Ivo Božić, vlasnik tezge na božićnom bazaru u Zagrebu, navikao je da barata sa različitim valutama i smatra da će tranzicija proći bez problema kada Hrvatska 1. januara pređe na euro kao valutu.
"Kada radite sa turistima, morate u glavi imati nekoliko valuta", kazao je za "Fajnenšl tajms" Božić, koji između ostalog prodaje lutke u raznobojnim nošnjama, magnete za frižider sa božićnim motivima i ručno rađen nakit. "Ja imam račune u banci sa više valuta, a sva je prilika da ću ih naredne godine ujediniti", dodao je on. "Ionako dio robe kupujem u eurima", kazao je on za FT.
Kada Hrvatska sljedeće nedjelje postane 20. država članica eurozone to će biti značajan događaj za zemlju od 4 miliona stanovnika koja već duže vrijeme teži bližoj integraciji sa ostatkom Evropske unije. Hrvatska će se takođe pridružiti evropskoj bezgraničnoj šengen zoni.
Ekonomisti tvrde da će prelazak sa kune na euro Hrvatskoj donijeti koristi, pošto se ta država oslanja na zajedničku evropsku valutu za više od polovine spoljašnje trgovine, dvije trećine stranih direktnih investicija i za oko 70 odsto prihoda od turista.
FT ističe da će to takođe biti simboličan podstrek za evropsko jedinstvo u trenutku kada Rusija pokušava da podrije otpor bloka ratu u Ukrajini. Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard kazala je da će Hrvatska imati koristi od "zaštite eura" i da je njen ulazak u eurozonu "glas povjerenja".
"Ja sam vidio zvijer i znam kako se zvijer ponaša ukoliko ne obuzda na pravi način u pravom trenutku", kazao je guverner Hrvatske centralne banke
Usvajanje eura je na neki način prirodno napredovanje za jednu zemlju u kojoj je polovina depozita u bankama već u zajedničkoj valuti kao i 60 odsto kreditnih zaduženja - što je više nego u bilo kojoj zemlji izvan eurozone.
"Hrvatska je zemlja koja će najviše profitirati od ulaska u eurozonu jer će eliminisati rizik strane valute", kazao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske centralne banke. "Rizik devizne razmjene u Hrvatskoj je najveći".
"Kada vaša valuta devalvira u odnosu na euro, to znači da raste vrijednost vašeg duga", kazao je Vujčić u razgovoru za FT. "Stoga, troškovi zaduživanja su veći i predstavljaju veći rizik".
Hrvatska ima 27 milijardi deviznih rezervi - 40 odsto bruto domaćeg proizvoda - kako bi ovo pokrila, kazao je on, ali je dodao da za prelazak na euro "neće biti potrebno ni blizu toliko".
Benefiti eura su "najvidljiviji tokom krize", naglasio je Vujčić, ukazujući na nedavni pritisak pod kojim su bile mađarska forinta, poljska zlota i češka kruna. "Morali su da intervenišu i znatno povećaju kamatne stope, a prinosi na njihove desetogodišnje državne obveznice sada su 5 do 8,5 odsto", kazao je on.
Za razliku od toga, prinosi na desetogodišnje hrvatske obveznice su oko 3,5 odsto, niže nego u Italiji i Grčkoj, a iznad Španije, iako tek treba da se pridruži eurozoni. "Postoji ogroman efekat kredibiliteta", kazao je Vujčić.
On se u razgovoru za FT prisjetio kako su cijene izmicale kontroli u bivšoj Jugoslaviji i u Hrvatskoj krajem 1980-ih i ranih 1990-ih, sugerišući da bi on zauzeo čvrst stav prema agresivnom suzbijanju cijena rasta koji zabrinjavaju donosioce odluka u Evropi.
"Ja sam vidio zvijer i znam kako se zvijer ponaša ukoliko ne obuzda na pravi način u pravom trenutku", kazao je on.
Priznao je da postoji rizik da će hrvatski potrošači okriviti uvođenje eura za visoku inflaciju, koja je prošlog mjeseca dostigla 13,5 odsto. Ipak, u prosjeku, države koje su usvojile euro doživjele su rast inflacije od svega 0,2 do 0,4 odsto, mada u periodima slabijeg rasta cijena.
U cilju transparentnosti cijena, radnje u Hrvatskoj cijene proizvoda od septembra ističu u kunama i eurima i ta praksa će se nastaviti do kraja 2023. Preduzeća se novčano kažnjavaju ukoliko pokušaju da iskoriste prelazak na euro kako bi podigli cijene.
"Prelaz se događa u trenutku kada je inflacija već visoka, stoga startna pozicija je da su hrvatski potrošači osjetljivi na cijene", kazao je za FT Mihal Senžuk, direktor lanca prodavnica Studenac. "Usljed toga svakom trgovcu je otežano da nametne nepravedno visoke cijene jer će, ako to uradite, vaše mušterije otići kod konkurencije".
Prelazak je i logistički izazov za trgovce i vlasti. Kompanija Sudenac je morala da odštampa i izloži pet miliona novih oznaka za robu, dok su zaposleni morali da objasne zbunjenim mušterijama da ne mogu da prihvate eure do 1. januara, nakon čega će obje valute biti u opticaju dvije nedjelje.
Senžuk smatra da će pored podstreka za turizam, euro učiniti Hrvatsku "privlačnijom za strane kupce koji traže nekretnine, bilo za ljetnje odmore ili zbog ovdašnjih blagih zima".
Centralna banka je u međuvremenu angažovala vojsku da skladišti i čuva oko 40 odsto kovanica kuna koje će zamijeniti euri.
"To je skoro težina Ajfelovog tornja", kazao je Vujčić. "Prodaćemo to kao metal nakon tri godine, a onda će vojska moći da u skladišta vrati tenkove i oklopna vozila".
Bonus video:
