Nakon što su Srbiju ranije tokom ovog mjeseca potresla dva masovna ubistva, 54-godišnji Branko je u skladu sa odlukom vlade o amnestiji predao oružje koje je posjedovao nezakonito: četiri puške, deset pištolja, osam granata i brojne kutije sa municijom.
Ogromna količina oružja koju je posjedovao ovaj veteran iz ratova 1990-ih godina naglašava razmjere zadatka sa kojim se suočava Srbija u kojoj se kao i u većini drugih država na Balkanu i dalje čuva oružje iz ustanka protiv Osmanskog carstva, kao i stari britanski mitraljezi marke “bren” koji su iz aviona padobranima izbacivani partizanima u Drugom svjetskom ratu, ocjenjuje agencija Rojters.
”Predao sam oružje jer sam užasnut zbog onoga što se dogodilo”, kazao je za britansku agenciju Branko govoreći o zločinu 3. maja kada je tinejdžer u beogradskoj školi ubio 10 ljudi, a dan kasnije jedan muškarac usmrtio osam osoba.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je obećao da će “praktično razoružati” zemlju, a vlada je omogućila predaju nezakonitog oružja bez posljedica za vlasnike.
Preko 26 094 komada vatrenog oružja, preko 1,3 miliona metaka i 6 333 komada eksplozivnih naprava su predate od 8. maja, kazala je za Radio televiziju Srbije zvaničnica ministarstva unutrašnjih poslova Bojana Otović Pjanović.
”Tu je oružje iz 1847. i 1907, stari engleski revolveri, sistem navođenja za protivtenkovske rakete, fitilj sa 4,6 kilograma eksploziva”, kazala je Pjanović Otović.
Politički protivnici - koji već dugo zahtijevaju strožu kontrolu naoružanja - nazivaju odluku vlade o amnestiji populističkim korakom koji ne može da riješi problem ilegalnog naoružanja u Srbiji, dok organizuju masovne proteste protiv nasilja za koje kažu da prožima društvo.
Brojno vojno oružje koje je preplavilo Srbiju i ostatak država na Zapadnom Balkanu završilo je u privatnim rukama, podstičući kulturu posjedovanja oružja za koju profesor istorije na Univerzitetu u Beogradu Aleksandar Životić kaže da je “ukorijenjena u osnovama zemlje”.
Prema SEESAC-u, regionalnoj inicijativi za kontrolu oružja koju podržavaju UN i EU, broj registrovanog civilnog vatrenog oružja u Srbiji porastao je za skoro 10% između 2012. i 2016. godine na 618.061. Procjene zvaničnika o nelicenciranim komadima kreću se od 90.000 do 700.000, prenosi Rojters.
Čak i u zemlji u kojoj su zakoni o naoružanju strogi po evropskim standardima, Filip Švarm, glavni urednik nedjeljnika Vreme i analitičar, smatra je da bi bile potrebne godine kako bi država razoružala građane i on ne vjeruje da će amnestija i oštre kazne riješiti problem.
”Agresivnost koja se konstantno podstiče u društvu pogađa određene ljude na način da oni sada žele da zadrže ili da nabave nezakonito oružje”, kazao je on za Rojters.
Nakon ubistava ovog mjeseca Vučić je obustavio izdavanje novih dozvola za posjedovanje oružja, postrožio pravila za postojeće vlasnike i obećao promjene
Narcis Selimić, marketinški direktor iz Beograda koji ima 11-godišnjeg sina, je među onima koji su predali oružje za koje je imao dozvolu i koje je kupljeno 1990-ih zbog lične zaštite.
”Zbog ovoga što se dogodilo u školi, odlučio sam da budem primjer mojim prijateljima”, kazao je on za Rojters.
Cijene ilegalnog oružja na crnom tržištu 1990-ih u Srbiji bile su čak 10 dolara za ručnu bombu i 150 dolara za jurišnu pušku, a mnoge su prokrijumčarene van zemlje.
Nils Duke, direktor Flamanskog instituta za mir, zalaže se za regionalni pristup s obzirom na veliki broj oružja koje se nalazi iu susjednim zemljama.
Prema istraživanju iz 2018. godine, procjenjuje se da Srbija, zajedno sa Crnom Gorom, ima najveći broj civilnog vatrenog oružja na 100 stanovnika u Evropi sa 39,1 na 100 stanovnika.
U periodu od 2012. do 2016. Srbija je registrovala ukupno 10.061 zločin u vezi sa oružjem, susjedna Albanija 6.815 i Bosna i Hercegovina 5.616, pokazuju podaci SEESAC-a.
Duke smatra da, iako situacija u Srbiji nije uporediva sa Sjedinjenim Državama, gdje se masovna ubistva češće događaju, pokušaj zemlje da se razoruža može da predstavlja koristan presedan u trenutku kada rat ponovo bijesni u Evropi.
”U budućnosti vjerovatno ćemo imati sličan problem u Ukrajini”, kazao je on.
Bonus video:
