Granica takozvanih PM čestica, čija je koncentracija indikator zagađenja vazduha, u Sloveniji gotovo nikada ne prelazi zakonom dozvoljenu, ali u slovenačkoj Agenciji za zaštitu životne sredine ukazuju da nisu zadovoljni kvalitetom vazduha u određenim periodima godine.
Poređenja radi, u Srbiji godišnje koncentracija PM čestica prelazi granicu i do 151 dan za redom, kao što je situacija bila u Novom Pazaru tokom 2021. godine.
Prvo mjerenje kvaliteta vazduha u Sloveniji počelo je 1968. godine kada se mjerila koncentracija sumpor-dioksida (SO2), a 1996. godine Ljubljana je dobila svoju prvu mjernu stanicu.
Predstavnica Agencije za zaštitu životne sredine koja se bavi zagađenjem vazuha Rahela Žabkar rekla je da Slovenija zbog konfiguracije terena ima problem sa ovom vrstom zagađenja.
"Postoje 22 mjerna mjesta u Sloveniji, a mjerenje radimo u skladu sa zakonom. Posljednjih godina smo imali najveći problem sa zagađenjem vazduha u zimskim danima zbog grijanja, odnosno malih potrošača", rekla je Žabkar srpskim novinarima tokom posjete Sloveniji u okviru projekta Puls Evrope.
Zimi, kako je rekla, postoji problem zbog kompleksnog terena jer je Slovenija sastavljena od kotlina i dolina.
"Najveće zagađenje je zimi kada je jak vjetar, kada se kotline ne provjetravaju i kada se vazduh zadržava u slojevima pri tlu", rekla je Žabkar.
Kako je navela, najzagađenija područja u tom periodu su Ljubljana, Celje, Zagorje i Trbovlje.
Slovenci se trude da poštuju zakonodavstvo koje se tiče ekologije, kompanije prema riječima predstavnika Agencije odgovorno postupaju i ulažu u ekološke tehnologije.
Poljoprivreda bi, prema njihovim riječima trebalo da smanji upotrebu đubriva i emisiju amonijaka, a pojedinci se mogu odgovorno ponašati tako što neće sagorijevati na neodgovarajućim gorivima stari papir, karton, vlažno i hemijski tretirano drvo (ivericu, farbano, lakirano drvo), plastiku, ambalažu, krpe i drugi otpad.
Domaćinstva koja se griju na šporete koji koriste naftu ili gas, trebalo bi da, prema preporukama Agencije, vode računa da je on očišćen i pravilno podešen.
Ako se domaćinstva griju na drvnu biomasu, onda drvo koje se sagorijeva mora biti mehanički obrađeno i suvo.
U cilju čistijeg vazduha i okoline, slovenačke nevladine organizacije i udruženja nastoje da sprovode projekte koji se tiču ove oblasti pa su tako uvedeni "Pešbus" i "Bicivlak" koji su rješenja protiv stvaranja gužve u saobraćaju u zoni škola i smanjenje korišćenja goriva i prevoznih sredstava.
Projekat Pešbus podrazumijeva da djeca zajedno sa vršnjacima i volonterima pješače do škole bar jednom nedjeljno. Volonteri su obično penzionisani vozači autobusa, a u mnogim školama su to učitelji ili roditelji. Od proljeća 2016. godine više od 140 škola u Sloveniji se priključilo ovom projektu.
Djeca tako zajedno sa vršnjacima provode više vremena, kreću se, postaju fizički aktivnija, a kako su rekli iz organizacije "Institut za politike prostora" (IPOP) djeca imaju veću koncentraciju i lakše prate nastavu.
Bicivlak, drugi projekat koji ova organizacija sprovodi zajedno sa školama u Sloveniji, je "vozić" sastavljen od bicikala koji predvodi veliki roditeljski bicikl. Djeca se njime u školu voze i vraćaju se zajedno sa roditeljima i volonterima poznatim i bezbednim rutama.
Kada je 2007. godine Slovenija pristupila EU, počele su promjene koje su rezultirale time da je Ljubljana, glavni grad Slovenije sa 300 hiljada stanovnika koja se prostire na 275 kvadratnih kilometara, postala pješačka zona.
Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković rekao je da je 2007. godine, kada je pukla cijev u jednoj od ulica koja je na samom ulazu u grad, odlučio da je zatvori i da je "nikada više ne otvori za saobraćaj".
"To je jedini put kada sam rekao radnicima: Majstori polako. Šetao sam ulicom i brojao koliko je potrebno koraka do pošte, raznih objekata i drugih ulica. Shvatio sam da je to 200 metara na jednu i drugu stranu. Nikada više nismo otvorili tu ulicu", rekao je gradonačelnik Ljubljane.
Zbog onih koji ne mogu dugo da šetaju, nabavljeno je sedam vozila, takozvanih kavalira, koji besplatno voze građane i turiste po gradu do željenih destinacija.
"Ponudili smo građanima kavalire, napravili 11 novih mostova i obnovili mostove da te daljine budu još kraće. Postoje ljudi koji voze kavalire već 15 godina, koji znaju svaki ulaz, svaku kuću, koji su tu za pet minuta", rekao je Janković novinarima.
Podsjetio je da je zahvaljujući trudu i rješenjima, za 15 godina Ljubljana dobila oko 100 međunarodnih priznanja i više od 600 miliona bespovratnih sredstava za implementaciju projekata.
Prema podacima koje su iznijeli predstavnici Gradske kuće, u Ljubljanu dnevno dolazi 120.000 vozila. Kako sva ona ne bi dolazila u centar grada, izgrađena je mreža parkirališta koja se nalaze u blizini željezničke i autobuskih stanica. Karta za parkiranje košta 1,3 evra, važi 24 časa i uz to se dobijaju dvije autobuske vožnje.
Time se smanjuje koncentracija štetnih gasova, odnosno zagađenje vazduha u glavnom gradu, kao i stvaranje gužve u saobraćaju.
Ljubljana ima 17 hektara pješačke zone, 310 kilometara uređenih biciklističkih staza i 542 metra javne zelene površine po stanovniku.
Od 2003. do 2013. godine procenat ljudi koji se voze automobilima smanjen je 58 na 41,5 odsto, a onih koji se voze autobusom sa 13,1 na 12,6 odsto, dok je procenat ljudi koji koriste bicikl kao prevozno sredstvo povećan je sa 9,9, na 11,1 odsto. Najveće poboljšanje vidi se u brojci koja pokazuje koliko je više ljudi počelo da pješači - taj procenat je povećan sa 19 na 34,8 odsto 2013. godine.
Slovenački zvaničnici imaju plan kako da do 2045. godine povećaju ove procente, da se smanje štetne čestice u vazduhu, reciklira mnogo više otpada nego sada i poveća svijest građana o važnosti zaštite životne sredine.
Titulu Zelene prijestonice Evrope Ljubljana je osvojila 2016. godine i tako se našla među, sada već 12 evropskih gradova koji imaju cilj da podsjete na važnost ulaganja u ekološka urbana područja.
Bonus video:
