Hil: Priznanje Kosova neće biti uslov za ulazak Srbije u EU, već normalizacija

Hil je izrazio nadu da će oružani sukob srpske paravojne grupe i kosovske policije, u selu Banjska u septembru 2023. godine, "doći do suda" i da će "postojati neka odgovornost za ono što se dogodilo"

4734 pregleda 7 komentar(a)
Kristofer Hil, Foto: N1/Youtube
Kristofer Hil, Foto: N1/Youtube

Ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil izrazio je uvjerenje da formalno priznanje Kosova neće biti uslov za ulazak Srbije u Evropsku uniju (EU), već normalizacija odnosa sa Prištinom.

U intervjuu za današnje izdanje nedjeljnika NIN, Hil je rekao da Evropljani traže od Beograda "upravo ono što kažu da traže, a to je normalizacija" i dodao da EU želi mir i bezbjednost u regionu, a svakako i između Kosova i Srbije.

"Mislim da su vrlo jasno rekli da postoje članice EU koje ne priznaju Kosovo, tako da je pravo pitanje da pokušamo da dođemo do normalizacije tamo gdje te granice neće biti granice koje dijele, već granice koje spajaju, granice koje ih zaista spajaju", kazao je Hil.

Hil je rekao da SAD podržavaju težnje Srbije da postane članica EU i da pokušavaju da joj pomognu "u tom poduhvatu, jer je sasvim jasno da će Srbija u budućnosti biti u Evropskoj uniji".

On je kazao da su SAD "vrlo jasno stavile do znanja" da bi željele da se Srbija pridruži sankcijama Rusiji, ali je dodao da je Srbija "takođe preduzela neke važne korake kako bi jasno stavila do znanja Rusiji da se ne slaže sa agresijom koju je ta zemlja izvršila na svog susjeda".

"Imamo veoma dobar dijalog sa Srbijom. I, da, Srbija je preduzela neke veoma konkretne mjere da Rusiji stavi do znanja da ono što je uradila u Ukrajini ne može biti održivo. I prije ili kasnije će Rusija morati da postigne mirovni sporazum i povuče se iz Ukrajine. Tako da mislim da se dobro razumijemo sa Srbijom", naveo je Hil.

O odnosima SAD i Srbije Hil je rekao da "imaju vrlo dobar dijalog, iako se ne slažu u svemu, na primjer o Kosovu".

"Ali se slažemo o neophodnosti mira i sigurnosti u Evropi. I mislim da se veoma slažemo oko činjenice da ruska agresija na Ukrajinu treba da se zaustavi. Tako da mislim da imamo mnogo toga da gradimo. I ono što bih volio da vidim je da uradimo više. Mislim da naša dva naroda imaju mnogo toga zajedničkog. I volio bih da vidim veze koje će jačati u narednim godinama", kazao je.

Povodom "Svesrpskog sabora", koji je u subotu održan u Beogradu, Hil je rekao da "svi moraju da shvate da je Dejtonski sporazum osnova teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i teritorijalnog integriteta entiteta unutar BiH i da te elemente Dejtona moraju poštovati sve strane".

Hil je izrazio nadu da će oružani sukob srpske paravojne grupe i kosovske policije, u selu Banjska u septembru 2023. godine, "doći do suda" i da će "postojati neka odgovornost za ono što se dogodilo".

"To svakako nije bio dan koji je pomogao srpskim interesima, a svakako nije pomogao ni američko-srpskim odnosima", dodao je Hil.

On je rekao i da su SAD "veoma razočarane" što su u Vladi Srbije ponovo dvije osobe koje su pod američkim sankcijama - potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin i ministar bez portfelja Nenad Popović.

"Vidite, moram da sagledavam šta je najbolji put naprijed za stvari koje pokušavamo da uradimo sa Vladom Srbije. A kada komentarišete pojedince u Vladi Srbije, nisam siguran da je to najbolji put napred. Svakako smo iznijeli svoje stavove o te dvije osobe, i mislim da ću to ostaviti po strani i nastaviti sa onim što radim ovdje", dodao je.

Upitan o kritikama koje mu je uputio opozicioni lider Dragan Đilas zbog izjave da na lokalnim izborima 2. juna nije bilo migracija birača, uprkos tome što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik glasao na lokalnim izborima u Beogradu, Hil je rekao da Srbija "svakako ima neka pitanja koja treba da rješava na izborima" i dodao da "misli da je bilo pomaka od decembra".

"A što se tiče gospodina Đilasa, ja stvarno ne volim da komuniciram sa ljudima preko medija, radije bih to uradio direktno. Mislim da je mnogo efikasnije i mnogo poštenije to učiniti", kazao je američki diplomata.

Povodom animoziteta, nepovjerenja i gorčine koja postoji prema SAD zbog NATO bombardovanja 1999. godine, Hil je rekao da se "sve može promjeniti", ali da je "često potrebno više vremena nego što biste željeli".

"Nikada ne bih tražio od ljudi da ignorišu prošlost, ali znate, zbog naše djece, zbog djece naše djece, zaista treba da pokušamo da provedemo više vremena gledajući unaprijed nego gledajući unazad. Zato imamo oči na prednjem dijelu glave, a ne na potiljku", kazao je.

Hil je kazao da mu se mnogo toga sviđa u Srbiji i da on i njegova supruga Džuli "veoma uživaju".

"Imamo mnogo prijatelja. Uživamo u atmosferi u Srbiji. Jedina stvar u kojoj ne uživamo je kada su ljudi pesimistični. Mislim da postoji mnogo razloga za optimizam. Živio sam u različitim djelovima svijeta. Mislim da u ovoj zemlji postoji mnogo toga na čemu treba biti zahvalan i optimističan", dodao je Hil.

Bonus video: