U prvom krugu juče održanih predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji prema preliminarnim rezultatima najviše glasova osvojila je Gordana Siljanovska Davkova, kandidatkinja koalicije makedonske opozicione konzervativne partije VMRO DPMNE. Ona će se u drugom krugu glasanja po svoj prilici suočiti sa aktuelnim predsjednikom i kadidatom vladajućeg Socijaldemokratskog saveza Stevom Pendarovskim.
Na osnovu 59 odsto prebrojanih glasova za Siljanovsku Davkovu glasalo je 37,55 odsto birača dok je Pendarovski osvojio 18,51 odsto glasova. Za Bujara Osmanija, kandidata etničke albanske stranke DUI, prema preliminarnim rezultatima glasalo je 15,85 odsto birača.
U prvom krugu predsjedničkih izbora za mjesto šefa države borilo se sedam kandidata. Očekivani drugi krug predsjedničkih izbora zakazan je zajedno sa parlamentarnim izborima u srijedu 8. maja.
Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Aleksandar Dašptevski kazao je sinoć da je izlaznost do 18.30, pola sata prije zatvaranja birališta, bila 48,6 odsto.
Pendarovski je Siljanovsku Davkovu prije pet godina pobijedio u drugom krugu izbora sa 435.656 osvojenih glasova (51,65 odsto) prema 377.346 (44,75 odsto).
Međutim VMRO-DPMNE je u posljednjih nekoliko godina zabilježila rast podrške usljed nezadovoljstva javnosti zbog sporog napretka ove balkanske zemlje ka pristupanju Evropskoj uniji. Mada je funkcija predsjednika uglavnom ceremonijalna, opozicija se nada da će dobiti zamah za važnije glasanje za parlament.
“Stranka koja pobijedi u prvom krugu lakše će mobilisati birače u drugom krugu i tokom parlamentarnog glasanja,” izjavio je za Rojters politički analitičar Petar Arsovski.
Kandidatura Sjeverne Makedonije za pridruživanje EU je 2005. godine dočekana s optimizmom, ali 19 godina kasnije, napredak je mali, dijelom zbog protivljenja članica EU Grčke i Bugarske.
Pendarovski je nakon glasanja u Skoplju kazao da su izbori naročito važni za čitavu Sjevernu Makedoniju, jer država koja pregovara sa EU ne smije sebi da dozvoli loš izborni proces”.
“Nakon što je glasala, Siljanovska-Davkova je rekla da nacionalni identitet i kulturna pitanja treba isključiti iz pregovora o članstvu u EU. ‘Inače, mi (države zapadnog Balkana) ćemo biti egzotične zemlje koje će čekati, čekati, čekati, i bojim se da nas (EU) neće dočekati s dobrodošlicom’”, dodala je.
Premijer Sjeverne Makedonije Talat Džaferi ocijenio je uče, nakon što je glasao, da su ovi izbori od velike važnosti zato što od njih zavisi u kom pravcu će se kretati država i izrazio uvjerenje da će građani potvrditi evropski put. “U ove tri decenije nezavisnosti države, osnovno opredjeljenje je da država i njeni građani traže članstvo u EU, a mi smo dužni da to obezbijedimo. Naravno, građani će to potvrditi glasanjem na izborima. Imajući u vidu globalnu situaciju, ali i situaciju u regionu, vjerujem da će većina građana to iskazati kroz proces glasanja”, rekao je Džaferi.
Sporazum iz 2017. o promjeni imena zemlje iz Makedonija u Sjeverna Makedonija okončao je spor sa Grčkom, ali Bugarska je 2020. uložila veto zbog pitanja istorije i jezika, što mnogi Sjevernomakedonci smatraju napadom na njihov nacionalni identitet.
Godine 2001, NATO je spriječio Sjevernu Makedoniju da upadne u građanski rat tokom albanske pobune i obećao brže integrisanje u EU i NATO, podsjeća Rojters. Sjeverna Makedonija je pristupila NATO-u 2020. godine.
Bonus video:
