poslanik Demokratske Bugarske Atanas Slavov nazvao je odluku parlamenta istorijskom.
„Ovo je strateška promjena u tome kako izgleda evropska bezbjednost nakon ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je Slavov.
Zamjenik predsjednika Narodne skupštine, Cončo Ganev, upitao je da li Bugarska treba da nastavi da bude članica NATO-a.
Ganev je naveo da njegova stranka ne vjeruje da će Bugarska imati koristi od odobravanja ratifikacije.
Poslanik liste Ima takav narod, Andrej Mihajlov, rekao je da Sjevernoatlantska alijansa nije samo vojni savez, već novi strateški koncept.
Stanislav Anastasov iz Pokreta za prava i slobode (MRF) rekao je da spremnost Finske i Švedske da se pridruže Alijansi ne može ostati bez odgovora.
„Bugarska mora da podrži ovu ratifikaciju, jer mi iz MRF-a veoma dobro znamo da je NATO prvo savez vrijednosti, a zatim vojni i odbrambeni savez”, naveo je Anastasov.
Poslanik liste Nastavi sa promjenom, Nastimir Ananiev, pokrenuo je temu hibridnog rata.
Prema riječima Ananjevu, što više evropskih zemalja bude pristupilo NATO-u, to će evropska filozofija i strategija biti usmjerenija „u jednom pravcu“.
Bonus video:
