Hrvatska je tražena turistička destinacija. Ove sezone vjerovatno će biti premašena rekordna 2019. godina prije korone, ocijenilo je hrvatsko Ministarstvo turizma u izjavi za DW. Glavni razlog za porast broja turista je to što je Hrvatska početkom godine pristupila šengenskom prostoru, što znači da za većinu gostiju više nema graničnih kontrola. Osim toga, dosadašnju hrvatsku valutu kunu zamijenio je euro. I to je turistima olakšalo boravak u Hrvatskoj.
„U poređenju s proteklim godinama i vremenom prije pandemije, u prvoj polovini ove godine zabilježen je rast turističkog prometa“, kaže jedan predstavnik Ministarstva. Do toga, između ostalog, dolazi i zbog sve češćih putovanja u gradove i turista koji dolaze samo za vikend, a koji sada lakše mogu da doputuju iz drugih zemalja Šengena. Na turizam je u Hrvatskoj i do sada otpadalo do 20 odsto BDP-a, tako da je to za tu zemlju presudna grana privrede, posebno u regionima uz more.
Euro olakšao putovanja
Ulazak u eurozonu povećao je transparentnost tržišta, tj. turistima je sada lakše da uporede cijene i kvalitet usluge, kaže portparol Ministarstva. Osim toga, nema više ni nesigurnosti u vezi s oscilacijama kursa kune prema stranim valutama. To turistima olakšava planiranje putovanja i budžeta za to putovanje.
„Ulazak u Šengen i eurozonu hrvatskom turizmu donosi znatne prednosti, naročito ako se ima na umu da oko 80 odsto noćenja otpada na turiste iz Šengena, a gotovo 60 odsto na turiste iz eurozone“, kažu u Ministarstvu.
Ipak, u Zagrebu priznaju da nova situacija donosi i nove probleme. Tako su se u posljednje vrijeme sve češće čuju pritužbe na visoke cijene. „Svjesni smo toga“, kažu u Ministarstvu. Ali, kako naglašavaju, za to je manje kriv prelazak na drugu valutu, a više inflacija u čitavom svijetu. Analize su pokazale da su cijene porasle i na drugim destinacijama na Sredozemlju, onima koje su mnogo duže u eurozoni.
„Nažalost, bilo je i slučajeva da je uvođenje eura iskorišćeno da se povećaju cijene.“ Takve „neprihvatljive odluke“ prate nadležne institucije, kažu u Ministarstvu. A ujedno i dodaju da je u Hrvatskoj i dalje najniža cijena benzina u Evropskoj uniji.
Kritike aktivista za zaštitu okoline
Jasno je, međutim, da rast popularnosti zemlje s 1.880 kilometara obale, više od 600 ostrva i turističkim magnetima kao što je Dubrovnik, ima i drugu stranu medalje. Negativne posljedice masovnog turizma nisu izostale – recimo u Istri, koja privlači najviše turista. Kritike dolaze iz organizacija za zaštitu životne sredine kao što je „Zelena Istra“.
Problemi su, kako ukazuju, „nedovoljna infrastruktura za zbrinjavanje otpada, kao i ilegalna gradnja ili izgradnja čitavih apartmanskih naselja koja preko ljeta primaju turiste, a onda su mjesecima prazna. Tu je i privatizacija plaža kada lokalno stanovništvo gubi slobodan pristup moru“, kaže Dunja Mickov iz „Zelene Istre“. Ni vještačko „uljepšavanje“ plaža nije prihvatljivo, naglašava Mickov. Često se događa da se stjenovita obala zasipa pjeskom kako bi se olakšalo korišćenje za turizam.
Gubitak biološke raznolikosti, zagađenje vazduha, mora i podzemnih voda samo su neke od posljedica masovnog turizma po životnu sredinu. „Ali, ko to kontroliše? Ko se brine o tome? Sve se događa previše brzo. Reakcija nadležnih ustanova izostaje i nema kazni za one koji se ne pridržavaju zakona“, kaže Dunja Mickov.
Sertifikat za održive smještaje
I u organizaciji za zaštitu životne sredine „Sunde“ razmišljaju o tome kako da se turistička industrija u budućnosti razvija održivo. „Hrvatska je posljednjih godina doživjela snažan rast turizma“, kaže jedan predstavnik te organizacije. A izazov je uskladiti masovni dolazak turista s očuvanjem prirodnih resursa i kulturne baštine. Organizacija „Sunde“ nedavno je pokrenula projekat sertifikacije pod imenom „Dalmatia Green“, kojim se odlikuju posebno održivi smještaji u tom regionu. Vlada u Zagrebu podržava taj projekat.
Izgleda da su i u glavnom gradu Hrvatske prepoznali da mora snažnije da se interveniše. Vlada planira opsežan zakon o turizmu koji bi trebalo da upravlja razvojem na osnovu objektivnih podataka. Jedna od mnogih mjera je i turistički porez. Prihodi od njega trebalo bi da budu uloženi u zaštitu životne sredine. Ali, porez će biti uveden samo na onim područjima koja pate zbog negativnih posljedica masovnog turizma, a s njegovim uvođenjem se ne računa prije 2025. „Masovni turizam definitivno nije ono što mi želimo“, kažu u Zagrebu. Iako se, naravno raduju što je broj turista porastao.
Bonus video:
