Zemlje zapadnog Balkana bilježe procvat ulaganja u solarnu energiju, što bi moglo pomoći u ublažavanju energetske krize koja je prijetila odlaskom s ugljena, ali zvaničnici industrije kažu da prenosni sistemi nisu spremni za nove izvore energije.
Ministar gospodarstva Sjeverne Makedonije Krešnik Bekteši rekao je da su investitori počeli "prilično žestoko" ulagati u solarne elektrane i da je njegova zemlja, koja je uvoznik električne energije, postala regionalno središte za obnovljive izvore energije, piše Rojters.
Od 2021. godine izgrađeni su solarni parkovi snage 139 megavata (MW), a do kraja 2023. planira se proizvesti do 300 MW nove solarne energije, što je dovoljno za snabdijevanje električnom energijom osam gradova, rekao je Marko Bislimovski, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Sjeverne Makedonije.
Međutim, prijenosne i distribucijske mreže nisu spremne apsorbovati takve iznenadne dotoke sunčeve energije i moraju se proširiti kako bi prihvatile i uravnotežile energiju koja se stvara, rekao je.
"Naša mreža može priuštiti prenos oko 1.300 MW fotonaponske energije, a distributivna mreža ima kapacitet od 700-800 MW, dok je u planu prenos od 5.000 MW", rekao je Bislimovski. "Dakle, imamo problema."
Drugo rješenje, iako skupo, je skladištenje električne energije.
Zakonodavstvo je stoga izmijenjeno kako bi se zahtijevalo od investitora da osiguraju baterijsko skladištenje električne energije u područjima gdje je mreža već rezervisana.
Sertifikovani proizvođači solarnih panela uz to upozoravaju da loša kontrola kompanija koje bez dozvole postavljaju solarne panele usred sve veće potražnje uzrokuje tehničke kvarove i može nanijeti veliku štetu energetskom sistemu.
Solarne elektrane nicale su kao pečurke i širom BiH, jedine balkanske zemlje koja izvozi električnu energiju, posebno u južnoj Hercegovini.
Stolac, grad koji je prije 12 godina prvi počeo koristiti solarnu energiju, sada je postao veliko gradilište.
"Planiramo proizvodne kapacitete iz solarne energije do 600 MW", rekao je načelnik Stoca Stjepan Bošković, upozorivši međutim da plan zavisi od kapaciteta dalekovoda i spremnosti državnih agencija da ga prošire.
Bošković je rekao da su se privatne i javne kompanijee nadmetale za projekte vrijedne oko milijardu bh. maraka (559 miliona dolara) na tom području.
Bonus video:
