Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je izjavila da vanredni lokalni izbori na sjeveru mogu da se raspišu ako 20 odsto birača to zatraži potpisivanjem peticije.
Ona je za agenciju Rojters ocijenila da je peticija “najdemokratskiji način” za organizovanje novih izbora.
“Mislim da ćemo na ovaj način osigurati učešće Srba, jer bi zahtjev morao da dođe od njih, od građana”, rekla je ona.
Nasilni protesti su izbili u četiri sjeverne opštine nakon što su kosovske vlasti postavile gradonačelnike Albance koji su izabrani uz odziv od samo 3,5 odsto. Srbi, koji čine većinu na sjeveru Kosova, bojkotovali su lokalne izbore.
Osmani je navela da bi smjena aktuelnih gradonačelnika putem peticije bila “kao referendum”, koji bi otvorio put za nove izbore. Prema njenim riječima, cijeli proces bi mogao biti završen za nekoliko mjeseci.
Međutim, nije jasno da li bi lokalni srpski birači učestovali u peticiji, navodi Rojters.
Usred porasta tenzija između Srbije i Kosova, NATO je pojačao mirovne snage na sjeveru zemlje. Osmani je rekla da želi da mirovnjaci ostanu dok Kosovo ne bude primljeno u NATO.
Ona je istakla da prije raspisivanja novih izbora, Kosovo mora da dobije garancije međunarodne zajednice da se Beograd neće miješati.
Vučić je na većini sastanaka pravi kralj drame. Tako da je, naravno, pokušao ponovo da napravi dosta drame, ali nije iznio nijednu ideju koja bi doprinijela miru i stabilnosti u regionu
Srbija odbacuje optužbe Kosova da je spriječila srpske kandidate da učestvuju na izborima. Ona takođe poriče navode da je demonstrante koji su se sukobili sa NATO trupama i policijom u sjevernim oblastima 29. maja poslao Beograd.
Srbi na sjeveru Kosova su napustili institucije te zemlje prošlog decembra. Oni žele veću autonomiju na osnovu Briselskog sporazuma iz 2013. koji predviđa formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO). Premijer Aljbin Kurti oklijeva da primijeni sporazum je strahuje da bi Srbi, ako dobiju više autonomije, mogli održati referendum o pridruživanju Srbiji, piše Rojters.
Osmani se prošle nedjelje u Moldaviji srela sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na sastanku koji su organizovali francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc. Ona je predsjednika Srbije opisala kao “kralja drame”.
“Vučić je na većini sastanaka pravi kralj drame. Tako da je, naravno, pokušao ponovo da napravi dosta drame, ali nije iznio nijednu ideju koja bi doprinijela miru i stabilnosti u regionu”, opisala je Osmani sastanak.
“Tako da on voli da se pretvara da čini velike ustupke, da je preveliki pritisak na njega, da pati, da je u opasnosti i sve to. Ali takve napade bijesa bi trebalo prevazići nakon četvrte godine.”
Eskobar: Srbi da se vrate u institucije, Priština da formira ZSO
Specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, izjavio je juče u Beogradu da je najveći izazov za Srbiju da ubijedi kosovske Srbe da se vrate u institucije i da treba da učestvuju na lokalnim izborima na sjeveru Kosova bez preduslova, prenijela je agencija Beta.
“Najveći izazov za Srbiju je da ubijedi kosovske Srbe da se vrate u institucije. Moramo da osiguramo da oni koji budu učestvovali na izborima i koji se vrate u institucije budu dobrodošli”, rekao je Eskobar u razgovoru sa grupom novinara u Beogradu.
Eskobar, koji je zajedno sa specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, Miroslavom Lajčakom, u ponedjeljak i utorak razgovarao sa zvaničnicima u Prištini i Beogradu, rekao je da je Vučić obećao da će uticati na kosovske Srbe da, ako ih bude, izađu na nove izbore za četiri opštine na sjeveru Kosova.
“Moramo da deeskaliramo situaciju pod hitno, nadamo se da (albanski) gradonačelnici neće koristiti opštinske zgrade, da će se kosovska policija povući i da će demonstranti napustiti tu oblast”, rekao je Eskobar.
Eskobar je rekao da je Vučić obećao da će uticati na kosovske Srbe da izađu na nove izbore za četiri opštine
Na pitanje kakve će biti posljedice po Prištinu ako ne prihvati evropski predlog za rješenje krize na sjeveru Kosova, Eskobar je rekao da bi neprihvatanje značilo “okretanje leđa Evropi”.
“Ako ne prihvate, znači da jednostrano izlaze iz evroatlantskog partnerstva. Ne znam da li je još uvijek bilo odgovora iz kosovske Vlade, nadam se da će Vlada prepoznati da želimo da postignemo održiv i obostrano koristan ishod za obje zemlje”, rekao je.
Eskobar je istakao da je formiranje ZSO pravno obavezujuće za vladu Kosova i da ona mora biti formirana - s ovom ili nekom budućom vladom.
“Ona je u Briselskom sporazumu, u Ohridskom sporazumu, to nije sporazum Kurtija i Srbije nego Kosova i Srbije. Ako Kosovo želi da napreduje u evropskim integracijama mora da formira ZSO, pitanje je da li će se to desiti s ovom vladom ili nekom budućom vladom”, rekao je Eskobar.
Na pitanje novinara kako trenutna kriza utiče na Ohridski sporazum, Eskobar je rekao da je on sveobuhvatan i važan i da se obaveze proistekle iz njega, uključujući i ZSO, mogu ispuniti vrlo brzo.
“I dalje želimo da vidimo da se dvije strane fokusiraju na plan za implementaciju i dalje korake ka formiranju ZSO, i dalje mislim da većina stvari može da se ispuni do kraja ove kalendarske godine”, rekao je on.
Komentarišući navode o uticaju Rusije, Eskobar je rekao da iako Moskva ima koristi od podjela unutar Evrope, te nije zainteresovana da vidi proširenje EU, dok istovremeno koristi krizu u regionu kao temu da saopštava kako je “zapad omanuo”, ipak ne vidi tu državu kao izazivača krize na sjeveru Kosova, prenio je portal KoSSev.
“Ono što se na Kosovu sada dešava je dugotrajni neriješen problem između različitih grupa. Bio je tamo prije tekuće krize u Ukrajini, koja je učinila važnijim njegovo rješavanje”.
Eskobar je demantovao navode da je rekao da Kurti ima dva dana da odgovori na zahtjeve koje su mu postavili on i Lajčak. Istakao je da je riječ o daljim koracima jer on mora da izvijesti Bijelu kuću, a Lajčak šefa EU diplomatije Žozepa Borela o tome da li je ostvaren napredak.
“To nije rok, već sljedeći korak i na osnovu mog izvještaja ćemo odlučiti o daljim koracima”, rekao je Eskobar.
Kurti: Izaslanicima SAD i EU sam ponudio siguran izlazak iz krize
Aljbin Kurti je juče izjavio je juče da je izaslanicima SAD i EU ponudio stabilan i siguran izlazak iz krize na sjeveru, koju su, prema njegovoj ocjeni, izazvale nelegalne i paralelne strukture Srbije.
"Prvo je vladavina prava. Imamo desetak pripadnika NATO-a, kosovske policije i novinara koji su bili žrtve neviđene brutalnosti nasilnih ekstremista i kriminalnih grupa. U skupštini Kosova pomenuo sam 33 imena, pet ih je u zatvoru, ostali nisu. I sve te kriminalce, nasilne ekstremiste koji su se tog dana ponašali kao fašistička milicija treba što prije privesti pravdi. Neki od njih su došli iz Srbije na Kosovo", rekao je Kurti novinarima.
Kurti je rekao da postoje izazovi u bilateralnim odnosima sa Eskobarom i Lajčakom, dodajući da je uvjeren da će uspjeti da riješe nesuglasice
On je, kako je prenijela Beta, ponovio da se kriminalne grupe moraju suočiti sa pravdom za kriminalna djela koja su počinili, od paljenja automobila do ranjavanja vatrenim oružjem, šok i ručnim bombama. Ocijenio je da uklanjanjem tih grupa i prestankom nereda može doći do smanjenja prisustva policije u sjedištima opština. Tek tada bi, kako je dodao, moglo da uslijedi angažovanje u procesu održavanja demokratskih izbora.
"Dakle, da, novi izbori, vanredni izbori, ali nakon vladavine prava i nakon pripreme terena", rekao je Kurti.
On je rekao da postoje izazovi u bilateralnim odnosima sa Eskobarom i Lajčakom, dodajući da je uvjeren da će uspjeti da riješe nesuglasice.
"Bio sam konstruktivan, posvećen, kreativan, ali ne mislim da se te stvari rješavaju pritiscima i pominjanjem posljedica, možda čak i sankcija. Uvjeren sam da ćemo uspjeti da riješimo nesuglasice. Postoje izazovi sa evropskim i američkim izaslanicima, ali naši bilateralni odnosi sa EU i SAD su odlični", rekao je Kurti.
Bonus video:
