Kada je Rusija napala Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija (EU) su fokusirale svoje napore na to da Srbiju približe Zapadu i udalje je od Rusije, obećavajući brži pristup članstvu u EU, ali neki eksperti kažu da aktuelni pristup "šargarepe bez štapa" ne daje rezultate, piše u opširnoj analizi CNN, prenosi Glas Amerike.
Američki medij navodi da je Srbija odbila da se pridruži sankcijama EU prema Rusiji, da je nastavila da ostvaruje svoje interese u regionu bez da za bilo šta odgovara, i da je podsticala konflikte spolja kako bi skrenula pažnju sa unutrašnjeg nezadovoljstva - "znajući da je Zapad neće kritikovati".
Efekti ovakvog pristupa najviše se osjećaju na Kosovu, koje je proglasilo nezavisnost, a koju Srbija neće da prizna, podsjeća CNN.
Politikolog Jasmin Mujanović kazao je za CNN da "Zapad vjeruje da će sve biti lakše ako privoli Srbiju na svoju stranu, a ti pokušaji su postali sve drskiji otkako je počeo rat u Ukrajini", i dodaje da ciljevi SAD nisu ispunjeni.
Ališa Kerns, britanska poslanica, rekla je za CNN da "oni veruju da približavaju Srbiju EU i NATO, ali da se to ne vidi na terenu".
Kerns je jedna od potpisnika pisma kojim desetine parlamentaraca od Vašingtona, Londona i Brisela traže pooštravanje politike prema Srbiji.
CNN piše da je Vučić dugo održavao dobre odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i podsjeća da je rekao da je "Rusija jedna zemlja koja Srbiji nije uvela sankcije devedesetih i da podržava njen teritorijalni integritet u UN".
Srbija je, navodi se u analizi, izgubila kontrolu nad Kosovom poslije bombardovanja 1999. koje je okončalo masakr Albanaca od strane srpskih snaga.
U dijelu teksta naslovljenog "ruski trojanski konj", CNN navodi da je uprkos podršci koju EU daje Srbiji u domenu energetske tranzicije, Beograd ostao zavistan od Rusije, kojoj je i prodao većinski dio NIS-a.
Vučić, piše CNN, nastavlja da "hoda po tankoj žici između Moskve i zapadnih sila".
Podsjećaju i da je Vučić negirao da Srbija prodaje naoružanje Ukrajini, pošto su to pokazali procurjeli dokumenti Pentagona. Ali, neki zapadni zvaničnici su tada rekli da je to dokaz da njihova politika funkcioniše.
Međutim, drugi tvrde da Vučić za sobom "ostavlja trag neispunjenih obećanja".
"Kada je Vučić reizabran 2020. rečeno nam je - čekajte samo da se završe izbori i vidjećete da će postati proevropski i prozapadno orijentisan. I nije se desilo. Rečeno nam je da će se pridružti sankcijama i da je zapravo na našoj strani. Nije se desilo. Rečeno nam je da se neće približavati Rusiji, a on je u septembru potpisao bezbjednosni sporazum sa Putinom. Smije se Zapadu u lice. A kada pitam zapadne zvaničnike zašto dozvoljavaju da se Vučić igra sa njima, kažu "to je najbolja opcija" , kaže Kerns.
CNN piše da je "Kerns jedna od malobrojnih figura na Zapadu koja javno kritikuje Srbiju, ali da za to plaća cijenu", i da je "nakon što je dala izjavu za CNN, Vučić uputio reči koje djeluju kao prijetnja", tvrdeći da "ako vlada Velike Britanije neće da reaguje na njeno kritikovanje Srbije", da će "Srbija biti primorana da reaguje". (Vučićeva izjava data je u kontektu reagovanja na ranije iznijete navode britanske poslanice o švercu oružja na sjeveru Kosova, u koji su upletene i lokalna služba hitne pomoći i Srpska pravoslavna crkva. KFOR je nakon ovih navoda saopštio da nema dokaza o tome da se šverc oružja odvijao u vozilima hitne pomoći i da se oružje skladištilo u SPC, prim.nov)
Majda Ruge, članica Evropskog savjeta za spoljne poslove i ekspertkinja za Balkan, za CNN je rekla da "čak i ako nekim čudom Srbija pristupi EU, sa ovim režimom to bi bilo uvođenje "ruskog trojanskog konja", poput već postojećeg mađarskog premijera Viktora Orbana".
"Možda ćete imati proširenje, ali nećete neutralizovati ruski uticaj u regionu, već ćete ga samo uvesti u EU", ocijenila je Ruge.
Američki medij navodi da su "efekti pristupa u kojem Zapad sve oprašta Beogradu najviše vidljivi na Kosovu koje zavisi od zapadne podrške".
Podsjećaju da su najžešči sukobi izbili u maju, poslije lokalnih izbora na Kosovu koje su Srbi bojkotovali, nakon što su u novembru 2022. napustili institucije na sjeveru. I dok zbog niske izlaznosti od 3,5 odsto "izbori ne mogu da se smatraju reprezentativnim", piše CNN, za kosovskog premijera Aljbina Kurtija oni predstavljaju vladavinu prava. On je u maju za CNN rekao da "gradonačelnici imaju nizak legitimitet, ali da niko nema veći legitimitet od njih".
Međutim, nastavlja se u tekstu, Kurtijev pristup se smatra beskompromisnim i radikalnim, a posebno odluka da gradonačelnici počnu da rade u opštinskim zgradama.
"SAD su rekle Kurtiju, i tu je njegova greška, da ih ne uvodi u opštinske zgrade. I to je Kurti ignorisao", kaže Edvard Džozef, predavač na Univerzietu Džons Hopkins
Iz Vlade u Prištini za CNN je rečeno da "nisu htjeli da predaju opštinske zgrade demonstrantima" i da su "gradonačelnici ušli u opštine nakon što je Srbija rekla Srbima sa sjevera da bojkotuju izbore".
U tekstu se podsjeća na sukobe lokalnih Srba i vojnika KFOR-a u Zvečanu kada su povrijeđene desetine trupa, troje mađarskih vojnika je upucano, a jednom je amputirana noga.
Vlada Srbije nije odgovorila na upite CNN-a za komentar, dok je Kurti rekao da to nisu bili "mirni demonstranti, nego fašistička milicija koju plaća i kojom upravlja Beograd".
"Drugi se slažu sa Kurtijem. Kerns je rekla za CNN da su britanski vojnici pronašli oružje u crkvama i vozilima hitne pomoći na sjeveru Kosova. Uprkos tome, veći dio diplomatskog odgovora fokusiran je na Kurtijeve poteze, za koje je Kosovo već platilo cijenu. Otkazana je pozivnica za zajedničke vojne vježbe sa SAD, isključeno je iz evropskih infrastrukturnih projekata i uvedene su sankcije koje bi, prema Kosovskom udruženju biznismena, mogle da koštaju Kosovo 550 miliona eura do kraja godine", piše CNN.
Britanska poslanica je kritikovala "neravnopravan" odgovor Zapada i tvrdila da se Srbija, preko lokalnih Srba na sjeveru, miješala u kosovske izbore.
Mnogi Kurtijevu nepopustljivost vide kao mogući razlog frustriranja saveznika i slabljenja Kosova, u kontekstu zavisnosti Prištine od Zapada, i traže promjenu kursa, piše CNN.
Ščiprim Arifi, predsjednik opštine Preševo, tvrdi da "Kurti želi da bude balkanski Zelenski i da populistički koristi argument vladavine prava".
Arifi smatra da je najbolji način da se situacija popravi da Kurti uradi ono što Zapad zahtijeva i radi na formiranju Zajednice srpskih opština.
CNN podsjeća da je ZSO obaveza propisana Briselsim sporazumom, ali i navodi da postoje sumnje da bi zajednica, koju zagovaraju SAD i EU, smanjila tenzije.
"Vjerujte mi, to ne bi bilo najbolje rješenje. Možda bi u prvih par mjeseci predstavljalo olakšanje. Ali, sa ekonomskog aspekta bi bilo gore, a ne bolje jer bi stanovništvo moralo da počne da plaća poreze i usluge koje sada pokriva kosovska vlada", rekao je muškarac iz Leposavića kojeg je CNN nazvao Dušan, sakrivajući njegovo pravo ime.
Ališa Kerns se pita da li će ZSO značiti samo da je lokalno stanovništvo odgovorno za poreze i usluge, ili će to biti "nova Republika Srpska koju niko ne želi".
"Narod u Prištini i Kurti su veoma jasno rekli da vide zajednicu kao novu Republiku Srpsku, i da je ne vide kao model koji će donijeti rješenje, već vide novu krizu na Kosovu i regionu", kaže Jasmin Mujanović.
Britanska poslanica Kerns kaže da su se EU i SAD trudile da privole Vučića na svoju stranu, a da je on na to odgovarao "sve većim udaljavanjem".
Kao neuspjeh navodi Ohridski sporazum koji je Vučić odbio da potpiše "zbog bola u desnoj ruci koji će se nastaviti naredne četiri godine.
Kada su uhapšena trojica kosovskih policajaca, EU i SAD su sporo reagovale, ocjenjuje Kerns za CNN.
Edvard Džozef smatra da ni SAD nisu "progutale" objašnjenje srpskih vlasti za hapšenje, ali konstatuje da Srbija nije zbog toga kažnjena. Poslije takvih epizoda, kaže on za CNN, pristup u kojem se "žmuri na zlo" Vučićevog režima - može da počne da puca.
"Pitanje je da li Bajdenova administracija i dalje smatra Vučića partnerom", kaže Džozef i napominje da su nedavne sankcije SAD šefu BIA-e Aleksandru Vulinu pokazatelj da "administracija više nema iluzija o Vučiću".
Ali, pitanje je da li će se to pretočiti i u promjenu politike, piše CNN.
U međuvremenu, navodi se u tekstu, Vučić je podigao ulog.
U odgovoru na sankcije Vulinu, zabranio je izvoz oružja iz Srbije na 30 dana, tvrdeći da "sve mora biti spremno za slučaj agresije".
"On zapravo kaže - idemo u sukob, zaustavićemo izvoz oružja jer je potrebno za našu bezbjednost. Bukvalno prijeti ratom, nisam ga nikada vidjela tako eksplicitnog", ocjenjuje Majda Ruge.
CNN piše da su tu poruku predsjednika prenijeli i navijači Crvene zvezde koji su prošlog mjeseca na utakmici kojoj je prisustvovao i Vučić, držali transparent "Kad se vojska na Kosovo vrati".
"Jasno je ko je i dalje siledžija na Balkanu. Vrijeme će pokazati da je ovo izlaženje u susreta Srbiji propala investicija", zaključuje Meliza Haradinaj, bivša ministarka spoljnih poslova Kosova.
.
Bonus video:
