Radnica Osnovnog suda u Mitrovici tvrdi da je bila primorana da podnese ostavku nakon 20 godina radnog staža nakon što je 5. novembra odlučeno da predstavnici srpske zajednice kolektivno napuste kosovske institucije uz prijetnju da će joj zapaliti automobil ako ne podnese osatvku, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).
Odluka je donesena na sastanku sa Goranom Rakićem, predsjednikom Srpske liste, jedine stranke kosovskih Srba koja ima predstavnike u kosovskim institucijama, a kao razlog je navedeno "kršenje prava Srba" od strane premijera Kosova Aljbina Kurtija.
Istovremeno je zatraženo da se poništi odluka kosovskih vlasti o preregistraciji vozila sa oznakama koje za gradove na Kosovu izdaje Srbija i da se formira Zajednica opština sa srpskom većinom.
"Niko nema nikakav plan kako će to da se reguliše. Samo su rekli dođite da potpišete ostavke koje smo mi morali da potpišemo. Bez obzira što oni kažu da je to svojevoljno, to uopšte nije bilo svojevoljno", svjedoči radnica Osnovnog suda u Mitrovici, koja je pristala da govori isključivo uz uslov anonimnosti, ali je njen identitet poznat redakciji.
RSE podsjeća da je pravosuđe integrisano u kosovski sistem 2017. godine na osnovu Briselskog sporazuma, postignutog u okviru dijaloga Kosova i Srbije, kojim posreduje Evropska unija.
Međutim, 7. novembra srpske sudije i administrativni radnici su zvanično napustili Osnovni sud u Mitrovici.
"Oni svi kažu da ne moraš, ali znaš da moraš, da si primoran, ako ne potpišeš zapaliće ti kola, ili bilo šta mogu da urade sa tobom", kaže sagovornica RSE.
Policija Kosova je u posljednja dva mjeseca registrovala pet slučajeva paljenja imovine osobama koje su odlučile da KM (Kosovska Mitrovica) tablice zamijene sa RKS (Republika Kosovo), što kosovske vlasti karakterišu kao "zastrašivanje".
Posljednji slučaj paljenja vozila sa RKS tablicama na sjeveru desio se danas, 8. novembra. Na osnovu saopštenja policije, vlasnica vozila je srpske nacionalnosti iz opštine Zvečan.
Kako piše RSE, pravnik Marko Jakšić, koji je do 7. novembra bio radnik Osnovnog suda u Mitrovici, rekao je da je odlazak bio jako emotivan, te da su u toj pravosudnoj instituciji svi sarađivali, bez obzira na etničku pripadnost.
"Zajedno smo gradili taj sud za dobrobit svih građana u ovom regionu, Albanaca, Srba, ali i svih drugih", rekao je on i dodao da su "pogrešne odluke" kosovskog premijera Aljbina Kurtija "dovele do toga da ljudi plaču kao kiša, bez obzira koje su etničke pripadnosti".
Podvukao je da će radnici suda ipak ostati prijatelji bez obzira na političku situaciju.
Svi sagovornici RSE su zabrinuti za budućnost sebe i svoje porodice jer ne znaju kako će da prežive bez plata, te podvlače da svi imaju kredite koje ne znaju kako da otplate.
Opštinski radnik kaže da mu je i supruga radila u jednoj od kosovskih institucija, pa su tako sa dvoje maloljetne djece ostali bez ikakvih primanja.
"Dešava se to da mi koji nećemo da napustimo te (kosovske) institucije, bićemo neki izdajnici. To je sramota", navodi sagovornik koji takođe insistira na anonimnosti.
Radnica iz pravosudnog sistema, pak, otkriva da im je zvanični Beograd obezbijedio privremenu platu u iznosu od 20.000 dinara, što je oko 160 eura.
"Od toga prosto ne možeš da živiš, niti možeš da preživiš. Imam kredit više od 6.000 eura i ne znam kako ću sada da ga vratim. Stvarno je strašno", priča ona dalje.
Prosječna plata tih radnika u okviru kosovskog sistema je bila oko 500 eura.
Zvanični Beograd je podržao izlazak Srba iz kosovskih institucija, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 7. novembra poručio da srpski narod na Kosovu neće ostati bez podrške, ali nije precizirao kakvu će konkretno podršku dobiti.
RSE se obratio Kancelariji za Kosovo sa upitom da prokomentarišu svjedočenja nekih radnika da nisu svojevoljno izašli iz institucija, te da li će im biti nadoknađena materijalna šteta, ali odgovor do zaključenja teksta nije stigao.
S druge strane, jedna od sagovornica RSE kaže da im je 7. novembra Srbija zatražila da se izjasne kolika su im bila primanja u kosovskom sistemu i kolika im je rata za kredit.
"Svi po dva kredita. Vjeruj, plače nam se svima", navodi.
Sagovornici za novonastalu situaciju krive i političke predstavnike Srba iz redova Srpske liste, a neki od njih naglašavaju da je "njima lako da se odreknu jedne plate kada ih imaju nekoliko".
Visoki funkcioneri Srpske liste su takođe istupili iz Skupštine i Vlade Kosova, ali nisu ostali bez svojih mjesečnih zarada jer imaju minimum po još jednu platu iz budžeta Srbije.
RSE kao primjere daje da je predsjednik Srpske liste Goran Rakić u martu 2022. kosovskoj Agenciji za borbu protiv korupcije prijavio primanja od oko 1.100 eura za funkciju ministra za zajednice i povratak u Vladi Kosova, dok iz budžeta Srbije dobija još oko 800 eura za funkciju direktora Javnog komunalnog preduzeća "Standard" u Sjevernoj Mitrovici i za "angažovanje" na Visokoj ekonomskoj školi strukovih studija.
I Igor Simić, potpredsjednik Srpske liste, koji je do sada u kosovskom sistemu bio poslanik, mjesečno je dobijao oko 1.800 eura.
U srpskom sistemu obavlja i funkciju šefa službe direkcije u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, te je asistent na Ekonomskom fakultetu u Sjevernoj Mitrovici. Za ove dvije funkcije dobija oko 1.500 eura platu.
Izlazak Srba iz kosovskih institucija je došao nakon što je smijenjen direktor policije za region sjever Nenad Đurić, jer je odbio da realizuje odluku Vlade o preregistraciji automobila.
Vlada Kosova je od 1. novembra počela da sprovodi plan o preregistraciji vozila koje za gradove na Kosovu izdaje Srbija. Radi se uglavnom o KM (Kosovska Mitrovica) tablicama i plan je da se one u tri faze zamijene RKS tablicama.
Premijer Kosova Aljbin Kurti je 7. novembra rekao da bez obzira na posljednja dešavanja, rad institucija na sjeveru se nastavlja. On je naveo da su posljednjih dana povećane prijetnje i napori Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića da destabilizuje situaciju na Kosovu, te da se "našim građanima upućuju prijetnje kroz sijanje straha i panike".
Kurti je ranije pozvao Srbe da ne napuštaju institucije Kosova, jer na taj način, prema njegovim riječima, slabe usluge i zaštita građana.
Bonus video:
