Ukoliko ne prihvati francusko-njemački plan za normalizaciju odnosa sa Kosovom, Srbija će biti viđena kao remetilački faktor u regionu, a njena orijentacija definitivno neevropska, izjavio je za “Vijesti” Igor Bandović, direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
”Da podsjetim, Srbija trenutno ne otvara poglavlja niti napreduje u procesu evropskih integracija zbog neuvođenja sankcija Rusiji. Neprihvatanje plana bi imalo za posljedicu dalje udaljavanje od Evropske unije, smanjen priliv investicija, a ukoliko bi nastavila svoju politiku prema Kosovu i Rusiji kao do sada, ova vlada bi u kasnijoj fazi doživjela potpunu izolaciju, a možda i sudbinu Turske što se tiče evropskih integracija”, kaže Bandović. On smatra da je Kosovo u drugačijoj situaciji zbog uloge same međunarodne zajednice na Kosovu jer oni imaju mnogo veći uticaj na odluke vlasti u Prištini.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da mu je pet zapadnih izaslanika poručilo da će se Srbija suočiti sa ozbiljnim posljedicama ako ne prihvati predlog za rješavanje pitanja Kosova.
Na pitanje “Vijesti” da li smatra da ima ličnih pritisaka međunarodne zajednice na Vučića, Bandović je odgovorio:
”Kako predsjednik Srbije često izjednačava svoju poziciju sa pozicijom cijele države, pa to radi i u slučaju Kosova, a istovremeno je jedini pregovarač i jedino on donosi ključne odluke, pregovori oko prihvatanja u francusko-njemačkom planu gotovo sigurno imaju i lična svojstva i lični karakter”.
Dvije najvažnije zemlje Evrope su u misiji rješavanja krize koja može da dovede do nestabilnosti cijelog regiona i cilj im je da pokažu odlučnost da neće ponovo dozvoliti još jednu krizu na kontinentu
Fatmir Šeholi, direktor prištinskog Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa, rekao je “Vijestima” da bi neprihvatanje francusko-njemačkog dokumenta za Srbiju značilo uvođenje viza za njene građane, totalnu izolaciju Srbije od stranih investicija, izolaciju vlade u Beogradu, uvođenje oštrih sankcija ...
Za Kosovo bi, smatra Šeholi, to takođe značilo izolaciju od stranih investicija, prolongiranje priznanja nezavisnosti Kosova od pet članica EU, odlaganje vizne liberalizacije kao i blokadu procesa evrointegracija.
Kosovo i Srbija bi do marta trebalo da se izjasne da li prihvataju međunarodni plan za normalizaciju odnosa ili će se suočiti sa posljedicama od strane Evropske unije i Sjedinjenih Država, izjavio je u srijedu Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine.
Izaslanici EU, SAD, Njemačke, Francuske i Italije, sastali su se prošle nedjelje sa Vučićem i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem u pokušaju da ih ubijede da potpišu plan od 11 tačaka sa ciljem smirivanja tenzija koje traju od rata na Kosovu 1998-99.
Na pitanje šta će se desiti ako jedna strana ne prihvati plan, Lajčak je u intervjuu za prištinsku televiziju Kljan Kosova rekao: “Međunarodna zajednica mora da odgovori na odgovarajući način i podržaće jednu stranu više, ili će smanjiti podršku drugoj strani”.
On je kazao da ako bilo koja strana izričito odbije sporazum, pretrpjeće pad političke i ekonomske podrške, kao i smanjenje novih investicija od strane Zapada.
Dio rješenja ili problema
”Postoji prirodni rok ili raspored jer ćemo do marta znati da li napredujemo ili ne, i ako ne napredujemo, znaćemo zašto ne napredujemo, ko je odgovoran za to,” rekao je.
”Svi smo dio šire međunarodne zajednice i zaista je važno da li vas vide kao dio rješenja ili dio problema, jer vas tako onda tretira međunarodna zajednica.”
Francusko-njemački plan, za koji se saznalo u jesen prošle godine, nikad nije zvanično objavljen, ali su njegove ključne tačke poznate otkako je dostavljen srpskoj i kosovskoj strani. Plan ne zahtijeva od Srbije da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, ali bi morala da prestane da lobira protiv članstva Kosova u međunarodnim tijelima. Predlogom se predviđa razmjena stalnih misija, koje će biti osnovane u sjedištu vlada dviju država.
Po tom predlogu, Srbija bi priznala teritorijalni integritet Kosova, simbole države Kosova, pasoše, tablice, a takođe bi došlo do podizanja predstavljanja na nivo ambasadora obiju država, kaže Šeholi
Kurti je nagovijestio da bi mogao prihvatiti plan, ali ne i Briselski sporazum iz 2013. koji je usvojen prije nego što je on došao na vlast, a koji predviđa formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO). Plan zahtijeva od obje strane da primijene prethodne sporazume, ali Kurti kaže da bi sporazum iz 2013. narušio suverenitet Kosova stvaranjem minidržave u državi, što je teza koju odbacuju zapadni posrednici.
Nakon sastanka sa zapadnim izaslanicima prošle nedjelje, Vučić nije rekao da li će Srbija odobriti plan, ali je izjavio da bi bila ekonomski i politički izgubljena ako ne nastavi evropski put. On je rekao novinarima da bi “bilo pitanje nedjelja” kada bi Srbiji bio ukinut bezvizni režim sa EU da je zapadnoj petorci u petak u Beogradu rekao da ne želi da razgovara o francusko-njemačkom planu za Kosovo.
”Ako ga ne prihvatite, a mi smatramo da on mora da bude prihvaćen, suočićete se sa prekidom procesa evropskih integracija, sa zaustavljanjem i povlačenjem investicija i sa sveobuhvatnim mjerama u političkom i ekonomskom smislu koje će nanijeti veliku štetu Srbiji. To mi je ponovljeno tri puta tokom razgovora”, rekao je Vučić o razgovorima koje je imao sa izaslanicima EU, SAD, Italije, Francuske i Njemačke.
Prema njegovim riječima, plan EU za Kosovo je faktički postao novi pregovarački okvir za Srbiju u procesu evrointegracija. Vučić je dodao da sada slijedi velika borba za Zajednicu srpskih opština i da očekuje da u narednih nekoliko mjeseci ona bude formirana.
Šta bi formiranje ZSO značilo za Srbe
Na pitanje “Vijesti” koliko je Kurti spreman za kompromis i koliko je realno da će prihvatiti predlog o ZSO, Igor Bandović kaže:
”Predsjednik vlade Kosova se do sada pokazao kao dogmatičan političar koji nije sklon kompromisima. Za nekih dvije godine koliko je na vlasti, zbog ovog stava je izgubio simpatije brojnih zapadnih zemalja. Mislim da je, bez obzira na njegovu spremnost, a naročito ukoliko Srbija prihvati francusko-njemački plan, njegov manevarski prostor jako sužen. Da podsjetim, međunarodna zajednica je već jednom uspjela da sruši njegovu vladu zbog nekooperativnosti u dijalogu sa Srbijom. To važi i za ZSO”.
Šeholi smatra da Kurti treba da sprovodi u djelo međunarodne obaveze koje je Kosovo preuzelo u Briselu i da u skladu sa ustavom Kosova formira ZSO.
”Ako nije spreman kao državnik da sprovodi ono sto je potpisano u Briselu, treba da vrati mandat građanima Kosova i da idemo na nove parlamentarne izbore”, poručuje Šeholi.
Da li bi formiranje ZSO pomoglo da Srbi na Kosovu žive bolje, “u velikoj mjeri zavisi od garancija koje će ZSO dobiti za svoje funkcionisanje, od odnosa koje Srbija i Kosovo budu gradili u budućnosti kao i od demokratskog i evropskog puta cijelog regiona, ocijenio je Bandović.
”Formiranje ZSO je međunarodna obaveza koja će po ustavu Republike Kosova da omogući srpskoj zajednici da dobije još afirmativnije učešće u državi Kosovo, što znači i bolji život. Niko ne treba da se plaši da afirmacija manjina može ugroziti temelje države. Naprotiv, Kosovo će poslati demokratskim državama poruku afirmativnog koncepta”, kaže Fatmir Šeholi.
Upitan da li bi prihvatanje sporazuma značilo kraj balansiranja Srbije između Istoka i Zapada, direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku kaže da bi to moglo da znači početak kraja balansiranja, ali da ne znači da će Srbija odmah uvesti sankcije Rusiji.
”Ovo pitanje je nešto što definitivno ne slijedi pitanje prihvatanja sporazuma, bar se to još ne vidi iz izjava srpskih zvaničnika”, kaže Bandović.
Nerealno očekivati šargarepe
Komentarišući to što Srbiji i Kosovu nije ponuđen nijedan konkretan podsticaj da prihvate sporazum, Bandović ističe da u situaciji u kojoj traje rat u Evropi sa nesagledivim posljedicama za bezbjednost cijelog kontinenta, nije realno očekivati “šargarepe” za dvije strane koje pregovaraju.
On podsjeća da dijalog između Kosova i Srbije traje već 12 godina, a da se posljednjih godina situacija nije popravila, već pogoršala.
”Incidenti i nasilje, prijetnje oružanim sukobima, postali su realnost. Dvije najvažnije zemlje Evrope u ovom slučaju su na poslu rješavanja kontinuirane krize koja može da dovede do nestabilnosti cijelog regiona. Zbog toga oni nisu došli da daju poklone zbog uspjeha jednog definitivno neuspješnog procesa do sada, već da pokažu odlučnost da neće dozvoliti još jednu krizu u Evropi, ponovo. Dakle u ovom kontekstu, strpljenje više ne postoji, a podsticaji su eventualno ostavljeni za uspjeh procesa, ne za njegov novi početak.”
Šeholi, koji kaže da podsticaje “treba da zaslužite, a ne da probate da eskivirate i nepopularne odluke”, je siguran da će, ako se postigne sporazum, EU i SAD nagraditi i Kosovo i Srbiju.
Igor Bandović smatra da je ono što bi sporazum definitivno promijenio od današnjeg stava Srbije, je “prihvatanje Kosova kao jedne činjenice koje ima svoj subjektivitet i ustavne prerogative, što je stav koji je svakako bliži realnosti, a dalji od mita koji postoji o Kosovu u Srbiji”.
Šeholi, sa druge strane, smatra da bi prihvatanje francusko-njemačkog dokumenta značilo “sto odsto da Srbija de fakto priznaje Kosovo jer bi po tom predlogu Srbija priznala teritorijalni integritet Kosova, simbole države Kosova, pasoše, tablice, a takođe bi došlo do podizanja predstavljanja na nivo ambasadora obiju država”. On dodaje da to ne bi bilo klasično de jure priznanje, ali bi bilo uvertira za to.
Premijer Kurti sušta suprotnost opozicionara Kurtija
Na pitanje koliku podršku uživa kosovski premijer, Fatmir Šeholi kaže da je Kurti stekao popularnost isključivo zbog dugog vladanja današnjih opozicionih partija i iskoristio da napravi politički prodor nakon odlaska u Hag glavnih političkih činilaca na Kosovu.
”Današnji premijer Kurti je totalna suprotnost Kurtija iz opozicije. Današnji Kurti nema više tu ogromnu podršku koju je imao prije dvije godine”, kaže prištinski analitičar.
Kurti je u četvrtak u Prištini izjavio da Kosovo neće tolerisati da ZSO bude preduslov za postizanje francusko-njemačkog predloga sporazuma sa Srbijom. On je rekao da zapadni plan u centru treba da ima međusobno priznanje jer je samo tako moguće u potpunosti normalizovati odnose Kosova i Srbije. Kurti je istakao da na Kosovu ne postoje srpske opštine već opštine gdje su Srbi većinsko stanovništvo, dodajući da Ustav Kosova ne dozvoljava asocijaciju po etničkoj osnovi.
Lajčak ubjeđuje pet članica EU da prihvate predlog
Lajčak je izjavio da je započeo misiju sastanka sa zemljama EU koje ne priznaju Kosovo, da ih ubijedi da prihvate “evropski predlog”, kao i da postoje pozitivne poruke da četiri od pet ovih zemalja vide da je važno da “proces donese rezultate”.
”Sastao sam se sa predstavnicima četiri od pet zemalja u posljednja dva dana da razgovaramo o ovom predlogu. Sastao sam se sa ministrom spoljnih poslova Španije, Slovačke i Kipra, sa specijalnim izaslanikom Grčke i sastaću se sa ministrom spoljnih poslova Rumunije. Ove zemlje veoma pomno prate proces, jer je pitanje Kosova i Srbije regionalno pitanje”, rekao je.
Na pitanje “VIjesti” može li se očekivati promjena stava pet članica EU koje ne priznaju Kosovo, Bandović kaže da i te države žele mir i stabilnost u regionu i podržavaju što skorije rješavanje odnosa Srbije i Kosova, ali da to ne znači da će te zemlje priznati Kosovo. “To zavisi od njihovih državnih interesa koje će svaka zemlja procjenjivati po svom nahođenju”, ističe Bandović.
SAD podržavaju budućnost Srbije u EU
Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je u utorak da Vašington podržava namjeru Srbije da slijedi međunarodni plan o normalizaciji odnosa sa Kosovom i konačno pridruživanje EU.
”Zaista se radi o budućnosti Srbije i odnosima koji su Srbiji potrebni”, rekao je Hil novinarima u Beogradu.
On je dodao da je Vučić u svom govoru jasno rekao da Srbija vidi svoju budućnost u Evropskoj uniji.
”Želim da budem vrlo jasan da SAD veoma podržavaju tu budućnost” rekao je Hil.
Bonus video:
