Načelni sporazum Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom Evropske unije označava tihu pobjedu Zapada u nadmetanju sa Rusijom za uticaj u Beogradu, ocjenjuje agencija Rojters.
Predsjednik Aleksandar Vučić, pokušavajući da balansira između dubokih kulturnih i vjerskih veza sa Rusijom sa jedne strane i evroatlantskih integracija sa druge, nije se puno trudio da se suprotstavi proruskom agitovanju u Srbiji od početka invazije na Ukrajinu, iz straha da ne izgubi podršku javnosti, navodi Rojters.
Međutim, Zapad pravi suptilne korake ka širenju trgovinskih veza sa Srbijom, smanjujući njenu zavisnost od ruskih energenata i ublažavajući tenzije sa Kosovom.
Podsjećajući da je Kremlj duže od dvije decenije moćan saveznik Srbije u protivljenju prvo pobuni na Kosovu 1998-99, a potom njegovoj nezavisnosti 2008, Rojters ističe da bi okončanje krize između Srbije i Kosova, što je uslov za njihovo potencijalno članstvo u EU, uklonilo veliki dio tog uticaja Moskve na Beograd.
"Ukupne akcije Rusije i cilj u odnosima sa Srbijom su da je drži izvan NATO i EU", rekao je Maksim Samorukov iz Karnegi zadužbine za međunarodni mir.
Ne želeći da otuđi EU, Beograd je osudio invaziju Rusije u Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim forumima, priznao predratne granice Ukrajine, poslao Kijevu humanitarnu i infrastrukturnu pomoć, i primio izbjeglice, i Ukrajince i Ruse.
Okončanje krize između Srbije i Kosova uklonilo bi veliki dio uticaja Moskve na Beograd
Međutim, odbijanje Srbije da se pridruži sankcijama Zapada protiv Rusije izazvalo je kritike. Premijerka Ana Brnabić je prošlog mjeseca izjavila da je Srbija napravila ogromne korake na putu ka EU, ali da Brisel traži više.
"Izgleda da je stepen usaglašenosti sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom poltikom EU, odnosno uvođenje sankcija Rusiji, uslov svih uslova", rekla je novinarima.
Vučić je početkom februara upozorio poslanike skupštine Srbije da će, ako ne prihvati plan EU, biti zaustavljeni pregovori Beograda sa tim blokom i uskraćeni pretpristupni fondovi. Opozicioni nacionalistički poslanici su vikali "izdaja" i došlo je do koškanja sa poslanicima vladajuće koalicije.
Povezani članci
Tekst predloga Sporazuma o putu ka normalizaciji između Kosova i Srbije objavljen je u ponedjeljak veče nakon sastanka Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija u Briselu.
Prema novom dogovoru, Srbija ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, ali će priznati zvanična dokumenta kao što su pasoši, diplome i registarske tablice i neće blokirati članstvo svoje bivše pokrajine u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.
Kosovo pristaje da "obezbijedi odgovarajući nivo samoupravljanja" za svoju srpsku zajednicu. Međutim, očekuje se da detalji tog uređenja, kao i ostala sporna pitanja, budu dio aneksa o primjeni sporazuma i prethodnih obaveza.
Šef diplomatije EU Žozep Borel je rekao da su lideri Srbije i Kosova podržali plan, ali da je potrebno još razgovora o njegovoj primjeni. On je kazao da je aneks o primjeni sastavni dio sporazuma i da tek treba da bude finalizovan.
Vučić i Kurti bi trebalo da nastave pregovore 18. marta u Skoplju.
Predsjednik Srbije je u utorak kazao da u Briselu nije ništa dogovoreno i da će biti još mnogo razgovora, a da bi potpunim odbacivanjem predloga EU Srbija postala "parija". On je naglasio da je bitno razmotriti šta bi bile posljedice odbijanja tog plana: "zaustavljanje evropskih integracija, a to znači prestanak daljih investicija, povećanje nivoa nezaposlenosti, a nama samo u njemačkim firmama radi oko 80.000 ljudi".
S obzirom na jako podijeljeno javno mnjenje, Vučićeva strategija je da izbjegava da uvrijedi Moskvu i da njeguje dobre odnose dok preduzima postepene korake ka odvajanju Srbije od Rusije u različitim aspektima, od ekonomije do bezbjednosne saradnje
On je ranije ovog mjeseca rekao da se u narednih pet, šest mjeseci očekuje eskalacija sukoba u Ukrajini, a da će se Srbija zbog geopolitičkih dešavanja naći između "čekića i nakovnja" i da će pritisci na nju kada su u pitanju odnos prema Rusiji i prema Kosovu biti neuporedivo snažniji.
Anketa beogradskog Demostata 2022. je pokazala da se skoro 80 odsto Srba protivi sankcijama protiv Rusije. Odvojeno ispitivanje koje je sprovela CRTA pokazalo je da 61 odsto građana smatra da bi Srbija trebalo da sačuva dobre odnose sa Moskvom čak i po cijenu veza sa EU. Anketa koju je sponzorisala vlada pokazala je da bi 43 odsto Srba glasalo za članstvo u EU, a 32 odsto protiv njega.
S obzirom na tako podijeljeno javno mnjenje, Vučićeva strategija je da izbjegava da uvrijedi Moskvu i da njeguje dobre odnose "dok preduzima postepene korake ka odvajanju Srbije od Rusije u različitim aspektima, od ekonomije do bezbjednosne saradnje", smatra Samorukov.
Ekonomsko distanciranje
Srbija se odavno skoro potpuno oslanja na jeftini ruski gas. NIS, njena vodeća kompanija za proizvodnju i preradu nafte i gasa je u većinskom vlasništvu ruskog Gasproma i Gaspromnjefta.
Rojters piše da se i tu dešava tiha promjena.
Srbija je prošle godine, u skladu sa sankcijama EU, prestala da uvozi rusku sirovu naftu i prešla uglavnom na iračke zalihe, a takođe radi sa Bugarskom na izgradnji gasovoda koji bi prenosio prirodni i tečni gas iz Grčke i Turske.
Srbija ne bi mnogo patila ako bi uvela sankcije Rusiji jer bi lako pronašla alternativna tržišta za svoju robu
Beogradu će i dalje biti potreban ruski gas, ali je malo vjerovatno da će Rusija prekinuti isporuku, prema ocjeni Saše Đogovića, analitičara Instituta za tržišna istraživanja.
"Moskva neće rizikovati tako drastičan korak jer bi tada mogla izgubiti popularnost u Srbiji", rekao je Đogović za Rojters.
Rusija je i dalje četvrti po veličini trgovinski partner Srbije - iza Njemačke, Mađarske i Kine i, sa udjelom od 4,1 odsto u ukupnom spoljnom izvozu Srbije i 7,5 odsto u ukupnom uvozu u 2022. godini, ali je EU ukupno gledano njen najveći investitor i dobročinitelj.
Vučić je u utorak u Beogradu poslije potpisivanja sporazuma o prvoj tranši bespovratne pomoći EU za izgradnju dionice brze pruge Beograd-Niš, ukupne vrijednosti 610 miliona eura, rekao da Srbija ne bi mogla da se mijenja na bolje bez pomoći EU. On je istakao da je EU od 2000. godine za infrastrukturne projekte u Srbiji dala pomoć od 420 miliona eura.
Srbija u Rusiju uglavnom izvozi poljoprivredne proizvode i robu široke potrošnje, kao i drvnu građu i gume, ali "ne bi mnogo patila" ako bi se pridružila sankcijama protiv Moskve jer bi lako pronašla alternativna tržišta za svoju robu, rekao je Đogović.
Trpe i vojne veze
U Rojtersovoj analizi se navodi da rat u Ukrajini i saradnja Srbije sa NATO narušavaju i tradicionalne vojne veze Beograda i Moskve.
Sankcije SAD i EU znače da Srbija više ne može svoje borbene avione ili helikoptere, zasnovane na bivšoj sovjetskoj tehnologiji, da šalje Rusiji na remont, niti da kupuje novo naoružanje od Rusije.
Nakon nabavke "Erbasovih" helikoptera i raketa zemlja-vazduh francuskog sistema "Mistral", Srbija takođe planira da kupi francuske borbene avione "rafal" i dronove "samoubice" od Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Rojters navodi da je vojska Srbije sada usaglašena sa NATO standardima i uključena u program Partnerstvo za mir zapadnog vojnog saveza.
Vučić je više puta rekao da je članstvo u EU strateški cilj Srbije i da će veze sa Zapadom donijeti benefite poput novih radnih mjesta, investicija i boljeg životnog standarda.
"Hibridna okupacija"
Uprkos pomjeranju Beograda ka Zapadu, prorusko raspoloženje se i dalje osjeća snažno u politici i na ulicama.
Rojters podsjeća na napad na ruskog studenta Ilju Zernova kada je pokušao da prekreči grafit "smrt Ukrajini" na zidu u Beogradu.
"Jedan muškarac je izvadio nož i počeo da mi prijeti... Udario me je u desno uvo", rekao je Zernov. On je kazao da je napadače prepoznao kao srpske proruske ultranacionaliste. Zernov je prošle godine pobjegao u Srbiju iz rodnog Kazanja nakon što se javno suprotstavio ruskoj invaziji.
"Desetine srpskih ultranacionalistički političkih stranaka i grupa otvoreno podržavaju Rusiju od 2014. a desetine srpskih muškaraca se borilo na istoku Ukrajine na strani proruskih separatističkih snaga, iako je Beograd to proglasio ilegalnim", piše Rojters.
Čedomir Stojković, beogradski advokat i aktivista čija grupa "Oktobar" objavljuje spiskove sa imenima "ruskih agenata" u Srbiji, rekao je da je Srbija pod "hibridnom okupacijom" Rusije.
Stojković je podnio krivične prijave protiv ruskog ambasadora Aleksandra Bocan Harčenka i direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandara Vulina zbog djelovanja ruske plaćeničke grupe Vagner u Srbiji.
Rojters navodi da se taj uticaj širi preko medija poput televizije "Raša tudej" i portala "Sputnjik" kojima je dozvoljeno da rade u Srbiji uprkos tome što su zabranjeni drugdje u Evropi, i preko najmanje tri dnevna lista koji otvoreno podržavaju stavove Kremlja.
Bonus video:
