Albanija i Kosovo ih već imaju, Srbija je spremila pare, a hoće ih i Bosna i Hercegovina (BiH).
U regionu vlada pomama za turskim ubojitim dronovima "bajraktar". Zašto su toliko traženi i da li mijenjaju odnose snaga u regionu?
"Nije me sramota da kažem da želimo da kupimo bespilotne letjelice "barjaktar", ali želi ih cio svijet pa smo stali u red", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vućić prilikom posljednje posjete predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Beogradu.
Srpski predsjednik je tada rekao da će država, ako treba, platiti stotine miliona eura za te letjelice.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez upravo boravi u Turskoj, ali nije direktno odgovorio na pitanje Dojče velea (DW) da li će BiH od Ankare tražiti "bajraktare TB-2".
"Želimo sve što može doprinijeti odbrani BiH, a u fokusu su nam odbrambeni sistemi", kaže Helez.
On dodaje da bi svaki ministar volio da njegova zemlja ima najmodernije naoružanje "uključujući najmodernije dronove".
Međutim, "bajraktare" je prije Srbije i BiH ovog maja dobilo Kosovo.
"Kosovo je sada još bezbjednije i ponosnije", rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti kada su Kosovske bezbjednosne snage preuzele turske dronove.
Nije poznato koliko su vlasti u Prištini izdvojile novca za pet bespilotnih letjelica, ali jedna košta oko tri miliona eura, dok je cijena kontrolne stanice kojom se upravlja sa šest "barjaktara" od 25 do 35 miliona eura.
Oprezne kritike
I prije nego što su turski dronovi stigli na Kosovo, Vučić je rekao da će to uticati na odnose Beograda i Ankare iako Srbija "izrazito poštuje Erdogana".
"Ne samo da nemaju pravo prema međunarodnom pravu da naoružavaju nekoga ko nije država, ali vidite koliko ih je briga za međunarodno pravo", kazao je Vućić.
Turska, međutim, priznaje Kosovo kao nezavisnu državu.
Isporukom "bajraktara" na Kosovo se u Ankari potvrđuje da će "čvrsto stajati iza Prištine", kaže u komentaru za DW beogradski vojni analitičar Aleksandar Radić.
"To je politička poruka da Kosovske bezbjednosne snage (KBS) imaju saveznika", kaže Radić.
On napominje da je u sastavu Kfora i bataljon turske vojske i da će na jesen komandu nad Kforom preuzeti turski general.
"Očigledno se snažno podiže politički ulog zvanične Ankare na Balkanu", kaže sagovornik DW.
Trgovina bez američkog pristanka?
Kupovina turskih dronova mogla je biti obavljena i bez američkog odobrenja, smatra Radić.
"Amerikanci nisu u prilici da zabrane nabavke naoružanja za KBS, ali preko instrumenata Kfora mogu da kontrolišu letove, jer svaka aktivnost u vazdušnom prostoru Kosova mora da se odobri", napominje on.
Prema novom kosovskom zakonu, KBS mogu nabavljati "svakovrsnu tehniku", ali Kfor, držeći se starog zakona, ne dozvoljava nabavku ofanzivnih sistema.
"Dronovi kao što je TB-2 nisu prepoznati kao ofanzivni sistemi i ne postoji zakonska prepreka za njihovu nabavku", kaže Radić.
Naime, dronovi nisu vazduhoplovna oruđa poput ofanzivnih aviona ili helikoptera, niti koriste klasičnu avio-municiju.
"Pancir-S1" protiv "barjaktara TB-22
Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević ocjenjuje da se KBS naoružavaju "moćnim sistemima" što je, kako kaže, kršenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti i Kumanovskog sporazuma.
"Osim dronova, dobili su i haubice, minobacače, protivoklopne sisteme", upozorava Vučević, uz konstataciju da se oružje KBS ipak ne može porediti sa potencijalima Vojske Srbije.
Aleksandar Radić potvrđuje da su kosovski "bajraktari" "ozbiljan izazov" za srpsku armiju, jer se mogu koristiti za granične izviđačke letove iz vazdušnog prostora koji je u nadležnosti Kfora.
"U potencijalnom radikalnom scenariju postoji odgovor na taj dron – "pancir S1E" Vojska Srbije ima jednu bateriju sa šest borbenih mašina tog artiljerijsko-raketnog sistema protivvazdušne odbrane prilagođenog za borbu protiv dronova", kaže Radić za DW.
Države regiona ne čekaju Zapad?
Srbija je PVO sisteme "pancir-S1" kupila od Rusije, a ruski "panciri" su u Ukrajini djelovali protiv Bajraktara.
Radić kaže "efikasno", ali vojni analitičar iz Sarajeva Nedžad Ahatović tvrdi da je ruska vojska "bajraktare" "prizemljila" prvenstveno elektronskim ometanjem.
"Ne vjerujem da će Ruska Federacija u skorije vrijeme bilo kome otkriti tu tehnologiju", kaže Ahatović.
Sarajevski vojni analitičar smatra da je Kosovo kupovinom turskih dronova "dobilo oružje od strateške važnosti za odvraćanje od agresije".
"To je poruka da i 'slabe' regionalne države mogu ojačati poziciju nezavisno od volje Zapada, što nije nužno usmereno protiv zapadnih interesa", kaže Ahatović za DW.
A interes Zapada na Balkanu je, podsjeća Ahatović, odvraćanje ruskog uticaja.
Pomama za turskim dronom
Mnoge države spremne su da izdvoje milione kako bi se domogle trenutno najtraženijeg borbenog drona – "ajraktara TB-2". Ahatović smatra da su turski dronovi potrebni i Oružanim snagama BiH.
"Kao i na Kosovu, taktičke bespilotne letjelice bi i u BiH bile sredstvo za strateško odvraćanje od raznih oblika ugrožavanja bezbjednosti, a za region bi najbolje bilo da turski "bajraktari" istovremeno dođu u Srbiju i u BiH", kaže sagovornik DW.
Turska bespilotna letjelica stekla je slavu na svim ratištima na kojima je upotrijebljena.
Turci su je koristili još 2015. godine u pograničnim napadima (prema Siriji) na pripadnike Radničke partije Kurdistana koju je Ankara proglasila "terorističkom organizacijom".
Potom su djelovali protiv terorista Islamske države, ali i regularne sirijske vojske pod kontrolom Bašara al Asada.
Bajraktari su navodno pred Tripolijem porazili i samoproglašenog maršala Kalifu Haftara koji je na glavni grad Libije krenuo uz podršku ruskih plaćenika iz grupe Vagner.
Turska računa na globalno tržište i uticaj
"Bajraktari" su se pokazali i u posljednjem sukobu Azerbejdžana i Jermenije oko Nagorno-Karabaha 2020. godine.
"Kada je Azerbejdžan slomio otpor Jermenije, učinio je to uz pomoć "bajraktara" koji su za 40 dana postigli ono za šta se Azerbejdžan proteklih 30 godina borio na brdima planinske enklave", kaže Ahatović.
"Bajraktari" su taktičke bespilotne letjelice koje mogu ostati u vazduhu od 26 do 34 sata. Pokreću ih benzinski motori sa kojima mogu razviti brzinu od 220 kilometara na čas i nositi do 200 kilograma ubojitog tereta.
"Njihova prednost je preciznost, ubojitost, brzi odgovor na potencijalne prijetnje i, što je najvažnije, neutralisanje neprijateljske žive sile i materijalno-tehničkih sredstava uz minimalne sopstvene gubitke", kaže Ahatović.
On napominje da je Turska svoje dronove razvila tek nakon što su zapadni saveznici odbili da isporuče Ankari tehnologiju iz te oblasti, uključujući moderne američke bespilotne letjelice Rejpir.
Najmanje 15 država kupilo je turske dronove, a među njima su i neke članice NATO poput Poljske koja ima 24 takve letjelice. Prošle godine tri turska drona kupila je i Albanija.
Najavljeno je da će jedna fabrika za proizvodnju ovih letjelica do 2025. godine biti izgrađena u Ukrajini.
Bonus video:
