Evropska komisija je juče predložila da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata za pridruženje Evropskoj uniji pod uslovom da osnaži demokratiju i preduzme druge korake.
"Vjetar promjena ponovo duva Evropom i moramo da iskoristimo taj zamah," izjavila je predsjednica izvršnog tijela EU Ursula fon der Lajen. "Zapadni Balkan pripada našoj porodici i moramo da kažemo veoma, veoma jasno.
U izvještaju koji je dio godišnjeg paketa proširenja EU, navodi se da u BiH postoje "politička previranja" i "zakonodavni zastoj" te nedostatak napretka u većini glavnih oblasti.
Pored 14 prioriteta, Komisija je predložila osam dodatnih koraka koje bi BiH trebalo da preduzme, sa fokusom na funkcionalnost državnih institucija i vladavinu prava. BiH treba da usvoji Zakon o sprečavanju sukoba interesa i da preduzme odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vlasti će morati da se pozabave i zaštitom slobode medija i novinara. Pred BiH je i uslov jačanja kapaciteta upravljanja migracijama i uspostavljanja nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.
Fon der Lajen je kazala da protivnici EU vide Balkan kao geopolitičku šahovsku tablu, nastojeći da zavade taj region sa ostatkom Evrope, prenio je Rojters.
"Pa ipak, ogromna većina građana na Zapadnom Balkanu teži da bude dio naše Unije. Zato moramo ojačati kredibilitet našeg procesa pristupanja", poručila je šefica EK.
Komisija je saopštila da pet ostalih država Zapadnog Balkana - Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, kao i Turska, moraju ostvariti napredak u ključnim reformama, uključujući vladavinu prava, borbu protiv korupcije i slobodu medija.
Ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković rekla je da je odluka o davanju statusa kandidata dobrodošla i istorijska i da će podstaći reforme i ispunjavanje neophodnih uslova prije otvaranja pregovora o članstvu u EU.
"Oživljavanje tog procesa je od vitalnog značaja za građane i državu Bosnu i Hercegovinu i za stabilizaciju čitavog regiona," objavila je Turković na Tviteru.
Šef evropske diplomatije Žozep Borel je, komentarišući predlog da BiH dobije status kandidata, rekao da invazija Rusije na Ukrajinu naglašava značaj proširenja EU koje dobija novi geopolitički značaj, prenijela je agencija Beta.
"To je dugoročna investicija u mir, prosperitet i stabilnost našeg kontinenta", kazao je Borel.
Konačna odluka o kandidatskom statusu BiH trebalo bi da bude donijeta u decembru. Ako ga lideri EU potvrde, BiH će se pridružiti Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj, Ukrajini i Moldaviji kao državama koje su zvanični kandidati.
Gruziji je dodijeljena takozvana "evropska perspektiva" dok ne sprovede reforme, a Kosovo se često smatra potencijalnim kandidatom, iako ga pet članica EU još ne priznaje.
Formiranje vlade posvećene EU prioritet za Srbiju
Formiranje vlade čvrsto posvećene strateškom pravcu ka EU i reformskom putu kao i veće usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU treba da budu prioriteti za Srbiju, ocijenila je EK.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je na konferenciji za novinare u Evropskom parlamentu da usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU utiče na brzinu procesa evrointegracija, ali da to "nije razlog zbog kojeg bi pristupni pregovori mogli da budu suspendovani".
Žozep Borel je izjavio da će proces pridruživanja Srbije EU biti otežan ako Beograd ne uvede sankcije Rusiji
"Da utiče na brzinu, vidi se i po tome što Srbija može da otvori još jedno poglavlje, a do toga nije došlo. Potrebno je da nam Srbija pomogne, potrebni su nam svi saveznici, a zemlje kandidati za članstvo su naši najvažniji saveznici", kazao je Varhelji.
Srbija se još nije pridružila sankcijama koje je EU uvela Rusiji, uprkos višemesječnim pozivima iz Unije da to učini.
Varhelji je istakao da EU očekuje da nova vlada Srbije "nastavi i produbi reforme" u ključnim oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija, slobode okupljanja, i procesuiranja ratnih zločina pred domaćim sudovima. EK je ukazala i da bi Srbija trebalo snažno da se bori protiv svih vidova dezinformacija.
Žozep Borel je izjavio da će proces pridruživanja Srbije EU biti otežan ako Beograd ne uvede sankcije Rusiji.
"U izvještaju Evropske komisije vidimo da postoji kaskanje Srbije, ali i Turske, po pitanju usklađivanja sa spoljnom politikom EU. Pad usklađenosti u kombinaciji s bliskim odnosima sa režimom (ruskog predsjednika Vladimira) Putina znači da nemamo izbora nego da preporučimo procjenu pada usklađenosti u okviru poglavlja 31", izjavio je Borel za televiziju N1.
Varhelji je rekao da bi EK mogla doprinijeti predlogu Francuske i Njemačke Beogradu da Srbija ubrzano krene ka članstvu u EU i dobije ekonomsku pomoć, ako pristane na članstvo Kosova u UN, ali je napomenuo da Komisija u Briselu nije imala uvid u takav predlog.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u subotu da su Pariz i Berlin ponudili predlog koji predviđa da Srbija pristane na ulazak Kosova u sve međunarodne organizacije, uključujući UN, a da zauzvrat dobije "brzi ulazak u EU i vjerovatno značajne ekonomske koristi, iako to nije precizirano". Srbija ne bi morala formalno da prizna nezavisnost Kosova, dodao je Vučić.
EK je takođe predložila da se Kosovu dodijeli režim vizne liberalizacije.
Odnosi Srbije sa Crnom Gorom "i dalje izazovni"
EK je ocijenila da su odnosi Srbije sa većinom susjeda dobri, osim sa Crnom Gorom i Hrvatskom.
Odnosi sa Crnom Gorom ocijenjeni su kao "i dalje izazovni", iako, dodaje se, "obje strane pokazuju veću spremnost da resetuju odnose i da rade na rješavanju otvorenih pitanja".
Odnosi sa Hrvatskom ocijenjeni su kao "zategnuti, uz povremene političke sukobe" a neriješeno je i pitanje demarkacije granice.
Sa Sjevernom Makedonijom, Albanijom, Bugarskom, Mađarskom, Rumunijom i Turskom odnosi su "dobri".
Odnosi sa BiH su ocijenjeni kao "generalno dobri i stabilni" iako je pitanje demarkacije granice neriješeno, a dvije zemlje takođe još moraju da postignu sporazum o dvije brane na rijeci Drini i dijelu pruge Beograd-Bar koji prelazi u BiH, navodi se.
EK je naglasila da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja suštinski dio procesa evropskih integracija i da doprinose stabilnosti, pomirenju i stvaranju klime pogodne za rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja i nasljeđa prošlosti.
Bonus video:
