Redovi stambenih zgrada u beogradskom predgrađu Rakovica, izgrađenom sedamdesetih godina, nižu se u nedogled.
Tu, na šestom spratu zgrade u Ulici Nikole Marakovića, registrovana je firma "Kominvex".
Riječ je kompaniji koja je od početka invazije na Ukrajinu do avgusta 2023, za manje od godinu i po dana u Rusiju izvezla robu u vrijednosti većoj od 140 miliona dolara, pokazuju podaci do kojih je došao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Trećina izvezenih proizvoda, odnosno roba vrijedna više od 50 miliona dolara, prema carinskim oznakama su elektronske komponente koje se nalaze na sankcijama Evropske unije jer mogu biti korišćene u vojnoj industriji.
Brojevi govore o velikoj trgovinskoj firmi, ali na zgradi gdje je registrovana ne postoji nikakva oznaka.
Niko ne odgovara ni na interfon, ni na zvono ispred vrata stana broj 36.
Prema istraživanju RSE, "Kominvex" je jedna od više desetina kompanija koje su registrovane u Srbiji a koje su od početka rata, od februara 2022. izvozile proizvode u Rusiju.
Na osnovu podataka iz baza o međunarodnoj trgovini, RSE je analizirao više od 14.000 pošiljki koje su u Rusiju stigle u ovom periodu.
Ove baze pokazuju da su proizvodi u vrednosti od najmanje 71,1 milion dolara isporučeni preko srpskih kompanija, iako se radi o robi koja je stavljena na listu visoko rizičnih proizvoda i nalaze se na sankcijama koje su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države uvele Rusiji.
Srbija se od početka rata u Ukrajini do danas nije usaglasila ni sa jednom odlukom o sankcijama Rusiji.
Višemjesečno istraživanje RSE otkriva kako su u ovakvom vakuumu, bez zakonskih ograničenja, pojedine srpske firme zaradile milione.
Najsavremenija zapadna roba preko srpskih firmi u Rusiji
Kako je pokazalo istraživanje RSE, do kupaca u Rusiji su preko srpskih papira stizali najsavremeniji tehnološki proizvodi.
U nekim slučajevima radilo se o robi najvećih američkih proizvođača mikroelektronskih kompjuterskih delova kao što su "INTEL" ili "AMD".
Pojedine srpske firme pojavljuju se i kao izvoznici djelova za avioindustriju Rusiji. Riječ je o robi koja je od početka agresije na Ukrajinu pod strogim sankcijama.
Mehanizmi i rute preko kojih pošiljke putuju su različiti.
Podaci RSE ukazuju i da je dio robe proizvedene na Zapadu, preko papira srpskih firmi reeksportovan u Rusiju iz država istočne Azije.
Zbog ovakve prakse, do Rusije može stići roba čiji je uvoz onemogućen sankcijama EU i SAD.
Sa druge strane, u Rusiji, primaoci robe su bile firme koje je su i na sankcijama, čak i na listi američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) zbog učešća u lancu snabdijevanja ruske vojne industrije.
Srbija ne krši sopstvena pravila jer se, iako je kandidat za članstvo, nije usaglasila sa odlukama o sankcijama EU.
Međutim, država koja ne poštuje odluke o sankcijama može biti kažnjena čak i zabranom uvoza savremene tehnologije koja se proizvodi na Zapadu, navodi se u odluci EU o 11. paketu sankcija koja je usvojena u junu 2023.
U Rusiju izvezeno više desetina hiljada različitih proizvoda
"Preko teritorije Srbije niko ne može da zaobilazi sankcije koje je EU uvela Ruskoj Federaciji. Srbija reaguje i sankcioniše takve pokušaje", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju 2. decembra 2022. godine.
Baš u tom periodu, poslednjih mjeseci 2022. biznis se, ne samo uvećao, već su ustaljene i rute i mehanizmi preko kojih je u Rusiju stizala različita roba, pokazuje istraživanje RSE.
Uvećan je izvoz robe koja je prema carinskim oznakama sada na sankcijama SAD i EU.
Carinska dokumentacija komercijalnih baza međunarodne trgovine "Import Genius" i "Sinoimex" ne identifikuje tačne oznake elektronskih komponenata, a nije moguće utvrditi ni šta se dešava sa robom nakon što stigne u Rusiju.
Međutim, ta roba je pod sankcijama jer su različiti tipovi elektronske opreme identifikovani u ruskim vojnim sistemima koji su pronađeni na ratištima u Ukrajini.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u izjavi poslije sastanka sa evropskim komesarom nije precizirao kakve je kontrole država sprovela kako bi spriječila zaobilaženje sankcija.
Iz Vlade Srbije i Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine do objave ovog teksta nisu odgovorili na pitanja RSE o načinu na koji se vrši kontrola, niti da li je neko zbog eventualnog zaobilaženja sankcija kažnjen.
Carina Srbije, koja ima podatke o izvezenoj ili uvezenoj robi, ne dostavlja javnosti dokumentaciju o izvozima pojedinačnih firmi, uz obrazloženje da se tako čuvaju poslovne tajne kompanija.
Međutim, analizom podataka baza "ImportGenius" i "Sinoimex" RSE je utvrdio da je od početka invazije na Ukrajinu, u Rusiji carinjeno na hiljade različitih proizvoda koje su izvezle srpske firme.
U ovu trgovinu najčešće su se uključivale javnosti nepoznate firme.
Od prodaje djelova za traktore do izvoza elektronike
Jedna od kompanija koja je uvećala prihode je kompanija "Kominvex" koja posluje iz stambene zgrade u beogradskoj Rakovici.
Firma "Kominvex" je osnovana 2005. godine. Do prošle godine djelatnost joj je bila trgovina na veliko djelovima i opremom za motorna vozila. Na sajtu firme i danas se nudi prodaja anlasera i alternatora za teretna i privredna vozila.
"Posebno ističemo da je naš traktorski program veoma prepoznatljiv na domaćem tržištu", navodi se na sajtu kompanije.
Prema istraživanju RSE, posao sa traktorima nije proizvodio minuse.
Podaci iz finansijskih izveštaja firme koji su objavljeni na sajtu Agencije za privredne registre (APR) Srbije, pokazuju dobit od 67 dolara u 2018. godini. Tokom 2021. dobit je bila oko 1.600 dolara.
Sve se mijenja 2022. Tada je "Kominvex", nakon plaćanja svih obaveza i poreza, imao čistu dobit od 1,5 miliona dolara, odnosno hiljadu puta više u samo jednoj godini.
Podaci APR-a pokazuju da su se prihodi od prodaje robe uvećali skoro hiljadu puta.
"Kominvex" je u novembru 2022. promenio djelatnost i registrovao se za trgovinu na veliko elektronskim i telekomunikacionim djelovima i opremom.
Prema podacima APR-a, 2022. godine imao je jednog zaposlenog.
Vlasnik i direktor firme od osnivanja je Marko Svorcan.
Prema javno dostupnim podacima, Svorcan je od aprila 2022. do maja 2023. bio direktor u dvije kompanije koje su osnovane na istoj adresi gdje je registrovan i "Kominvex".
Vlasnici te dve firme, Orion i Mercury, bili su dvoje ruskih državljana. Kao vlasnica jedne bila je upisana osoba pod imenom Maria Zaharova, a kao vlasnik druge Oleg Gruden.
Obje firme gotovo da nisu imale nikakv promet, a u maju 2023. godine su prodate.
Marko Svorcan koji i danas vodi firmu "Kominvex" je odgovorio na poziv RSE, ali je odbio da pruži bilo kakvo objašnjenje o svom poslovanju. Više detalja RSE je pronašao u bazama o međunarodnoj trgovini "ImportGenius" i "Sinoimex".
Podaci iz ovih baza pokazuju da je "Kominvex" od marta 2022. do sredine 2023. u Rusiju, između ostalog, izvozio mikročipove koji sadrže kompleksne elektronske komponente, procesore, digitalne kablovske komunikacione sisteme, mobilne telefone, svjetleće LED diode, ketridže, štampače…
Veliki broj ovih proizvoda je na strogim sankcijama SAD i EU zbog toga što se mikročipovi, štamparske ploče i druga sofisticirana oprema ugrađuju u rusko savremeno oružje.
RSE je analizirao više od 6.000 transakcija koje je "Kominvex" kao izvoznik imao sa Rusijom od kraja marta 2022. do kraja jula 2023. godine.
Analiza je pokazala da je "Kominveks" izvezao robu vrijednu 143,9 miliona dolara, a čak 54,3 miliona dolara vrijedna roba bila je roba takozvane roba dvostruke namjene i, prema carinskim oznakama, nalazi se na sankcijama EU.
Ruske firme koje su na sankcijama SAD među kupcima robe
Najveće pošiljke ovih proizvoda u Rusiji su primile dvije firme "Bitteria" i "Velestor", pokazuju podaci baze "Sinoimex".
"Kvalitet proizvoda je zagarantovan kako od same kompanije, tako i od proizvođača", navodi se na sajtu kompanije "Bitteria".
"Bitteria", ruska firma, od 14. septembra 2023. godine nalazi se na listi sankcija SAD, kada je na dugačku listu OFAC-a stavljeno još 100 drugih privrednih subjekata i osoba.
Kancelarija za kontrolu sredstava stranih lica američkog Ministarstva finansija navela je da su mjere donijete da bi se "oslabila sposobnost Rusije za vođenje rata protiv Ukrajine uz ciljanje vojnih lanaca snabdijevanja Rusije i oduzimanje opreme, tehnologije i usluga koje su joj potrebne".
Firma "Bitteria" iz Moskve posluje šest godina. Njen prihod u 2022. godini bio je 136 miliona dolara, navodi se na sajtu "Sparka", baze privrednih preduzeća u Rusiji.
Druga firma prema kojoj je najčešće išla takozvana roba dvostruke namjene "Velestor" posluje dvije godine, a sjedište joj je u Sankt Peterburgu.
Nijedna od ruskih firmi nije odgovorila na pitanja RSE o tome kako su ušle u posao sa firmama iz Srbije.
Kako američka roba stiže do ruskih kupaca?
Istraživanje RSE pokazalo je da je u velikom broju slučajeva srpska kompanija "Kominvex" u Rusiju isporučivala elektronske komponente američkih proizvođača, među kojima su "INTEL", "AMD" i "HP".
Kompanija "INTEL" je jedan od najvećih svjetskih proizvođača poluprovodnika, koji se koriste za pravljenje čipova, i u nekoliko navrata je saopštavala da vodi računa o tome da proizvodi koji su pod sankcijama ne stižu do kupaca u Rusiji.
Od 15 najvrijednijih pošiljki robe koja se nalazi na sankcijama u kojima je primalac bila ruska firma "Bitteria", čak 13 su proizvodi "INTEL-a".
Kroz carinske podatke iz baze "ImportGenius" gdje se može vidjeti odakle je roba upućivana u Rusiju, RSE je istraživao kojim je putevima roba završavala u toj zemlji.
Carinski podaci pokazuju da je "Kominvex" izvoznik robe za Rusiju, a zemlje iz kojih se proizvodi otpremaju su najvećem broju slučajeva Malezija, Vijetnam i Kina.
Ove tri države nisu uvele sankcije Rusiji, ali i u Maleziji i u Vijetnamu "INTEL" ima svoje fabrike.
Transport i logistiku u velikom broju slučajeva obavlja "ATC grupa", kargo avio-kompanija koja na svom profilu na Linkdinu navodi da je "lider u transportu robe ka Rusiji".
Kompanija "INTEL" je za RSE saopštila da "ne podržava, niti toleriše" upotrebu njihovih proizvoda "za kršenje ljudskih prava".
"Kada saznamo da postoji zabrinutost da se proizvodi kompanije INTEL koriste od strane poslovnog partnera u vezi sa zloupotrebom ljudskih prava, ograničićemo ili prekinuti poslovnu saradnju sa trećom stranom", navela je kompanija u pisanom odgovoru za RSE.
Saradnik Međunarodnog instituta za strateške studije sa sjedištem u Filadelfiji Maksimilijan Hes, koji istražuje načine zaobilaženja sankcija, za RSE kaže da podaci o prodaji američke robe u Rusiji pokazuju propuste na više nivoa.
"I proizvođači i izvoznici u, recimo, Maleziji imaju obavezu da osiguraju da se njihova roba ne nađe u zemljama pod sankcijama. To je obaveza i kupaca koji su u ovom slučaju srpske kompanije. Radi se o očiglednom kršenju američkih sankcija", rekao je Hes za RSE.
On je dodao da se ne može reći da je "odgovornost samo na srpskim kompanijama i institucijama", ali da postoji mogućnost da ih američka administracija prepozna "kao one koji su redovno uključene u takve aktivnosti" i da ih sankcioniše.
EU, SAD i Japan sankcionisali su 45 tipova robe koji čine više vrsta predmeta dvostruke namjene i napredne tehnologije.
Royal United Services Institute, britanska organizacija je još u avgustu 2022. objavila publikaciju o tome kako se ova oprema koristila u konkretnim slučajevima proizvodnje različitog oružja.
Tako su u ruskom dronu Orlan-10 pronađeni i proizvodi američkih kompanija "Mikrochip techology", "Texas industruments", "Analog Devices"...
"Kominvex" nije jedina firma iz Srbije za koju se u bazi "Sinoimex" mogu pronaći podaci o trgovini sa Rusijom nakon početka invazije na Ukrajinu.
"Trgovina neka, sve je roba normalna"
RSE je identifikovao još jednu firmu koja izvozi robu pod sankcijama u Rusiju i bila je jedan je od dobavljača ruske "Bitterie", firme na listi OFAC-a.
Radi se o firmi "Soha Info" iz Novih Banovaca, malog mjesta na oko 30 kilometara od Beograda. Kompanija se nalazi u naselju porodičnih kuća i na istoj adresi gdje je već pet godina registrovan fitnes klub.
"Soha Info" je prema carinskim podacima baze "Sinoimex" od oktobra 2022. do kraja jula 2023. godine izvezla u Rusiju robu u vrijednosti od 18 miliona dolara.
Među ovim pošiljkama je elektronika koja je prema carinskim oznakama stavljena na listu 'visokorizičnih' i na sankcijama je, a radi se o proizvodima vrijednim 6,3 miliona dolara. I u slučaju ove kompanije roba je išla preko Vijetnama, Kine i Malezije.
Osim "Bitterie", ruske firme koje su izvoznici u Rusiji su "ProTechMarket" iz Moskve i "Imkotreid" iz Sankt Peterburga. Obje ove firme su registrovane za trgovinu elektronikom, rade tek tri godine.
Srpska firma "Soha Info" osnovana je poslije početka invazije u junu 2022. godine i prema finansijskim izveštajima iz APR za samo šest mjeseci ostvarila promet od prodaje robe u iznosu od 6,1 milion dolara.
Vlasnik je Dragan Dragaš iz Banovaca koji je i zastupnik fitnes kluba na istoj adresi. Dragaš se javio na poziv RSE i rekao da ne bi da govori o svojim poslovima sa ruskim firmama jer "ne želi da mu neko provali šemu". Na pitanje kakva je šema u pitanju kratko je rekao, "trgovina neka, sve je roba normalna, ne podleže ni sankcijama" i završio razgovor.
Trgovina voćem i povrćem kao pokriće za zaobilaženje sankcija
Još prije dva mjeseca srpska javnost saznala da postoji problematičan izvoz robe pod sankcijama koju vrši druga srpska kompanija, firma "Goodforwarding doo" iz Beograda.
Istraživanje RSE je pokazalo da je firma "Goodforwarding" iz Beograda ove i 2022. godine izvezla u Rusiju statičke konvertore koji naizmjeničnu struju pretvaraju u jednosmjernu, elektronska integrisana kola i fotoosjetljive poluprovodničke uređaje.
Ovo su proizvodi koje su službe Evropske komisije identifikovale kao robu dvostruke namjene i naprednih tehnoloških proizvoda koji se koriste u ruskim vojnim sistemima na frontu u Ukrajini.
Firma "GoodForwarding" registrovana je u junu 2022. godine na adresi u jednom tržnom centru na Novom Beogradu.
Kao direktor i vlasnik firme u zvaničnom registru Srbije vodi se ruski državljanin Aleksej Moskovkin iz Omska u Rusiji.
O njemu gotovo da nema javno dostupnih podataka. RSE nije uspeo da pronađe njegov kontakt ni prema mjestu boravaka koje se može vidjeti u pasošu koji je koristio prilikom registracije firme u APR-u.
RSE je putem e-maila iz koji je registrovan u APR-u još prije dva mjeseca kontaktirao kompaniju, a odgovorila je osoba koja se predstavila kao Huan Pereiro Radriges.
On je negirao da se "GoodForwarding" bavi izvozom robe dvostruke namjene u Rusiju.
"GoodForwarding je otvoren za uvoz banana u Rusku Federaciju. Nažalost, banka nije dozvolila kompaniji da vrši plaćanja u dolarima i evrima, tako da kompanija nije mogla da obavlja nikakvu aktivnost. Neko koristi podatke o firmi za uvoz sankcionisane robe", navela je u pisanom odgovoru osoba koja se predstavila kao Radriges.
Na pitanje RSE koju funkciju ima u kompaniji, Radriges se predstavio kao "akcionar".
RSE je sa njim ponovo pokušao da stupi u kontakt radi više pojašnjenja, ali Radriges nije odgovorao na mejlove.
Iako tvrdi da nema prometa, baza o međunarodnoj trgovini "Sinoimex" pokazuje da je firma u periodu od formiranja do sredine 2023. godine u Rusiju carinila 119 različitih pošiljki, a vrijednost robe je bila blizu 300 hiljada dolara.
Za sve pošiljke krajnji korisnik u Rusiji je firma "Pitersnab".
"Pitersnab" je registrovan u januaru 2022. godine, a sjedište kompanije je u Sankt Peterburgu, pokazuju podaci baze "Spark" o poslovanju preduzeća u Rusiji.
Djelovi za avione iz kuće u beogradskom naselju Zvezdara
Iako je pažnja EU i SAD posljednjih meseci usmerena na elektroniku koja može biti upotrebljena u vojnoj industriji, potencijalni rizik u kršenju sankcija je i izvoz avio-djelova u Rusiju.
Sankcije za avio industriju jedne su od prvih koje su EU i SAD uvele Rusiji nakon početka agresije na Ukrajinu.
U februaru 2022, EU je najpre odbila pristup evropskim aerodromima za ruske prevoznike svih vrsta i zabranila im preletanje vazdušnog prostora Unije.
Dio ove vrste sankcija je i zabrana izvoza u Rusiju proizvoda i tehnologije iz avio i svemirske industrije.
Ove sankcije znače da ruske avio-kompanije ne mogu da kupe avione, rezervne djelove ili opremu za svoj vozni park, kao ni da obavljaju neophodne popravke ili tehničke inspekcije.
Tri četvrtine komercijalne avio-flote Rusije proizvedeno je u EU, SAD ili Kanadi, a cilj sankcija je da prizemlje značajan deo ruske civilne flote, čak i za domaće letove.
Ipak, oprema i djelovi za avione se, prema analizi RSE, izvoze preko kompanije "Sprocure" iz Beograda.
Ova firma osnovana je u avgustu 2022. godine, šest mjeseci nakon invazije na Ukrajinu. Upisana djelatnost u APR-u je "posredovanje u prodaji raznovrsnih proizvoda".
Kao direktorka i vlasnica registrovana je državljanka Srbije Zineta Mehmedi.
Na sajtu "Sprocure" navodi se da su međunarodni distributer djelova za vazduhoplovnu industriju, sa planom da budu kompanija za upravljanje popravkama i transportom sa pružanjem logističkih i špediterskih usluga.
"Naš tim posjeduje desetine godina iskustva u industriji", navodi se na sajtu i nudi "veoma brza isporuka robe".
U APR-u se vidi da "Sprocure" 2022. nije imao zaposlenih.
Firma je registrovana u beogradskom naselju Zvezdara, a na toj adresi nalazi se stambena kuća.
Roletne su spuštene, a u dvorištu se može vidjeti pomoćni objekat koji po veličini ne odgovara skladištu djelova za avione.
Međutim, finansijski izvještaji iz APR-a pokazuju da je samo za prvih pet mjeseci poslovanja u 2022. firma imala prihod od prodaje u vrijednosti od 1,7 milion dolara.
Prema podacima baze "Sinoimex", firma je tokom 2022. izvezla u Rusiju robu vrijednu oko milion dolara, a do sredine 2023. nešto više od 230 hiljada eura.
Od izvezenih proizvoda koji se nalaze na spisku, gotovo svi se koriste u avio industriji.
Na upite RSE o poslovanju koji su upućeni mejlom iz registra APR-a, vlasnica firme nije odgovorila.
Na poziv na fiksni broj telefon koji je registrovan gdje i firma javila se osoba koja je rekla da će vlasnici kompanije Zineti Mehmedi prenijeti pitanja RSE.
Odgovori nisu sigli do objavljivanja ovog teksta.
Kompanija je izvozila ulje za motore putničkih aviona, pneumatike koji se koriste za ove avione, zvučne ili vizuelne signalne aparate, akumulatore, baterije.
Djelovi za "boing" i "erbas" stigli do Rusije
Prema opisu proizvoda, najčešće se radilo o djelovima za modele aviona "erbas" i "boing".
Najveću količinu robe "Sprocure" je izvozio ruskoj firmi "Kras Logistic".
"Kras Logistic" registrovan je 2012. godine u Moskvi, pokazuju podaci baze "Spark".
Registrovani su za usluge podrške transportu, a na njihovom sajtu se može vidjeti da nude transport kopnenim, vodenim i vazdušnim saobraćajem.
U novembru 2022. godine, ova kompanija dobila je finansijsku podršku Ministarstva ekonomskog razvoja Rusije, navodi se u zvaničnom dokumentu dostupnom u "Spark" registru.
Osim sa firmom "Kras Logistic", srpska kompanija "Sprocure" je najveći promet ostvarila sa ruskim niskobudžetnim avio-kompanijama "Pobeda" i "Smartavia".
Od ovih kompanija na upite RSE odgovorila je samo kompanija Smartavia.
"Smartavia aviokompanija nema poslovne veze sa kompanijama u Srbiji i do sada nismo obavljali letove za Srbiju", kratko su naveli iz ove kompanije.
Prema registrima o međunarodnoj trgovini, "Sprocure" je 90 odsto robe za rusko tržite dopremila iz SAD, u vrijednosti od čak 900 hiljada dolara.
Drugi djelovi došli su iz Francuske, Njemačke i Holandije, pokazuju podaci baza "Sinoimex" i "ImportGenius" o mjestima sa kojih je oprema poslata.
SAD su u maju 2023. sankcionisale jedan od slučajeva pokušaja trgovine, odnosno izvoza avionskih delova u Rusiju.
Dvojica ruskih državljana Oleg Patsuly i Vasilij Besedin sa boravištem u Floridi su uhapšena, a na teret im se stavljaju djela za koje je propisana kazna i do 20 godina zatvora.
Prema saopštenju Ministarstva trgovine SAD, dvojica Rusa su bili u komunikaciji sa predstavnicima ruskih avio-kompanija "Smartavia", "Rossiya" i "Pobeda" kako bi nabavili djelove i komponente za avione američkog porijekla.
Kako se navodi, ovo je bio pokušaj zaobilaženja sankcija jer su dvojica ruskih državljana tvrdili da je krajnji korisnik kupac u Turskoj, a ne u Rusiji.
Dok se u Americi pokreću postupci zbog trgovine avio-delovima, podaci ukazuju na sumnje da bi još jedna srpska kompanija mogla da bude uključena u snabdijevanje ruskih avioprevoznika.
Oprema za ruski eskadron sa adrese beogradskog aerodroma
"Avio chem" osnovan je decembra 2014. godine pod prvobitnim nazivom "Thoms aviation Adriatic doo Beograd", a osnovao ga je državljanin Slovenije Luci Aleš.
Od maja 2020, firma je registrovana na adresi beogradskog aerodroma "Nikola Tesla".
"Avio chem" je registrovan za popravke i održavanje letjelica i svemirskih letjelica, dok su ostale djelatnosti ogranaka čišćenje zgrada i opreme, kao i iznajmljivanje i lizing automobila i lakih motornih vozila, pokazuju podaci APR-a.
Prema zvaničnim finansijskim izvještajima, u 2022. godini firma je imala prihod od 3,5 miliona dolara, što je više u odnosu na ukupnu zaradu koju su ostvarili za četiri prethodne godine.
Vrijednost robe koja je od novembra 2022. do jula 2023. izvezena u Rusiju iznosila je oko 3,1 milion dolara.
Vlasnik kompanije "Avio chem" Aleš Luci odgovorio je na poziv RSE i zatražio da mu se pitanja upute mejlom. Iako je više puta obećavao da će odgovoriti i uprkos većem broju poziva RSE, odgovori nisu stigli.
Djelovi i za avio-kompanije koje imaju ugovore sa institucijama Rusije
Gotovo cio izvoz firme "Avio chem" završio je prema podacima baze Sinoimex, kod dvije povezane avio-kompanije "Siberia Airlines" i "S7 inžinjering".
Reč je o kompanijama bliskim režimu ruskog predsjednika Vladimira Putina
Kompanija "Siberia Airlines" registrovana je 1994. godine sa sjedištem u Novosibirskoj oblasti, navodi se u podacima baze "Spark".
Generalni direktor je Klebanov Vadim Anatolevič. I kompanija i generalni direktor nalaze se pod sankcijama Ukrajine.
U posljednjih godinu i po dana imali su više od 100 ugovora sa institucijama Rusije, može se vidjeti u Spark bazi.
"S7 Inženjering" je ćerka firma "Siberia Airlinesa". Ova kompanija, između ostalih, ima potpisane ugovore sa ruskom državnom ustanovom "Specijalni vazduhoplovni eskadron Rusija, Uprave za poslove predsjednika Ruske Federacije".
Predstavnici ovih avio-kompanija nisu odgovorili na upite RSE.
Pooštravanje sankcija i jača kontrola
Evropska unija usvojila je u junu 2023. novi paket sankcija Rusiji nakon što je primećen "porast vrlo neobičnog toka trgovine kroz EU i neke treće zemlje", objasnili su predstavnici Evropske komisije.
Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje zaobilaženja pravila EU.
Specijalni izaslanik za sprovođenje sankcija Evropske unije Dejvid O'Saliven izjavio je 23. oktobra ove godine da je EU zauzela proaktivniji stav kada su u pitanju provjere zaobilaženja sankcija, ali da će proces trajati.
"U posljednje vrijeme nam je cilj da identifikujemo loše igrače u trećim zemljama (koje nisu uvele sankcije). Još činimo male korake, ali cilj nam je da radimo na tome da identifikujemo kompanije koje aktivno rade na zaobilaženju sankcija, kako bismo objavljivali liste o njima", rekao je O'Saliven na okruglom stolu organizacije Atlantic Council.
RSE je uputio dopis Birou za industriju i sigurnost Ministarstva trgovine SAD koji kontroliše trgovinu američkim proizvodima, ali do objavljivanja ovog teksta nije stigao odgovor na pitanje kako američka roba i dalje stiže u Rusiju.
Pooštravanje sankcija promijenilo brendove i rute
Istraživanje RSE pokazalo je da nakon pooštravanja sankcija, posebno u SAD početkom 2023. godine, roba i put preko kojeg stiže u Rusiju nisu ostali sasvim isti.
Do kakvih je promjena došlo, RSE je istraživao na osnovu više od šest hiljada transakcija srpske firme "Kominvex".
Među pošiljkama "Kominvexa" koje su isporučivane ruskoj firmi "Bitteria" od marta 2023. transportovani su proizvodi izraelsko-američke kompanije "Check Point", pokazuje carinska baza.
Ova tehnološka kompanija na svom sajtu navodi da je vodeći pružalac rješenja za sajber bezbjednost korporativnim preduzećima i vladama širom svijeta.
Međunarodno predstavništvo je u Tel Avivu u Izraelu, dok se glavno predstavništvo u SAD nalazi u San Karlosu u Kaliforniji.
Među 25 pošiljki za Rusiju bili su, prema carinskoj oznaci, elektronski moduli servera i računara, kao i dodaci za telekomunikacionu opremu koji su nedavno stavljeni na sankcije EU i SAD.
Ni ova roba nije izvezena direktno iz Izraela ili SAD, već je u Rusiju otpremljena iz Tajvana, pokazuju podaci baze "Sinoimex".
Tajvan je jedna od rijetkih država jugoistočne Azije koja je uvela sankcije Rusiji.
Kako je za RSE rečeno u Ministarstvu privrede Tajvana ova država je „implementirala niz mjera kontrole izvoza koje su usklađene sa onima koje primenjuju SAD, EU i drugi slično usmjereni saveznici“.
Država kako navode stalno proširuje listu visokotehnoloških roba za koju izvoznici moraju podnijeti zahtjev za dozvolu za izvoz. Ministarstvo nastavlja da sarađuje sa industrijama "u cilju sprječevanja mogućih kršenja pravila", navodi se u pisanom odgovoru za RSE.
Sa druge strane, u kompaniji "Check Point" za RSE kažu da je "nemoguće da se nešto nelegalno dešava".
Navode i da vrše stroge kontrole "kako ne bi bilo nikakve sumnje u to da se sankcije poštuju u potpunosti".
"Prije nego što obradi bilo koju poslovnu transakciju, "Check Point" detaljno provjerava svaki entitet zainteresovan za poslovanje s nama", navodi se u odgovoru kompanije.
RSE je u nastavku dostavio podatke koji bilježe baze o međunarodnoj trgovini, nakon čega su iz "Check Pointa" saopštili da su sproveli "detaljnu internu istragu" i da nemaju partnera ili distributera u Srbiji pod imenom "Kominvex". Prema njihovim tvrdnjama ove transakcije ne poklapaju se sa njihovim dokumentacijom o trgovini.
Međutim, kako navode, njihov distributer u Rusiji sarađuje s "Kominvexom" kao dobavljačem u lancu snabdijevanja i dodaju da se ne radi o poslovima sa krajnjim korisnicima.
"Prikupili smo službene dopise od ruskog distributera i od "Kominvex-a" koji garantuju da se svi poslovi sprovode uz potpuno poštovanje "Check Point-ovih" politika i pravila", naveli su iz ove kompanije.
Institucije u Srbiji bez odgovora
Predstavnici institucija u Srbiji do objavljivanja ovog teksta nisu odgovorili na pitanja RSE o tome kako će država reagovati.
"Srbija nije i neće biti platforma za zaobilaženje sankcija koje je Evropska unija uvela protiv Rusije", saopšteno je iz kabineta premijerke Srbije Ane Brnabić 10. maja nakon posjete izaslanika za sprovođenje sankcija EU Dejvida O'Salivena.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je poslije razgovora da Srbija "kao kredibilan partner, neće ostaviti prostora da bude korišćena za nezakonite radnje, koje bi trećim zemljama omogućile izbjegavanje režima restriktivnih mjera EU".
Ipak, reakcija države je izostala i nakon što su SAD 20. jula na listu sankcija stavile srpsku firmu "MCI Trading" iz Beograda zbog tehnološke podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Sada kada su identifikovane, ove kompanije bi morale biti pozvane na odgovornost, rekao je komentarišući istraživanje RSE Maksimilijan Hes iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Filadelfiji.
"Izvoz te tehnologije u Rusiju je zabranjen jer se koristi za proizvodnju ruskog oružja, a zatim za napade na nevine ukrajinske građane. Učešće u tome je direktna podrška ruskoj agresiji. Srbija ima odgovornost da osigura da se njene kompanije pridržavaju međunarodnih sankcija, da osmisli propise i spreči ovakve stvari", rekao je Hes.
On je dodao i da očekuje reakciju SAD.
Srbija se od početka ruske invazije na Ukrajinu suočava sa oštrim kritikama zapada zbog odbijanja da se, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, priključi sankcijama Rusiji.
Baze koje su korišćene za istraživanje
RSE je za istraživanje, uz javne baze podataka, koristio dokumentaciju skupljenu po Zakonu o dostupnosti informacija.
Carinski podaci su analizirani korišćenjem dvije komericijalne baze sa detaljima o međunarodnoj trgovini, "ImportGenius" i "Sinoimex". “ImportGenius” sadrži kompletne podatke o međunarodnoj trgovini za 18 zemalja među kojima su SAD, Indija, Rusija i većina zemalja Latinske Amerike. “Sinoimex” je carinska baza kojom upravlja kineska kompanija Dalian Infobank.
Kao izvore za podatke navode informacije koje na različite načine prikupljaju od carina velikog broja zemalja. Podaci o srpskim firmama prikupljeni su iz više baza Agencije za privredne registre.
Ruske kompanije analizirane su na osnovu međunarodne komercijalne privredne baze "Spark".
Bonus video:
