Povodom 27. godišnjice vojno-redarstvene akcije (VRO) "Oluja", regionalna mreža Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) saopštila je danas da poziva institucije u Hrvatskoj i Srbiji da više sarađuju po pitanju ostvarenja prava i pravde za žrtve ratnih zločina te da najviši državni zvaničnici zemalja pogođenih ratovima devedesetih ozbiljnije, odgovornije i hrabrije doprinose izgradnji mira i odgovornog suočavanja s ratnom prošlošću.
Na današnji dan prije 27 godina počela je hrvatska vojno-policijska operacija "Oluja" čija se godišnjica u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe, a u Hrvatskoj kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se obilježava 4. avgust, dan kada je ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na područja Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, odnosno na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu počela vojno-policijska akcija "Oluja" koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske, prenosi agencija Beta.
"Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava iz 2001. godine tokom i nakon VRO "Oluja" ubijeno je više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća. Iz straha za ličnu bezbjednost kao i na nagovor krajinskih vlasti Hrvatsku je tada napustilo više od 150.000 njenih dotadašnjih stanovnika, uglavnom Srba. Njihova je imovina uništavana ili pokradena, a povratak im je de facto onemogućen. Prema podacima FHP, oko 10.000 civila izbjeglih iz Hrvatske i BiH tokom ljeta 1995. godine pripadnici MUP-a Srbije su privodili i potom izručivali vojnim vlastima tadašnje Republike Srpske Krajine (RSK) i Republike Srpske (RS). Ovakva prisilna mobilizovanja, koja su predstavljala najgrublju povredu Konvencije Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica kao i Zakona o izbeglicama u Srbiji, rezultirala su gubitkom najmanje 54 života kao i teškim tjelesnim povredama i psihičkim posljedicama po veliki broj mobilisanih muškarca", ističe se u saopštenju YIHR.
Oni su dodali da je u periodu od avgusta do kraja septembra 1995. godine, MUP Srbije predao oko 5.000 izbjeglica kampu za obuku Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana, gdje su kaki navode iz YIHR izbjeglice prolazile kroz psihičku i fizičku torturu.
"Nijedna žrtva "Oluje" u Srbijii nema status civilne žrtve rata iako čelnici Srbije posljednjih godina na službenim komemoracijama govore o neophodnosti sjećanja na žrtve "Oluje". Žrtve srpske nacionalnosti su, nažalost, još uvijek taoci svake vlasti u Srbiji a njihovim pričama, sudbinama i položajem se manipuliše zarad političke koristi putem medija, umjetnosti i nastupa najviših zvaničnika", rekli su iz YIHR.
Poručili su da su pred sudovima u Hrvatskoj, povodom zločina tokom i nakon VRO "Oluja" donesene samo dvije osuđujuće pravosnažne presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u Prokljanu i Mandićima, te za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Kijanima kod Gračaca prema podacima Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz 2021.
"Izostanak blagovremenog djelovanja pravosuđa RH postao je posebno vidljiv široj javnosti u maju 2022. godine kad je tužilaštvo Republike Srbije podiglo optužnicu protiv pilota hrvatske vojske za bombardovanje civila na Petrovačkoj cesti kod mjesta Kapljuh u selu Bravsko te u mjestu Svodna u Bosni i Hercegovini, u avgustu 1995. Godine. Saučešće prema žrtvama od strane najviših državnih zvaničnika u Hrvatskoj je izostala", kazali su iz YIHR.
Iz te regionalne mreže su kazali da znaju da društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti nema perspektivu mirne budućnosti, te da odlučno ispunjavaju njihovu kolektivnu odgovornost da javno pozivaju nadležne institucije da doprinesu saznanjima o istini i da donesu pravdu žrtvama.
"Iz tog razloga, zahtijevamo:
Od tužilaštava u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini da bolje i temeljnije sarađuju na procesuiranju počinioca zločina tokom i nakon VRO Oluja.
Od Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske da se prošle godine doneseni Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata s pratećim Pravilnikom primjenjuje u duhu ustava, ne diskriminišući nijednu žrtvu temeljem njenog identiteta, nacionalnog, etničkog ili bilo kojeg drugog, a od Narodne skupštine Republike Srbije da donese zakon o civilnim žrtvama rata koji bi omogućio i olakšao ostvarivanje njihovih prava i statusa, zagarantovanih ustavom i međunarodnim aktima važećim u Srbiji
Od premijera i predsjednika Republike Hrvatske da upute iskreno i javno izvinjenje žrtvama ratnih zločina koje su počinile snage Republike Hrvatske za vrijeme i nakon VRO "Oluja", a od predsjednika Republike Srbije da uputi izvinjenje građanima koji su izbjegli iz Hrvatske 1995. godine, a prisilno su mobilizovani od strane policije i paravojnih formacija. U tome im može pomoći priručnik za političare "Kako se ispričati za zločine" koji je izradila Inicijativa mladih za ljudska prava.
Od najviših političkih predstavnika, da se suzdrže od umanjivanja i relativizacije činjenica koje se odnose na počinioce i žrtve ratnih zločina, a da pažnju i javni prostor koriste za izražavanje saučešća sa svim žrtvama
Da na obilježavanju vojnih operacija, državni zvaničnici ne zaobilaze javno istaknuta imena svih stradalih civila, naših sugrađana neovisno o njihovoj nacionalnosti i/ili entitetu, a koji su za vrijeme vojnih operacija ubijeni
Da se ne odlikuje državnim odlikovanjima optuženike i osuđenike za ratne zločine pred domaćim i drugim sudovima neodgovorno se tako ponašajući prema žrtvama zločina te ratnim veteranima koji su ratovali u skladu s odredbama i standardima međunarodng humanitarnog prava
Da se u školske kurikulume, posebice nastave istorije, uvrste i činjenice iz ratne prošlosti koje ne služe kao ponos, već upravo suprotno, predstavljaju nacionalnu sramotu za koju mladi moraju znati kako bi znali što je istina i kako bi uticali na neponavljanje", poručili su iz YIHR.
"Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Kosovu jasno vam poručuje – ne ostavljajte nam društvo opterećeno prošlošću i podjelama, mržnjom i nacionalizmom. Na lekcijama iz prošlosti, odgovorno, odlučno i hrabro stvarajte bolju sadašnjost i budućnost utemeljenu na saradnji i međusobnom poštovanju. Premladi da se sjećamo, odlučni da nikad ne zaboravimo", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
