U martu 2021. godine, nedugo nakon hapšenja kriminalne grupe Veljka Belivuka zbog više ubistava, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otputovao je u zvaničnu posjetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima, piše Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK).
Iako su nezavisni mediji u zemlji insistirali na odgovorima o vezama vlasti i ove kriminalne grupe, Vučić na njih nije odgovarao. Umjesto toga, u uključenju uživo za prorežimsku televiziju „Pink“, sa Bliskog istoka pokušao je da nametne novu temu – da njegov politički oponent Dragan Đilas navodno ima tajne bankovne račune u ostrvskoj državi Mauricijusu i u Švajcarskoj.
Ova Vučićeva izjava pokrenula je dvonedjeljnu kampanju medija pod kontrolom vlasti.
Prve su se oglasile „Večernje novosti“ koje su objavile da je Đilas na ovim računima krajem 2020. godine imao skoro 6,4 miliona eura. „Novosti“ su ovaj serijal nazvale „papiri sa Mauricijusa“ po ugledu na velika međunarodna novinarska otkrića.
O navodnim Đilasovim računima pisali su i ostali prorežimski mediji, a uključili su se i predstavnici vlasti koji su komentarisali ova otkrića.
U optužbama da je Đilas prekršio zakon prednjačio je ministar finansija Siniša Mali, poznat po tome što je imao ofšor firme preko kojih je tajno kupio 24 stana u Bugarskoj.
Mali je danima gostovao na televizijama pod kontrolom vlasti i pokazivao dokumenta koja navodno pokazuju da je Đilas vlasnik tajnih računa na kojima se nalazi novac koji je, kako Mali kaže, ukrao od države. Uz Malog, aferu je komentarisao i direktor Uprave za sprječavanje pranja novca Željko Radovanović koji je najavio istragu protiv Đilasa.
Istraga, međutim, nikada nije pokrenuta.
Jedini postupak pokrenuo je Đilas. Podnio je krivičnu prijavu protiv predstavnika vlasti i novinarke i urednika „Večernjih novosti” tvrdeći da su falsifikovali papire o njegovim računima. Do istrage nikada nije došlo pošto je tužilaštvo odbacilo prijavu.
Djeluje da je Đilas bio na dobrom tragu.
Dokazi do kojih su došli novinari KRIK-a i međunarodne novinarske mreže OCCRP ukazuju da je izvještaj o računima sačinio Tal Hanan – Izraelac koji se, iz sjenke, bavi namještanjem izbora širom svijeta, uglavnom tako što za svoje klijente proizvodi lažne vijesti i diskredituje njihove protivnike.
Novinari OCCRP-ja i KRIK-a došli su do izvještaja o navodnim Đilasovim računima koji je napravljen u decembru 2020. godine, nepuna četiri mjeseca prije nego što je javno objavljen u Srbiji.
Ovaj dokument, koji je Mali pokazivao na televiziji i čije su djelove „Večernje novosti” objavile, izgleda po formi gotovo identično kao drugi izvještaj do kojeg su novinari došli, a koji je Hanan sastavio o jednom biznismenu iz Mongolije.
Osim toga, dvije osobe koje poznaju Hananove poslove potvrdile su novinarima da se on nalazi iza izvještaja o navodnim Đilasovim računima.
Hanan se ranije dovodio u vezu sa prodajom falsifikovanih dokumenata o bankovnim računima. Protiv njega je zbog toga vođena istraga u Švajcarskoj, ali je postupak obustavljen zbog nedostatka dokaza.
I u slučaju u Srbiji objavljeni su netačni podaci – računi na Mauricijusu i u Švajcarskoj nisu postajali.
Ni Hanan, ni predstavnici vlasti u Srbiji koji su govorili o navodnim skrivenim računima i najavljivali istragu – Vučić, Mali i Radovanović – nisu željeli da razgovaraju sa novinarima niti su odgovorili na pitanja.
Izraelski plaćenici za uticaj na izbore
"Volimo da budemo iza kulisa i to je dio naše moći – da druga strana ne shvati da postojimo", rekao je Tal Hanan vođa grupe izraelskih stručnjaka za plasiranje dezinformacija koja sebe naziva „Tim Horhe“ na jednom od sastanaka koji je imao sa, kako je mislio, potencijalnim klijentima.
Ovo, međutim, nisu bili klijenti – već novinari koji su istraživali za konzorcijum „Zabranjene priče“ i koji su bili na tajnom zadatku. Lažno su se predstavili kao osobe koje žele da odlože održavanje izbora u afričkoj državi Čad, a Izraelci su zagrizli mamac.
Održali su više onlajn sastanaka, ali su se vidjeli i uživo.
Vođa tima predstavio se novinarima na tajnom zadatku kao Horhe, ali njegovo pravo ime je Tal Hanan. Ovaj Izraelac, samoproklamovani stručnjak za borbu protiv terorizma, u tamošnjim medijima predstavljen je kao poznavalac sajber bezbjednosti. Ono čime se zapravo bavi nema nikakve veze sa tim.
Na sastancima novinari su iz prve ruke čuli kako funkcioniše proizvodnja lažnih vijesti i njihova upotreba u političke svrhe, uglavnom tokom izbornih kampanja.
„U tome smo iskusni… da utičemo na logistiku protivnika, da ih zastrašimo, da stvorimo atmosferu da niko neće izaći na izbore“, rekao je jedan od članova „Tima Horhe“ na sastanku prošle godine.
Da bi ovo izveli, kako su sami ispričali, koriste različite metode – hakovanje, širenje dezinformacija, targetiranje na društvenim mrežama, proizvodnju materijala za ucjenjivanje, pa čak i fizičko ometanje i prekidanje izbora. Horhe i njegovi saradnici pohvalili su se da su bili angažovani u 33 predizborne kampanje za predsjedničke izbore, kao i da su bili "uspješni", odnosno da su uradili ono za šta su bili plaćeni – u čak 27 slučajeva.
Ova grupa sajber plaćenika radi ispod radara i nije zvanično registrovana kao kompanija. U to su se novinari uvjerili i kada su posjetili njihove kancelarije u Modinu u Izraelu, prošlog decembra.
„Vidjeli ste šta piše na vratima? Ne piše ništa. To smo mi. Ništa“, rekao im je tada Hanan.
Novinari su uspjeli da potvrde da su članovi „Tima Horhe“ koristili neke od metoda koje su pominjali. Tako, djeluje da su hakovali naloge na Telegramu i mejlove visokopozicioniranih zvaničnika i pokrenuli botovske kampanje na društvenim mrežama u najmanje dva izbora za predsjednika.
Sa druge strane, neke stvari koje su pominjali zvučale su nerealno – poput pristupa podacima o računima u bilo kojoj banci na svijetu.
"Sada ću vam pokazati finansijske podatke koje smo prikupili", rekao je Hanan novinarima na onlajn sastanku.
Otvorio je dokument "Bankovni izvodi iz cijelog svijeta: Povjerljiv izvještaj" i pokazao listu računa iz 2016. godine, koji navodno pripadaju njihovoj prethodnoj meti – biznismenu iz Mongolije.
„Ovom momku našli smo 67 računa sa novcem“, rekao je dodavši da je na računima bilo gotovo 232 miliona dolara.
Hanan nije otkrio na koji način su on i saradnici došli do ovako povjerljivih informacija.
"Nije 100 odsto (tačno)", priznao je Hanan. "Procjenjujemo tačnost na oko 75 odsto, ali 75 odsto je obično 300 odsto više od onoga što zapravo imaju".
Izvještaj koji je Hanan pokazao o mongolskom biznismenu izgleda gotovo identično kao dokument o Đilasu do kog su sada došli novinari.
Izmišljeni računi
Hanan je izvještaj napravljen za prilike u Mongoliji nazvao „Bankovni izvodi iz cijelog svijeta“, a isti opis nosi i izvještaj o Đilasu. Ni na jednom od dokumenata nema memoranduma, logoa ili neke druge oznake firme koja ga je sastavila.
Osim što izgledaju identično, još nekoliko stvari ukazuje da su tvorci izvještaja isti – Hanan i njegov tim.
Dvije osobe koje su upoznate sa Hananovim poslovima ispričale su novinarima da on stoji iza izvještaja o navodnim Đilasovim računima.
Novinari su saznali i da je izraelski politički konsultant Aron Šaviv, kojeg su vlasti Srbije 2017. angažovale za kampanju, učestvovao u povezivanju predstavnika srpskih vlasti sa Hananom.
Šaviv je novinarima potvrdio da je radio na kampanji za predsjedničke izbore u Srbiji, ali je negirao saradnju sa Hananom. "Upoznao sam ‘Tim Horhe’ početkom 2019. i nisam imao nikakve poslove niti transakcije sa njima", rekao je on za OCCRP.
Sa druge strane, novinarka provladinih „Večernjih novosti“ koja je objavila izvještaj o Đilasovim računima, nije znala ništa o njegovom porijeklu. Rekla je da joj je "neko anoniman, vjerovatno znajući da je novinarka, dokument dostavio u anonimnoj pošiljci".
Đilasovi računi na Mauricijusu i u Švajcarskoj i novac skriven na njima bili su glavna tema provladinih medija dvije nedjelje. Iako je najavljeno češljanje Đilasovih finansija i istrage tužilaštva i Uprave za sprječavanje pranja novca, međutim, nikakav postupak nije pokrenut.
Kao odgovor na ovo, Đilas je podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika Vučića, ministra Malog, direktora uprave Radovanovića i urednika i novinarke „Večernjih novosti“. Prijavio ih je za falsifikovanje pošto je prikupio dokaze da su najmanje dva računa na ofšoru sa 6,4 miliona eura – izmišljena. Naime, Dojče banka nije imala ogranak na Mauricijusu u periodu kada je Đilas, prema izvještaju, tamo imao račun, a Sosijete Ženeral u Cirihu Đilasu je dostavila potvrdu da nikada nije postojao račun koji je naveden u izvještaju.
Tužilaštvo je prijavu odbacilo jer, kako je obrazložilo, nije izvršeno nikakvo krivično djelo. Podaci iz izvještaja nisu doveli do postupka protiv Đilasa, već su o njima samo izvještavali mediji, piše u dokumentu tužilaštva.
Đilas za KRIK kaže da je još tokom kampanje bilo očigledno da su dokumenta koje su predstavnici vlasti pokazivali bila lažna.
"Kada sam vidio te papire, svaki je potpuno isti, svaki ima logo banke, iznos para i dolje Đilas vlasnik. Shvatiš da su svi na istom štampaču napravljeni. Stvarno treba da budeš megabahat da bi na taj način nešto tako pravio".
Kaže i da mu je odmah bilo jasno da iza svega stoji vlast.
"To je dio cijele te priče koja je napravljena tako da ljudi kažu: ’ovaj je kriv za sve i ovaj je lopov i kriminalac’", kaže. "Valjda vam je jasno iz kog centra sve to ide i bez čije saglasnosti to nije moglo da se uradi. Na kraju krajeva, ko je prvi i saopštio da ja imam te račune".
Bonus video:
