Republika Srpska (RS) ostaje uporno proruski orijentisana, potvrdio je predsjednik tog bh. entiteta, inače pod američkim sankcijama, u razgovoru sa predsjednikom Rusije, 23. maja u Moskvi.
Dok traje ruska agresija na Ukrajinu, predsjednik RS Milorad Dodik je u razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ustvrdio da je RS izložena mnogim pritiscima Zapada zbog svoje podrške Rusiji.
"Mi nismo dozvoljavali da se donese formalna odluka o sankcijama prema Ruskoj Federaciji i zbog toga smo od zapadnih partnera bili izloženi raznim oblicima pritisaka u vidu sankcija i suspendovanja određenih projekata i programa. Ali, mi smo odlučili da naprosto ne budemo dio histerije koja se stvara", rekao je Dodik.
Snimak početka sastanka je objavljen na Alternativnoj televiziji iz Banjaluke koja je bliska Dodiku i pod sankcijama Sjedinjenih Država, kao i na javnom servisu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS).
Prema navodima RTRS-a "Putin je rekao Dodiku da je zahvalan na prijateljskom stavu prema Rusiji, te za neutralan stav RS prema pitanju Ukrajine.
Dodik i Putin sastali su se na marginama skupa, za koji je najavljeno da okuplja "više od 500 zvanica sa najvišeg nivoa Ruske Federacije i susjednih zemalja".
Milorad Dodik jedan je od rijetkih zvaničnika neke zemlje koji se sastajao sa Putinom od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara prošle godine.
Proruski lider RS i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata blokiraju i na državnom nivou usvajanje odluka koje bi omogućile provođenje međunarodnih sankcija Rusiji kojima se Bosna i Hercegovina priključila. Često izjavljuje i da bi se RS mogla otcijepiti iz države BiH u kojoj je kao jedan od dva entiteta, prema Dejtonskom sporazumu.
Zbog ugrožavanja Dejtonskog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH, te ugrožavanja stabilnosti u zemlji i regiji, te koruptivnih radnji, Dodik se nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.
Nastavak ruskog ulaganja u RS
Susret Dodika i Putina uslijedio je nakon izjave zamjenika ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandra Gruška polovinom maja kako će Rusija nastaviti da ulaže u RS, te kako bi "Rusije trebalo da bude više u regionu".
Reakcija na odlazak Dodika u Moskvu je uslijedila i od Olivera Varheljia, komesara za susjedstvo i proširenje Evropske unije (EU), koji je poručio prošle nedjelje u Sarajevu kako EU u ratu Rusije i Ukrajine treba saveznike, "a oni ne idu u Moskvu".
U istom tonu je i poruka Ambasade SAD u BiH u kojoj je, za Radio Slobodna Evropa, pred Dodikov odlazak u Moskvu, istaknuto kako "nijedna vlada, na bilo kojem nivou, ne bi trebalo da proširuje saradnju sa Rusijom dok ona nastavlja agresiju protiv Ukrajine".
Dan prije razgovora sa ruskim predsjednikom, 22. marta u Moskvi, Dodika je ugostio i jedan od najbližih Putinovih saradnika, Nikolaj Patrušev, sekretar ruskog Savjeta bezbjednosti.
Gasovod za ruski gas
Prije sastanka je najavljeno da će se razgovarati o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH), te o snabdijevanju bh. entiteta RS ruskim gasom, odnosno gradnji novog gasovoda.
Gradnja novog gasovoda kojim bi ruski gas preko Srbije stizao u RS ključni je zahtjev kojim Dodik uslovljava podršku za druge projekte o kojima odlučuje Savjet ministara BiH. Prema ranijim zvaničnim najavama, u gradnji gasovoda bi trebao da učestvuje i ruski Gasprom.
Dodik je Putinu uručio i Orden Republike Srpske na ogrlici kojim ga je početkom ove godine odlikovao uoči obilježavanja 9. januara, Dana RS, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim praznikom. Dodik je tada na svečanosti dodjele odlikovanja u Banjaluci istakao da je Putin zaslužan za razvoj i učvršćivanje saradnje, te političkih i prijateljskih odnosa RS i Rusije.
Radi se o trećem sastanku Dodika sa Putinom od početka ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. februara 2022. godine, te ukupno njihovom devetom razgovoru od 2014. godine.
Bonus video:
