Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak istakao je, poslije posete Beogradu i Prištini, gdje je bio sa izaslanicima SAD, Francuske, Njemačke i Italije, da očekuju od Kosova i Srbije da u potpunosti ispune obaveze iz dijaloga o normalizaciji odnosa, kao i da tu činjenicu ne mijenjaju događaji od 24. septembra koje osuđuju.
Lajčak je u redovnoj objavi sinoć na Fejsbuku napisao da se upravo vratio sa zajedničke posjete Kosovu i Srbiji na kojoj je bio sa glavnim spoljnopolitičkim i bezbjednosnim savetnicima Francuske, Njemačke i Italije, kao i američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom.
Oni su, kako je napisao, u Prištini i Beogradu razgovarali sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerom Aljbinom Kurtijem kako da se ide naprijed u normalizaciji odnosa i ostvari napredak u primjeni Sporazuma na putu ka normalizaciji.
Tema je bila i bezbjednost na sjeveru Kosova, napisao je Lajčak i dodao da su istakli "obojici vođa da "događaji od 24. septembra predstavljaju "jasnu esekalaciju bez presedana što takođe demonstrira da su sada deeskalacija i normalizacija hitnije nego ikad".
"Zajedno sa našim partnerima ujedinjeni smo u osudi terorističkih napada i naglašavamo da svi počinioci moraju biti privedeni pravdi i da očekujemo punu saradnju Srbije u tom smislu", napisao je Lajčak.
On je dodao da događaji od 24. septembra (u selu Banjska na sjeveru Kosova) "ne mijenjaju činjenicu da su Kosovo i Srbija ušli u Sporazum o normalizaciji ranije ove godine".
"U našim razgovorima prenijeli smo očekivanja da će Kosovo i Srbija u potpunosti ispuniti obaveze iz Dijaloga. Svak uslovljavanje ili odlaganje su neprihvatljivi", ukazao je Lajčak.
Zahvalio se partnerima na posjeti i rekao da će "uskoro nastaviti razgovore".
U subotu su međunarodni izaslanici posjetili Prištinu i Beograd. U delegaciji su bili specijalni predstavnici SAD i EU za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak, spoljnopolitički savjetnici predsjednika Francuske i kancelara Njemačke, Emanuel Bon i Jens Pletner, i diplomatski savjetnik premijerke Italije Alesandro Katane.
Oni su u Prištini razgovarali sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem, i zatim u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Lajčak je poslije razgovora u Beogradu izjavio da od Srbije i Kosova očekuje da počnu da izvršavaju svoje obaveze iz Ohridskog sporazuma, ali i svih prethodnih postignutih sporazuma.
Savet bezbjednosti UN večeras o Kosovu
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija raspravljaće večeras o novom, šestomjesečnom izvještaju generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu Misije UN na Kosovu (Unmik).
Na sjednici, koja počinje u 21.00 po centralnoevropskom vremenu, Srbiju će na predstavljati premijerka Ana Brnabić, a Kosovo predsjednica Vjosa Osmani i ona će se, prema navodima prištinskih medija, fokusirati na političku i bezbjednosnu situaciju poslije sukoba naoružane grupe Srba i kosovske policije u selu Banjska, 24. septembra, koji nije obuhvaćen Guterešovim izvještajem.
U izvještaju za period od 19. marta do 18. septembra 2023. godine, koji će na sjednici predstaviti šefica Unmika Karolin Zijade, Gutereš je naveo da "najoštrije osuđuje napade na međunarodne snage na terenu i upotrebu nasilja kao takvu".
"Pozivam sve strane da se uzdrže od preduzimanja jednostranih poteza koji bi mogli da dovedu do jačanja tenzija i dalje eskalacije. Eskalacija tenzija i bezbjednosni incidenti u maju i junu negativno su uticali na proces dijaloga koji ostaje jedini put za rješavanje svih otvorenih pitanja", naveo je Gutereš.
U izvještaju, koji ne obuhvata period u kojem je došlo do oružanog sukoba u Banjskoj, Gutereš je napisao i da "zabrinjava" što strane nisu ostvarile značajan napredak u primjeni Sporazuma o putu ka normalizaciji između Kosova i Srbije i što tek treba da se dogovore o redosljedu primjene odredbi njegovog Implementacionog aneksa, o kojem su dvije strane postigle saglasnost 18. marta u Ohridu.
"Nedostatak napretka u dijalogu nosi rizik od daljih tenzija i moguće eskalacije na terenu. Pozivam strane da potvrde istinsku posvećenost dijalogu uz posredovanje Evropske unije i da u potpunosti primjene sve do sada postignute sporazume", dodao je Gutereš.
On je naveo i da je "ključno pronaći rješenje za skoro održavanje vanrednih i inkluzivnih lokalnih izbora na sjeveru Kosova, uz učešće kosovskih Srba, kako bi se smanjile tenzije i krenulo naprijed".
Gutereš je u izvještaju pozdravio Deklaraciju o nestalim licima, koju su Beograd i Priština usvojili 2. maja u Briselu, u dijalogu uz posredovanje EU, i pozvao strane da u dobroj vjeri preduzmu sve neophodne mjere za sprovođenje odredbi tog dokumenta.
Gutereš je takođe ponovio poziv Vladi Kosova da sprovede presudu Ustavnog suda Kosova iz 2016. godine u vezi sa imovinom manastira Visoki Dečani.
"To bi bio znak značajne posvećenosti kosovske vlade podržavanju vladavine prava i ustavnog poretka i povećalo bi povjerenje javnosti u njene institucije", naveo je Gutereš.
Od usvajanja Rezolucije 1244 SB UN, 10. juna 1999. godine, to tijelo je do 2018. o Kosovu raspravljalo četiri puta godišnje. U 2019. su bile tri sjednice SB UN o Kosovu, dok se od 2020. održavaju po dvije sjednice godišnje.
Na sjednicama SB UN o radu Unmika u prethodnih nekoliko godina, Srbiju su predstavljali ministri spoljnih poslova, Ivica Dačić i Nikola Selaković, a Kosovo takođe šefovi diplomatije, Donika Gervala-Švarc, Meljiza Haradinaj-Stubla i Glauk Konjufca, a prije njih tadašnja ambasadorka u SAD Vljora Čitaku.
Bonus video:
