Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je susretom na Bregani s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i slovenačkom predsjednicom Natašom Pirc Musar obilježio ulazak Hrvatske u Šengen.
Nizom simboličnih i prigodnih aktivnosti Hrvatska od ponoći obilježava istovremeni ulazak u šengenski prostor i eurozonu, što su bili strateški ciljevi Zagreba od ulaska u Evropsku uniju prije nepunih deset godina.
"Ostvarili smo ciljeve s uvjerenjem da će Šengen i europodručje biti korisni za hrvatske građane i hrvatsku ekonomiju", rekao je Plenković u novinarima na Bregani.
On je istakao da je ovo dan za istoriju, naglasivši da je Hrvatska prva zemlja koja je istovremeno ušla u Šengen i eurozonu. Premijer je poručio da će Hrvatska učiniti sve da i njoj susjedne zemlje krenu tim putem, posebno istakavši BiH.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je "ovo dan za slavlje, istoriju, radosti, dan slavlja i ponosa za hrvatski narod".
"Vjerujem da nema drugog mjesta u Evropi gdje bi mogao bolje da se obilježi novi početak i novo poglavlje od granice Slovenije i Hrvatske", naglasila je predsjednica EK.
Ukazavši da je Hrvatska namlađa članica EU kojoj je to pošlo za rukom, ona je ocijenila da je ovo dan slavlja za sve građane Evrope. "Prolazimo bez kontrola evropskim granicama, nema više kontrola pasoša, nema više redova", naglasila je i dodala da će se građani Hrvatske uvijek sjećati i kada su prvi put plaćali eurom.
Ona je naglasila da je euro jedno od najvažnijih kolektivnih postignuća koje je obilježje jedinstva, preko granica i bez barijera.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar čestitala je Hrvatskoj na ulasku u šengensku i eurozonu.
"Pozdravljam ovaj istorijski trenutak kad su Slovenija i Hrvatska ponovo bez granica i zaista se iskreno tome radujem", rekla je slovenačka predsjednica i dodala da otvorenost bez granica znači puno za građana obje države.
Premijer Hrvatske i predsjednica EK popodne su kafom u centru Zagreba, koju su platili u eurima, simbolično obilježili hrvatsko članstvo u šengensko i europodručje.
Hrvatska je od danas 27. članica najvećeg područja slobodnog kretanja u svijetu i 20. članica europodručja, monetarne unije članica EU, čime joj je zvanična i jedina valuta postaje euro.
Tim povodom, danas u Zagreb stižu brojne četitke iz Evropske unije, među kojima i od francuskog predsjednika Emanula Makrona.
Simboličnim skidanjem table, podizanjem rampe i označenim zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole na Bregani, između Hrvatske i Slovenije, u ponoć je obilježen ulazak Hrvatske u najveće područje slobodnog kretanja u svijetu. Isto je bilo i na graničnom prelazu Goričan, s Mađarskom.
Od ponoći, 1. januara ukinuta su 73 kopnena granična prelaza i 12 graničnih prelaza na moru, dok će iz tehničkih razloga, kontrole na aerodromima biti ukinute od 26. marta.
U Zagrebu je u ponoć ispred central Hrvatske narodne banke obilježeno članstvo u eurozoni, odnosno prelazak na euro kao zvaničnu valutu.
Ulaskom Hrvatske u najveće područje bez granica na svijetu ukinute su granične kontrole na svim njenim granicama prema zemljama EU, dok su granice prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postale spoljašnje granice EU.
Za državljane Crne Gore i drugih susjednih zemalja koje nisu u EU (BiH i Srbija) ulazak Hrvatske u Šengen ne donosi promjene u proceduri prelaska granice, jer je Hrvatska i do sada primjenjivala stroga šengenska pravila, ali će biti izmjena kada je riječ o njihovom boravku u Hrvatskoj koji od 1. januara 2023. ne može biti duži od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Ulaskom Hrvatske u eurozonu, hrvatska valuta kuna odlazi u prošlost, a mijenja je euro. Građani će, međutim, do 15. januara moći da plaćaju i u kunama, ali bi kusur trebalo da dobijaju u eurima.
Do kraja 2023. novčanice i kovanice kuna mogu da se zamijeniti za euro u poštama, poslovnim bankama i poslovnicama Fine, a potom od 2024. samo u Hrvatskoj narodnoj banci.
Bonus video:
