Prespansko jezero u Sjevernoj Makedoniji važi za jedno od najstarijih jezera u Evropi i dom je za više od 2.000 vrsta riba, ptica, sisara i biljaka. Međutim, prijeti mu isušivanje.
„U posljednja dva do tri mjeseca, nivo vode opao je za 36 centimetara i tokom posljednjih dana vjerovatno za još koji,“ rekao j Rojtersu ribar Vančo Vasilevski koji je često na jezeru.
„Još će padati. Nema kiše, nema zime, nema snijega, nema rijeka. Samo jedna rijeka se uliva u jezero... Ovo je katastrofa, prirodna katastrofa.“
Opadanje se nastavlja decenijama, pa je tako voda, više od osam metara niža, od nivoa s kraja 1970-ih. NASA je u izvještaju 2022. navela da satelitski snimci pokazuju da je jezero izgubilo sedam odsto površine i polovinu zapremine između 1984. i 2020. godine.
Jezero se prostire na oko 260 kvadratnih kilometara, što je površina koja je dva puta veća od Pariza. Dvije trećine jezera pripadaju Sjevernoj Makedoniji, a ostatak Grčkoj i Albaniji.
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) upozorio je da su neke vrste divljih životinja na jezeru u opasnosti od izumiranja zbog uništavanja njihovog staništa štetnim poljoprivrednim praksama, erozijom, neprečišćenim otpadom i otpadnim vodama.
Bilo koji pad niva vode može uticati na Ohridsko jezero, koje je na svega 10 kilometara od Prespanskog i koje iz njega crpi oko trećinu vode, piše Rojters.
Ekolozi kažu da su nedostatak kiše, isparavanje i prekomjerna upotreba vode za navodnjavanje u sve tri zemlje glavni razlozi za gubitak vode.
Dragan Arsovski, biolog iz skopske nevladine organizacije Makedonsko geološko društvo, rekao je da je nivo jezera rastao i opadao tokom vjekova i da je priroda opstala. Ali danas ljudi ne uspijevaju da se prilagode i preduzmu akciju.
"Postoje neke stvari kada su u pitanju globalne klimatske promjene koje jednostavno ne možemo da promijenimo i moramo da se prilagodimo onome što dolazi. Neke stvari možda možemo da promijenimo, poput naših svakodnevnih navika", rekao je Arsovski.
Upotreba pesticida od strane proizvođača voća dovela je do brzog rasta biomase koja ugrožava endemske vrste.
„Svi pesticidi idu u podzemne vode, u jezero i veoma su opasni za Prespu“, rekao je Mende Pandevski, berući šljive blizu jezera.
Bonus video:
