Jučerašnju posjetu premijera Albanije Edija Rame Prištini, u okviru njegove balkanske turneje povodom samita Berlinskog procesa koji će se u oktobru održati u Tirani, obilježila je neizvjesnost u vezi s njegovim susretom s kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem.
Rama je juče nakon posjete Skoplju stigao u Prištinu gdje je razgovarao s predsjednicom Vjosom Osmani i predsjednikom parlamenta Glaukom Konjufcom.
Premijer Kosova Aljbin Kurti prethodno je kazao da se neće sastati s Ramom osim ukoliko se ne radi o sastanku na nivou dvije vlade poput onog koji je bio zakazan u Đakovici za 14. jun, a koji je Rama otkazao zbog napetosti na sjeveru Kosova.
Odnosi između Kurtija i Rame narušeni su i zbog inicijative Otvoreni Balkan koju je Rama dugo podržavao dok joj se Kurti protivio insistirajući na posvećenosti Berlinskom procesu.
Berlinski proces je međuvladina inicijativa čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i pomoć da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti. Osnovan je 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Ranije juče Rama je saopštio da je 13 potpisanih sporazuma poslato Ministarstvu spoljnih poslova koji je trebalo da budu potpisani na sastanku dvije vlade, a nakon toga očekuje da će njegov Kurti potvrditi planirani sastanak. Do kasno sinoć nije bilo izvjesno da li će se Kurti i Rama ipak sastati.
Kurti se juče našao na udaru žestokih kritika opozicionih poslanika zbog njegovog odbijanja da se sastane s Ramom.
Predsjednik Poslaničke grupe Alijanse za budućnost Kosova Besnik Tahiri naveo je da je odbijanje Kurtija da se sastane s Ramom sramna i skandalozna odluka. "Rama dolazi svojoj kući, svojoj braći. Kurtijevo odbijanje da se sastane s njim je skandal. Ja to vidim kao sraman čin", naveo je Tahiri, prenijeli su prištinski mediji. Kako je dodao, Rama dolazi kao premijer zemlje članice NATO-a, a ne kao pojedinac.
"Sastanak mora da se održi, jer je Rama napravio korak dalje i naredio svojim ministrima da potpišu sporazume. Uvjeren sam da je većina opozicije spremna da ovu vlasti pošalje na zasluženi sud", rekao je Tahiri.
Potpredsjednica Demokratske partije Kosova Vlora Čitaku napisala je na Fejsbuku da je odluka Kurtija da se ne sastane s Ramom glupa naglašavajući da se Kurti bez postavljanja uslova sastajao sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
"Kako je moguće da premijer Kurti odbija da se sastane s premijerom Albanije?! Kako je to moguće?! To je glupost. On se bezuslovno sastaje sa Vučićem, a Rami postavlja uslove. Premijeru, Kosovo nije igračka. Upravljanje nije dječja igra. Ostavite po stranji svoje lične zamjerke i ljutnju" napisala je Čitaku.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je nakon sastanka s Ramom kazala da su razgovarali o "budućim procesima na međunarodnoj agendi, s fokusom na Samit NATO-a i Samit Berlinskog procesa". Na sastanku je razgovarano i o bezbjednosnoj situaciji na sjeveru Kosova, a Osmani je istakla da je Kosovo "pokazalo volju za deeskalacijom, nudeći organizovanje novih izbora na sjeveru zemlje, u skladu s pravnim okvirom Kosova".
Predsjednik kosovskog parlamenta Glauk Konjufca je kazao da su odnosi između Rame i Kurtija narušeni, ali da će do sastanka ipak doći. On je istakao da je važno što su sporazumi potpisani, ali da je "velika šteta što to nije učinjeno na sastanku dvije vlade".
Poznavalac odnosa između dvije zemlje Špend Gaši ocijenio je za portal "Koha" da su oni na najnižoj tački. "Oni su na najnižem nivou na kojem su ikada bili i ovo je sramno i zastrašujuće... Oba naša premijera postaju hirovita jedan prema drugom, stavljaju lično ispred nacionalnog... ", rekao je Gaši.
Vlada u Prištini i Kurti su posljednjih mjeseci na udaru žestokih kritika, a EU je uvela privremene mjere zbog neispunjavanja zahtjeva Brisela za deeskalaciju situacije na sjeveru Kosova. Te mjere se, između ostalog, odnose na stopiranje zajedničkih projekata i finansija koje Kosovo dobija iz Brisela.
Predsjednik Poslovne alijanse Kosova Agim Šahini izjavio je juče da bi, prema istraživanju koje je sprovela ta organizacija, Kosovo moglo da izgubi i do 500 miliona eura ukoliko kaznene mjere EU potraju do kraja ove godine.
Bonus video:
