Prizren je poznat po svojoj raznolikosti. U krugu od svega nekoliko stotina metara nalaze se džamije, pravoslavna i katolička crkva, a uskoro bi trebalo da bude otvorena i sinagoga. Albanci tu žive u miru s drugim etničkim grupama, uključujući Turke, Rome i Bošnjake.
Ali, sada je taj grad na jugu Kosova postao poprište huškačke kampanje koja je u potpuno suprotnom njegovom duhu: danima su ogromni elektronski bilbordi postavljane širom grada pozivali na bojkot kosovskog portala „Nacionale“. Na njima je slika poznatog novinara Vulneta Krasnićija koji radi u „Nacionalu“. Takođe se poručuje: „Sloboda mišljenja prestaje tamo gdje počinju uvrede.“
Sredinom avgusta Krasnići je izvještavao o protestu pripadnika muslimanske zajednice u Prizrenu. Mala, ali glasna manjina usprotivila se nastupu feminističke kanadske muzičarke Pičiz (Peaches), koja je ujedno i idol LGBTQ-zajednice. Pičiz je sa svojim bendom nastupila na filmskom festivalu DokuFest u Prizrenu 4. avgusta 2023. u odjeći koja je više pokazivala nego skrivala. Pozivajući na protest, poručeno je da je njen nastup nespojiv s tradicijom i kulturom, da ugrožava djecu i vodi u „degeneraciju“.
Policajci nisu intervenisali
Protest je održan 11. avgusta 2023. ispred najpoznatije džamije u Prizrenu, odmah nakon molitve petkom. Okupilo se oko 200 ljudi. Kada je Vulnet Krasnići pitao neke od njih koja je tačno šteta od nastupa kanadske umjetnice i što znači „degeneracija“, masa se brzo okrenula protiv njega.
„Nasilni demonstranti su mi prišli, vrijeđali su me i gurali. Tražili su od mene da ne postavljam pitanja i da ne izvještavam o protestu“, rekao je Krasnići za DW. Njegov snimatelj Arber Arifi takođe je bio maltretiran i gurali su ga. Video-snimak pokazuje kako policajci samo posmatraju, a da nisu intervenisali.
To nije usamljen slučaj. Po drugi put ovog ljeta zbog nasilja nad novinarima u vijestima su se našle male grupe konzervativnih muslimana. Jedan novinar je nedavno pretučen u bolnici, jer je ironično izvijestio da je ultrakonzervativni imam iz Prizrena od članova zajednice dobio Mercedes kao poklon za penziju.
I to je samo jedan od najnovijih slučajeva. Posljednjih godina prijetnje su dobili ili su fizički napadnuti, brojni novinari. Pored napada zbog izvještavanja o političkoj korupciji, razlog je često bio to što su, prema mišljenju konzervativnih muslimana, navodno kršili vjerske vrijednosti ili tradiciju.
Sekularno Kosovo
Radikalni islam trenutno nije relevantna politička prijetnja na Kosovu. Kosovo se izričito deklariše kao sekularno, a velika većina stanovnika sebe vidi kao umjerene muslimane. Tradicionalno, žene ne nose hidžab ili nikab, već, ako uopšte nešto nose, onda samo marame vezane na potiljku. Konzumiranje alkohola se ne osuđuje. Mnogi samo rijetko ili uopšte ne idu u džamiju.
Arbana Džara, politikološkinja, novinarka i dobitnica nekoliko novinarskih nagrada, sada u SAD istražuje islamsku radikalizaciju na Balkanu.
„Islam na Kosovu je liberalan i, da tako kažem, prozapadni. Pa čak ga i u tako blagom obliku malo ko u zemlji praktikuje, a ni vera se ne stavlja iznad identiteta ljudi. To je u jasnoj suprotnosti s nekim zemljama Bliskog istoka, gdje vjera nije kultura, već ideologija“, kaže Džara.
Opasna pojava
Uprkos tome, Arbana Džara iza kampanje protiv Krasnićija naslućuje opasan fenomen: „Od kraja rata 1999. radikalni islamski pokreti prodiru na Kosovo. Oni žele da promijene geopolitičku i kulturnu orijentaciju zemlje i suprotstave se multikulturalnoj i liberalnoj atmosferi i prozapadnom nasljeđu. To se pretvara u prijetnju kada država počne da toleriše te tendencije.“
Kosovska politikološkinja zna o čemu priča. Kao novinarka je godinama bila izložena kampanjama mržnje i prijetnjama zbog svojih izvještaja o radikalnim islamistima na Kosovu. Pored toga, vrijeđana je, između ostalog, i kao „jevrejska kurva“. U maju 2017. brutalno je napadnuta i pretučena ispred svoje kuće u Prištini.
Nekoliko mjeseci kasnije napustila je Kosovo nakon što je saznala da se na nju sprema atentat. Još uvijek nije jasno ko ju je napao 2017. godine. „Ni nakon šest godina policija ništa nije preduzela, kao ni tužilaštvo“, rezignirano kaže Arbana Džara.
Stav vlasti je u suštini po tom pitanju kontradiktoran: one su s jedne strane poslednjih godina bile veoma oštre prema određenom dijelu spektra radikalnog islamizma. Procjenjuje se, naime, da se 400 građana Kosova pridružilo tzv. „Islamskoj državi“ na Bliskom istoku. Povratnici su u nekim slučajevima osuđivani na duge zatvorske kazne ili stavljani pod nadzor.
S druge strane pak, vlasti često ostaju neaktivne. Recimo, u slučaju napada na nepoželjne novinare vlasti često istražuju bezvoljno ili istrage uopšte ne sprovode. Političari često ćute o takvim nepopularnim temama. Takav je slučaj i s temom LGBTQ, koju konzervativni muslimani sve više otkrivaju za sebe kako bi mogli da agituju.
Zvanično su prava kvir-osoba zaštićena kosovskim ustavom, ali one u stvarnosti jedva da imaju ikakvu zaštitu. Ne samo da mnogi ljudi na Kosovu imaju predrasude prema tom dijelu populacije, već muslimanske zajednice i većina političara, bez obzira na njihovu orijentaciju, odbacuju homoseksualnost kao „nemoralnu“.
„Odustajanje nije opcija“
Kosovski premijer Aljbin Kurti odavno se založio za priznavanje istopolnih brakova. Kosovo bi bila prva većinski muslimanska zemlja na svijetu s takvim zakonom. Ali, inicijativa je neslavno propala na proljeće 2022. Čak su se i mnogi članovi i poslanici Kurtijeve stranke „Samoopredjeljenje“ usprotivili iako partija nominalno zastupa lijeve i socijaldemokratske vrednosti, i izvorno je osnovana kao pokret za građanska prava.
Na protestima u Prizrenu Vulnet Krasnići nije se suočio sa umjerenim islamom. Napadi na njega mogu se povezati i s činjenicom da je on deklarisani homoseksualac i da javno podržava LGBTQ-prava. U svakom slučaju, još uvijek je šokiran akcijom i reakcijama.
„Slike napada izazvale su hiljade reakcija i komentara na Fejsbuku, od kojih je većina pozdravila napad“, kaže novinar.
„Doduše dobio sam i veliku podršku, ali nisam očekivao toliku količinu mržnje u komentarima na Fejsbuku.“
I u njegovom slučaju kosovska vlada ćuti. Njen portparol ostavio je upit DW o kampanji mržnje protiv novinara i portala „Nacionale“ bez odgovora do objavljivanja ovog članka.
Sam Krasnići kaže da se ne boji. „Odustajanje nije opcija. Jedini način da pokažem napadačima da ih se ne bojim je da nastavim da radim.“
Bonus video:
