U godišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) Srbija je dobila loše ocjene u ključnim poglavljima 23 i 24 o vladavini prava, dok se ukazuje da Beograd nije uveo sankcije Rusiji i nije zatvorio prostor stranom miješanju i manipulaciji informacijama.
U izvještaju, u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid, navodi se da bez obzira na aspiracije za članstvo u Evropskoj uniji (EU) kao strateški cilj zemlje, Srbija sklapa trgovinske sporazume s Kinom i ostalim trećim zemljama koje ne ispunjavaju briselske standarde.
Evropska komisija takođe navodi da Srbija treba da uloži više napora i napravi kompromise kako bi proces normalizacije odnosa s Kosovom krenuo naprijed, ali i da je neophodno da ispuni svoje obaveze u okviru dijaloga i da se posveti punoj primjeni svih prethodnih sporazuma.
Evropska komisija će izvještaj za sve zemlje regiona i Istočnog partnerstva objaviti u srijedu, 8. novembra.
Godišnji izvještaj Evropske komisije je najvažniji dokument za svaku zemlju koja teži članstvu u EU i predstavlja sliku stanja u svim ključnim poljima gdje je napredak neophodan za pristupni proces.
Srbija se, pored Crne Gore smatra liderom u procesu pregovora o članstvu, ali od 2021. godine nije otvorila nijedan klaster zbog odbijanja da uvede sankcije Rusiji.
Odnosi sa Kosovom takođe ostaju ključni za evropski put zemlje.
Odnosi sa Kosovom
U izvještaju se ocjenjuje da je Srbija ostala angažovana u Dijalogu o normalizaciji odnosa sa Kosovom, ali se navodi da Beograd treba da pokaže ozbiljniju posvećenost, kao i uloži više napora i napravi kompromise kako bi proces normalizacije odnosa s Kosovom krenuo naprijed.
Navodi se da je neophodno da Srbija ispuni svoje obaveze u okviru dijaloga i da se posveti punoj primjeni svih prethodnih sporazuma iz dijaloga i Sporazuma o putu normalizacije i njegovog Aneksa za implementaciju.
"Od Srbije i Kosova se očekuje da se konstruktivnije angažuju kako bi omogućili početak pregovora o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji i pokažu fleksibilnost u cilju brzog i konkretnog napretka. Normalizacija odnosa je suštinski uslov na evropskom putu obje strane i obje rizikuju da izgube važne prilike u odsustvu napretka", poručuje se u godišnjem izvještaju za Srbiju.
U ovom dokumentu se potvrđuje da je na odnose sa Kosovom uticalo nekoliko kriza "različitog intenziteta" po brojnim pitanjima, sa nasilnim napadom na kosovsku policiju 24. septembra 2023. godine, u selu Banjska kod Zvečana. Za ovaj događaj na sjeveru Kosova je u dokumentu ocijenjeno da je "najteža eskalacija u posljednjih nekoliko godina".
Dokumentom se podvlači očekivanje Evropske unije da počinioci budu uhapšeni i brzo privedeni pravdi i da Srbija u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne korake u tom pogledu.
"Napad (u Banjskoj) ne bi trebalo da posluži kao izgovor nijednoj strani da skrene pažnju sa Dijaloga koji vodi EU. Kosovo i Srbija moraju da nastave stalne napore za deeskalaciju, kao i da obezbijede održavanje novih izbora na sjeveru Kosova što je prije moguće, uz aktivno učešće kosovskih Srba”, poručuje se ovim dokumentom.
Od Srbije se takođe traži da istraži nasilje počinjeno nad trupama KFOR-a tokom protesta krajem maja ove godine. Ocjenjuje se da ostaje imperativ da se vrati situacija u kojoj kosovski Srbi aktivno učestvuju u lokalnoj upravi, policiji i pravosuđu na sjeveru Kosova.
Evropska komisija ocjenjuje da je povlačenje kosovskih Srba iz kosovskih institucija u novembru 2022. i bojkot lokalnih izbora na sjeveru Kosova u aprilu 2023 "krše obaveze Srbije u okviru dijaloga i predstavljaju ozbiljno nazadovanje" u poštovanju sporazuma iz 2013. godine od strane Srbije.
Rad Skupštine obilježen tenzijama između vlasti i opozicije
U ovogodišnjem izvještaju o Srbiji se spominje da je sastav Skupštine više pluralistički od prethodnog saziva i da uključuje opozicione stranke koje su bojkotovale izbore 2020.
Međutim primjećuje se da su tenzije između vladajuće koalicije i opozicije obilježile parlamentarne debate. Skupština nema godišnji plan rada i skoro sve sjednice su sazivane uz najavu minimalnog roka od 24 časa, što bi trebalo da se koristi samo u izuzetnim okolnostima.
Navodi se da nije bilo praćenja građanske inicijative, kao ni opozicionog predloga za interpelaciju, te da je nadzor izvršne vlasti bio slab.
"Kodeks ponašanja nije bio sistematski primjenjivan i često se koristio zapaljivi jezik, koji je ostao neriješen. Parlamentarni poslovnik treba da se modernizuje i da se primijeni kodeks ponašanja za kažnjavanje za prekršaje poslanika", navodi se u godišnjem izvještaju o Srbiji.
Sloboda medija i dalje zabrinjavajuća
Evropska komisija ocjenjuje da je Srbija učinila "ograničen napredak" u slobodi izražavanja. Spominje se da su policija i tužilaštvo brzo reagovali u nekoliko slučajeva napada i prijetnji, radeći sa stalnom radnom grupom za bezbjednost novinara.
"Međutim, slučajevi prijetnji, zastrašivanja, govora mržnje i nasilja nad novinarima i dalje izazivaju zabrinutost, kao i porast strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP), posebno pokrenutih od strane članova nacionalnih i lokalnih vlasti, što može izazvati zastrašujući efekat uključujući i cenzuru", podvlači se u dokumentu.
Dodaje se takođe da stalne izjave visokih zvaničnika o svakodnevnom i istraživačkom radu novinara stvaraju "izazovno okruženje za ostvarivanje slobode izražavanja". Mogućnost novinara da izvještavaju o krivičnim postupcima koji su u toku je pretjerano ograničena u zakonskom okviru, navodi se u ovom dokumentu.
Evropska komisija smatra da će novi zakoni "ojačati nezavisnost" Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).
U odlomku koji se odnosi na REM, spominje se da je u avgustu objavljen poziv za dodjelu pete dozvole za medijski servis sa nacionalnom frekvencijom, kao i da ona još nije dodijeljena "bez vjerodostojnog opravdanja".
"Politički i ekonomski uticaj na medije i dalje izaziva zabrinutost. Srbija treba da preduzme hitne mjere kako bi se suprotstavila anti-EU narativima koje propagiraju brojni mediji, kao i da se suprotstavi stranoj manipulaciji informacijama i miješanju, posebno u kontekstu agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine", podvlači se u ovom dokumentu.
Nastavljeni napadi na civilno društvo
Evropska komisija putem ovog izvještaja poručuje da je osnaženo civilno društvo ključna komponenta svakog demokratskog sistema i da bi državne institucije trebalo da ga prepoznaju i tretiraju kao takvo.
Primjećuje se da su nastavljeni verbalni napadi i kampanje klevete i od strane visokih zvaničnika protiv nekoliko organizacija civilnog društva i njihovog finansiranja.
"I pored toga što su u Skupštini vršeni i verbalni napadi, administrativni odbor zadužen za primjenu kodeksa ponašanja Skupštine nije utvrdio kršenje. Organizacije i pojedinci koji su kritikovali vlast bili su pod pritiskom, posebno oni koji su učestvovali u protestima protiv veličanja ratnih zločinaca, u znak podrške zaštiti životne sredine i u protestima 'Srbija protiv nasilja'. Došlo je do značajnog i zabrinjavajućeg porasta strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP), koje su pokrenuli pripadnici nacionalnih i lokalnih vlasti, protiv branitelja ljudskih prava", ističe se u ovom dokumentu.
U Srbiji se i dalje veličaju ratni zločinci
U godišnjem izvještaju o Srbiji se ocenjuje da zemlja još nije pokazala istinsku posvećenost istrazi i suđenju u predmetima ratnih zločina, kao i da Srbija nastavlja da javno osporava presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, uključujući i na najvišim nivoima.
"Određeni broj srpskih političkih partija i ličnosti, uključujući i ministarski nivo, nastavio je da pruža podršku osuđenim ratnim zločincima i javni prostor za njih. Osuđeni ratni zločinci nastavljaju da šire govor mržnje u javnom prostoru. Određeni političari i dalje, bez posljedica, negiraju genocid u Srebrenici", navodi se u izveštaju.
Pravosuđe pod 'neprikladnim političkim pritiskom'
Evropska komisija smatra da je situacija u srpskom pravosuđu zabrinjavajuća zbog, kako se navodi, neprikladnog pritiska na pravosuđe.
Primjećuje se da je preduzet niz koraka kako bi se smanjio prostor političkog uticaja na pravosuđe, ali da u praksi još nije moguće uočiti dosljedno smanjenje neprimjerenog uticaja na sudije i tužioce.
Borba protiv korupcije zahtijeva političku volju
Po pitanju borbe protiv korupcije u ovogodišnjem izvještaju se ocjenjuje da je Srbija ostvarila ograničeni napredak u primjenjivanju prošlogodišnjih preporuka.
"Sve u svemu, korupcija je rasprostranjena u mnogim oblastima i ostaje pitanje koje izaziva zabrinutost. Postoji potreba za snažnom političkom voljom za efikasno rješavanje pitanja korupcije i za snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou", ističe se u dokumentu.
U godišnjem izvještaju se navodi da se došlo do "blagog povećanja" broja novih istraga i pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali je broj novih optužnica opao. Dodaje se da nije bilo slučajeva konačnog oduzimanja imovine, kao i da Srbija tek treba da usvoji nacionalnu strategiju borbe protiv korupcije i prateći akcioni plan.
Od zemlje se traži da uspostavi efikasan mehanizam koordinacije kako bi operacionalizovala ciljeve politike prevencije i represije i temeljno se bavila korupcijom. Dodaje se da zahtijevaju posvećenu akciju, oni sektori koji su najosjetljiviji na korupciju.
Ograničeni napredak je u jeziku Evropske komisije najgora ocjena. Borba protiv korupcije potpada pod poglavlje 23 koje uz poglavlje 24 predstavlja stub u procesu pristupnih pregovora. Bez napretka u ovim poglavljima nema napretka u procesu a može doći i do nazadovanja.
Loša ocjena i u polju organizovanog kriminala
"Ograničen napredak" se takođe navodi i po pitanje borbe protiv organizovanog kriminala, posebno u otkrivanju i sprečavanju krijumčarenja migranata i trgovine ljudima.
U 2022. godini, prema izvještaju o Srbiji, zabilježen je i blagi porast finansijskih istraga i oduzimanja imovine; povećao se broj novih istraga i optužnica, a smanjile su se prvostepene i pravosnažne osude, posebno za pranje novca.
"Prošireno oduzimanje se ne primjenjuje sistematski. Proaktivne krivične istrage i sistematsko praćenje tokova novca, posebno u slučajevima neobjašnjivog bogatstva, još uvijek nisu uobičajena praksa. Do sada nije bilo dovoljno praćenja u pogledu istrage i krivičnog gonjenja nedavnih napada na sjeveru Kosova", navodi se u dokumentu.
Ocjenjuje se međutim da su se poboljšali razumijevanje i pristup istrazi, a da su policija, tužioci i krivične sudije svjesni važnosti dosljedne primjene pristupa "prati novac da se pronađe zločin" i korišćenja posrednih dokaza.
"Srbija bi trebalo da prilagodi svoj pristup sa pristupa zasnovanog na predmetima strategiji protiv kriminalnih organizacija, i sa fokusiranja na slučajeve niskog ili srednjeg značaja na slučajeve visokog profila koji imaju za cilj razbijanje velikih i međunarodnih organizacija i zapljenu imovine", navodi se u izvještaju.
Usklađivanje sa spoljnom politikom 'nepromijenjeno'
U dokumentu se ocjenjuje da nije postignut napredak u usklađivanju spoljne politike s Evropskom unijom, jer je stopa usaglašavanja ostala nepromijenjena.
"Neke akcije i izjave Srbije bile su u suprotnosti sa stavovima EU o spoljnoj politici", navodi se u izvještaju.
Spominje se da se Srbija uskladila sa nekim stavovima EU na međunarodnim forumima, ali da nije uvela nijednu restriktivnu mjeru protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu.
"Srbija je takođe održala odnose na visokom nivou sa Ruskom Federacijom, što postavlja pitanja o strateškom pravcu Srbije", ističe se u dokumentu.
Od zemlje se putem ovog izveštaja traži da prioritetno unapredi svoju usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere, i izbjegava radnje i izjave koje su u suprotnosti sa stavovima EU o spoljnoj politici.
Takođe se traži da se intenziviraju aktivnosti na sprečavanju bilo kakvog pokušaja korišćenja teritorije Srbije i/ili pravnih lica registrovanih u Srbiji za zaobilaženje restriktivnih mjera EU, te da se ulažu kredibilni napori da se zatvori prostor za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije.
Neusklađena vizna politika
Vizna politika Srbije još nije u potpunosti usklađena s listom trećih zemalja čiji državljani podliježu viznom režimu za boravak u EU, navodi se u godišnjem izvještaju Evropske komisije.
Ocjenjuje se međutim da je Srbija postigla značajan napredak u usklađivanju s viznom politikom EU tako što je ponovo uvela vizne uslove za državljane šest trećih zemalja, ali se traži da Beograd dalje uskladi viznu politiku sa EU.
U izvještaju se potvrđuje da je nakon zabrinutosti koju je iznijela EU, Vlada Srbije povukla predložene izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, kojima bi se omogućila mogućnost podnošenja zahtjeva za srpsko državljanstvo nakon kratkog boravka i rada.
Srbija mora da se odrekne trgovinskih sporazuma sa trećim zemljama prilikom učlanjenja u EU
U izvještaju se spominje sporazum koji je Srbija potpisala sa Kinom u oktobru 2023, što za Brisel "predstavlja stratešku zabrinutost".
Navodi se da je Srbija najavila planove za sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini i sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptom i Južnom Korejom, ali da suštinski pregovori tek treba da počnu.
"Svi sporazumi o kojima Srbija pregovara moraju da obezbijede kompatibilnost sa pravnim tekovinama EU i da sadrže klauzule o prestanku roka, koje garantuju da Srbija može da se odrekne sporazuma po pristupanju u EU", poručuje se ovim dokumentom.
U dokumentu se potvrđuje da Srbija ima 46 bilateralnih investicionih ugovora na snazi, od kojih je 21 s članicama EU. Od zemlje se traži da razvije strategiju za izmjenu ili raskid postojećih ugovora koji nisu u skladu sa standardima EU i izlažu zemlju rizicima zbog širokog i otvorenog jezika koji se koristi.
Pregovori o novim takvim ugovorima su u toku sa Južnom Korejom, a najavljeni su za Angolu, Bahrein, Uzbekistan, Indiju i Kirgistan, navodi se u dokumentu.
Komisija stoji iza preporuke da je Srbija spremna za otvaranje novog klastera
U ovogodišnjem izvještaju, Evropska komisija je ponovila ocjenu da je Srbija ispunila početna mjerila za klaster 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i da je ovaj klaster tehnički spreman za otvaranje.
Ovu preporuku je Evropska komisija iznijela u izvještajima za 2021. i 2022. godinu. Međutim od decembra 2021, Srbija nije otvorila nijedan klaster u pristupnim pregovorima jer članice to ne dozvoljavaju zbog neuvođenja sankcija Rusiji.
Bonus video:
