Čiji je Tvrtko I Kotromanić? Otkrivanje spomenika u Sarajevu rasplamsalo je u velikoj mjeri besmislenu raspravu iz žanra koji je tako uobičajen na prostoru bivše Jugoslavije.
Na spomeniku koji je ove sedmice otkriven ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu piše: „Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić 1338-1391.“
Gradonačelnica Benjamina Karić kaže da je ispunila obećanje – spomenik jednom od najznačajnijih bosanskih vladara postavljen je na 834. godišnjicu potpisivanja Povelje Kulina bana.
„Simbolika je važnija od ceremonije“, rekla je gradonačelnica, objašnjavajući da je spomenik postavljen u noći uoči ove godišnjice „kako se ne bi ometali saobraćaj i aktivnosti građana“.
„Dostojanstveno i hrabro, na današnji datum, kada obilježavamo 834 godine Povelje bana Kulina, jednog od najvažnijih dokumenata bosanske državnosti i diplomatije, ovaj spomenik poklon je Grada Sarajeva građanima i građankama Sarajeva i BiH“, zaključila je Karić.
I Banjaluka hoće Tvrtka
Sudeći po reakcijama gradonačelnika Draška Stanivukovića, Banjaluka se ljuti zbog „nepravde koju je načinilo Sarajevo“.
U objavi na društvenim mrežama Stanivuković kaže da je gradonačelnica Sarajeva „prisvojila srednjovjekovnog srpskog vladara Tvrtka I Kotromanića“.
Time je, kaže, počinjeno grubo prekrajanje historije. „Tvrtko I Kotromanić je bio hrišćanski vladar, zvaničnom titulom kralj Srba Bosne, Primorja i Zapadnih strana, krunisan po obredu Nemanjića u manastiru Mileševa“, kaže banjalučki gradonačelnik.
Korisnici društvenih mreža odmah su primijetili da ni Stanivuković nije baš korektno naveo titulu bosanskog kralja. Prigovaraju mu zbog izostavljanja veznika između „Srba (i) Bosne“, što mijenja značenje titule.
U izvornim dokumentima, kao što je Tvrtkova povelja Dubrovniku iz 1378. godine, piše da je on „kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama“.
Ko to smanjuje Tvrtkovu Bosnu?
Uslijedile su izjave političara pokazujući da je rasprava o Tvrtku I Kotromaniću odraz političkih prilika u BiH, pri čemu se istorijske činjenice ignorišu ili selektivno plasiraju.
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, rekla je da nema ništa protiv da se spomenik „srpskog“ kralja Tvrtka I Kotromanića nalazi prekoputa njenog kabineta u Predsjedništvu, ali da se protivi „manipulisanju istorijom“.
Predsjednik RS Milorad Dodik naglašava Tvrtkovu pripadnost lozi Nemanjića i da je „u skladu s tim ustoličen u manastiru Mileševa“. „Bosna je tada bila dio pojma koji se odnosi na daleko manju teritoriju nego što je danas BiH“, kazao je Dodik.
Šta kažu istoričari?
„Žalosno da je spomenik bosanskom kralju Tvrtku postao predmet manipulacija“, kaže istoričar Husnija Kamberović. On podsjeća da je Tvrtkova Bosna bila veća i stabilnija država od BiH danas, da je Tvrtko bio bosanski kralj, a Bosna feudalna država.
„Sasvim je neprimjereno učitavati savremene nacionalne identitete vladarima u 14. stoljeću. To je apsolutno neistorijski pristup“, kaže Kamberović za DW.
On zaključuje da političari u BiH svojim odnosom prema spomeniku pokazuju da bi „Bosnu najradije vratili u Srijednji vek, jer im smetaju moderne države u kojima su svi jednaki pred zakonom“.
Ni srpski, ni hrvatski, nego – bosanski!
Nesporno je da je Tvrko I Kotromanić bio bosanski vladar koji je imao porodične veze sa srpskom dinastijom Nemanjića, ali i hrvatskom plemićkom porodicom Šubić.
O tome u knjizi „Istorija srednjovjekovne bosanske države“ piše jedan od najznačajnijih srpskih historičara Sima Ćirković. „Tvrtko je pripadao bosanskoj banskoj porodici Kotromanića, za koju je već tada važilo da vlada Bosnom od njenoga postojanja“, piše Ćirković.
Čini se suvišna rasprava o bilo kakvoj Tvrtkovoj „pripadnosti“, jer su pravce njegovog djelovanja, više od etničke i vjerske pripadnosti, određivali politički motivi karakteristični za vladare Srednjeg vijeka – širenje vlasti i uticaja.
Tvrtko se krunisao i kao „kralj Srba“ jer su srpske zemlje, nakon pada srpskog carstva, ostale bez vladara. To potvrđuje Tvrtkovu pragmatičnost – imao je porodične veze sa Nemanjićima što je i iskoristio.
U Milima ili Mileševu?
U današnjem svojatanju kralja Tvrtka koristi se još jedna nepoznanica iz njegovog života – mjesto krunisanja.
Dok srpska istoriografija insistira da se krunisao u manastiru Mileševa u Raškoj, druga istraživanja govore da je zapravo krunisan u Milima kod Visokog. Jedan od najzaslužnijih istraživača za razvoj ove teze bio je bosanskohercegovački arheolog Pavao Anđelić.
Korisnici društvenih mreža primijetili su još jedan detalj, svojevrstan bosanski paradoks – da su nekadašnji hrišćanski kraljevski simboli „ljiljani“ danas prihvatljiviji muslimanima nego hrišćanima u BiH.
Zato su pitali Draška Stanivukovića – hoće li sa spomenikom Tvrtku u Banjaluci postaviti i kraljev grb sa ljiljanima?
Učini li to, banjalučki gradonačelnik bi možda rizikovao krivičnu prijavu zbog „izazivanja nacionalne netrpeljivosti ili vrijeđanja na nacionalnoj osnovi“.
To je formulacija koju tužilaštva u Republici Srpskoj često koriste prilikom podizanja krivičnih prijava zbog isticanja državne zastave sa štitom i zlatnim ljiljanima pod kojom je Republika BiH primljena u Organizaciju Ujedinjenih nacija.
Tvrtko – najveća ličnost u istoriji Bosne?
Na pitanje s početka ovog teksta – ko je i čiji je Tvrtko I Kotromanić – odgovora i bosanski diplomata Slobodan Šoja. On je na Fejsbuku napisao da je kralj Tvrtko I Kotromanić „najveća ličnost u istoriji Bosne“.
„Uspio je tokom svoje vladavine da objedini cijelu zemlju i kanališe narodnu energiju u istom pravcu. (...) Osim mudrosti, snage, hrabrosti i vještine, imao je i veliku sreću, jer je bosansko susjedstvo u vrijeme Tvrtkovog vratolomnog uspona preživljavalo teške trenutke koje je on savršeno iskoristio. Zato je Bosna bila čudo tog vremena“, piše Šoja.
On osuđuje današnje politikante koji utvrđuju „kojem konstitutivnom narodu je Tvrtko pripadao“. „A on je naprosto pripadao univerzalnim genijalcima koji se rijetko rađaju. Suviše je Tvrtko veliki da bi se svrstavao u neke male grupe“, dodaje Šoja.
Zajednička prošlost
Da je besmisleno Tvrtka svrstavati u etničke grupe smatra i filmski reditelj i direktor Bosanskog kulturnog centra Jasmin Duraković.
On za DW kaže da vladar pripada „zajedničkoj kolektivnoj prošlosti zemlje“. „On je bio faktor spajanja ljudi koji žive u Bosni i na cijelom Balkanu, ali izgleda da je puno onih koji ne žele integracione društvene priče, nego i dalje istrajavaju na ekskluzivnim nacionalnim konceptima“, kaže Duraković.
Stefan (Stjepan) Tvrtko I Kotromanić već je sa 15 godina postao bosanski ban. Istorija će ga pamtiti i po tome što je smirio pobunu domaćeg plemstva, ali i uredio odnose sa ugarskim vladarima.
Kao bosanski kralj, uveliko je proširio teritoriju srednjovjekovne Bosne koja je na vrhuncu moći obuhvatala mnoge krajeve koji danas pripadaju Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
Istoričari kažu da je za njegove vladavine ostvarena „politička stabilnost“ i „značajan kulturni i duhovni napredak“ što ga čini jednim on najznačajnijih vladara Bosne.
Bonus video:
