Uplašena kako će porođaj proći i zabrinuta zbog početka nove faze u svom životu, kao i mnoge trudnice, Valmira Jašari se uputila ka Univerzitetskom kliničkom centru Kosova (QKUK) nadajući se da će joj medicinsko osoblje pomoći da se smiri. Ipak, tamo je doživjela psihološko iskustvo sasvim drugačije prirode, navodi se u reportaži BIRN-a.
Jašari, koja je imala samo 25 godina kada je 2022. rodila prvo dijete, kaže da je iskustvo u državnoj bolnici u Prištini nešto što nikada neće zaboraviti - iz potpuno pogrešnih razloga.
"Užas je počeo na jedinici intenzivne njege u QKUK-u, gdje je doktor zadužen za pregled pritisnuo ruku na rane koje mnoge žene imaju nakon porođaja. To se desilo i meni", kazala je Jašari za BIRN.
"Najgore je bilo to što bi, ako se neko požali na jak pritisak, on samo rekao - Niko te nije primorao da dođeš ovdje. Došla si svojevoljno", rekla je.
Nakon tri sata porođajnih bolova Valmira je bila primorana da sama ustane jer niko od osoblja nije došao da joj pomogne.
"Bila sam na ivici da izgubim svijest kada su me stavili u invalidska kolica kako bi me vratili na odjeljenje. Dok sam bila u takvom stanju, stavili su mi bebu u ruke, dok sam na leđima nosila torbu sa mojim stvarima. Pokušavala sam da držim novorođenog sina što čvršće, da mi ne bi ispao iz ruku zbog ozbiljnog stanja u kojem sam bila", rekla je.
"Vid mi je bio potpuno zamagljen, djelimično i zbog toga što su kolica gurali tako brzo da nijesam znala gdje me vode. Na odeljenju je bilo još gore. Nije bilo ni doktora ni medicinske sestre da se pobrinu za nas. Iz njihove sobe na početku odjeljenja odjekivao je smijeh i nijesu se odazivali na naše pozive", kazala je Valmira Jašari.
"Moje iskustvo tokom porođaja je bilo toliko loše da sam dva mjeseca nakon toga patila od anksioznosti“, dodala je.
Nažalost, Jašari nije jedina koja je imala loše iskustvo tokom porođaja u QKUK-u ili u mnogim drugim državnim bolnicama širom Kosova. Majke iz opština Gnjilane, Đakovica i Ferizaj/Uroševac ispričale su novinarki BIRN-a potresne priče koje su obilježile njihova iskustva tokom trudnoće i porođaja u državnim bolnicama na Kosovu.
Finansijske kontrakcije
Kako piše BIRN, mnogi problemi u sistemu porođajne zdravstvene njege u zemlji mogu biti pripisani nedostatku finansijskih sredstva.
Problemi nedovoljnog budžeta nijesu tajna i moraju se hitno rješavati, priznao je načelnik ginekologije u QKUK-u, Zef Ndrejaj. On tvrdi da su pored potrebe za novim osobljem, neophodne investicije u infrastrukturu, sanitarije, inventar i medicinsku opremu.
"Naš inventar je star i neophodno je renoviranje ginekološkog odjeljenja. Planiramo da dodamo i stavimo u funkciju nove usluge, kao i da podignemo kvalitet usluga i uslova za pacijente, što nam je prioritet", rekao je Ndrejaj za BIRN.
Mada je za 2024. godinu iz državnog budžeta za zdravstveni sektor predviđeno više novca nego prethodnih godina, eksperti tvrde da su ti iznosi i dalje nedovoljni da poboljšaju situaciju u državnim bolnicama i približe ih evropskim standardima.
Vlada Kosova je za zdravstveni sektor u 2024. godini izdvojila 345 miliona eura, što je oko 10 odsto budžetske potrošnje. Predviđeno je da se tri do 3,5 miliona eura uloži za usluge u oblasti porođajne njege, što je oko jedan procenat ukupne sume.
Prema istraživačkom centru GAP Instituta iz Prištine, iako je planirano povećanje zdravstvenih troškova za 42 miliona eura, udjelom u BDP-u od četiri odsto taj iznos je nizak čak i u poređenju sa drugim zemljama regiona. Primjera radi, u državama EU je 2022. godine za zdravstvene troškove bilo predviđeno 8,1 procenta BDP-a uključujući socijalnu zaštitu i bolovanje.
Troškovi za zdravstvo na Kosovu
• 2024. godine planirano je 345 miliona eura od ukupnog budžeta od 3,314 milijardi eura
• 2023. godine opredijeljeno je 296 miliona eura od ukupnog budžeta od 3,212 milijardi eura
• 2022. godine opredijeljeno je 198 miliona eura od ukupnog budžeta od 2,748 milijardi eura
Kosovski ministar zdravlja Arben Vitia pohvalio je činjenicu da je ove godine predviđen najveći iznos budžeta za zdravstvo od proglašenja nezavisnosti, navodeći povećanja za osnovne ljekove, kapitalna ulaganja u klinike i bolnice, kao i novac za nove specijalizacije i pokretanje Zdravstvenog informacionog sistema.
"Transformacija javnog zdravlja je dugačak, ali nepovratan put", izjavio je Vitia u novembru.
Međutim, ne radi se samo o nivou finansiranja, već i načinu na koji se koristi. Na Kosovu usluge ginekološke njege za porođaj u državnim bolnicama nude se u sedam opština. Ipak, u izvještajima se naglašava da takav sistem ne predstavlja optimalnu distribuciju ograničenih sredstava, jer mnogo postojećih bolničkih kapaciteta, bilo tehničkih ili ljudskih, ostaje neiskorišteno zbog pada povjerenja pacijenata u javni sektor.
Brojke govore za sebe. Prošle godine je u najvećem porodilištu na Kosovu, Klinici za akušerstvo i ginekologiju u prištinskom QKUK-u, obavljeno 8.100 porođaja, što je daleko ispod ukupnog broja porođaja u privatnim i državnim bolnicama u zemlji koji iznosi 40.838.
Nedostatak sredstava je očigledan medicinskim ustanovama širom Kosova, posebno na odjeljenjima za porodilje.
Tokom posjete QKUK-u novinarka BIRN-a primijetila je da su sobe za tri trudnice bile pretrpane manjim krevetima za smještaj od šest do devet žena.
Žena koja se nedavno porodila u državnoj bolnici u Gnjilanu ispričala je za BIRN da je tokom porođaja bila prestravljena zbog nedostatka osnovnih uslova.
E. H, koja je željela da ostane anonimna, tvrdi da su mnoge osnovne stvari nedostajale.
"Prljavi kreveti, nedostatak čistih čaršava, nedostatak jastuka. Ponekad čak i nedostatak vode, nedostatak toalet papira, ultrazvučni gel ostavljen na stomaku jer su, umjesto maramica, za brisanje koristili papir A4 formata", ispričala je za BIRN.
Ona je istakla i da su šampon, toalet papir i peškiri luksuz u toj klinici.
Tokom posjete nekoliko državnih bolnica, novinarka BIRN-a primijetila je izuzetno loše sanitarne uslove u toaletima koje trudnice redovno koriste. Neudobni kreveti i stari pokrivači su među drugim očiglednim nedostacima.
Iskustva trudnica pokazala su i da ponekad nema ni dovoljno kreveta za sve. Jašari tvrdi da je neposredno prije porođaja bila primorana da dijeli krevet sa još dvije trudnice.
"Bila sam svjesna užasa koji ću doživjeti čim sam ušla u bolnicu. Sve je počelo kada su me primili i rekli trenutno nema slobodnih kreveta i da ću morati da dijelim krevet sa drugom trudnicom", rekla je Jašari, dodajući da su se i ostale četiri druge trudnice u sobi našle u sličnoj situaciji.
Porođajni bolovi
Trudnice sa kojima je razgovarala novinarka BIRN-a ukazale su i na problem i sa bolničkim osobljem. Bilo da su u pitanju medicinske sestre, doktori ili zaposleni u administraciji, pacijentkinje su upozoravale na nedostatak obuke, profesionalnog odnosa, empatije i medicinske njege.
Besim Kodra, direktor Udruženja za prava pacijenata na Kosovu (PRAK), rekao je za BIRN da njegova organizacija stalno prima žalbe od trudnica koje su primljene u QKUK i koje su ukazale na lošu komunikaciju sa medicinskim osobljem.
"Na osnovu žalbi koje smo primili, postoji neadekvatna komunikacija između zdravstvenog osoblja i pacijenata. Ovo povećava potrebu za obukom zdravstvenog osoblja, ali i za reorganizacijom osoblja unutar klinike", kazao je.
Kodra smatra da je glavni problem nedostatak odgovarajuće organizacije klinike.
"Jedan od problema za koje vjerujemo da postoje u QKUK je veliki broj žena koje se upućuju iz drugih regiona... To preopterećuje kliniku i snižava kvalitet zdravstvene zaštite. QKUK bi trebalo da ima veću kontrolu nad upućivanjem pacijenata iz drugih djelova Kosova", istakao je Kodra.
Florita Meha iz Drenice jedna je od trudnica koje su 2023. odlučile da odu u Prištinu kako bi se porodile u QKUK-u. Iako je vjerovala da će u QKUK imati najbolje uslove, Meha tvrdi da se većina babica tamo ponašala nepristojno, kao i da nisu bile strpljive ni brižne.
"Makar prema meni nijesu pokazali nikakvu brigu. Nasilno su kliještima uklonili posteljicu bebe i slučajno joj posjekli glavu na tri mjesta," rekla je Meha BIRN-u, dodajući da incident nije uključen u završni medicinski izvještaj.
"Sljedećeg dana, niko od medicinskog osoblja nije došao da previje glavu moje bebe, iako sam ih zvala sto puta", tvrdi Meha.
"Nikom ne bih poželjela da doživi užase koji su se meni tamo desili. Čak i danas, godinu nakon porođaja, duboko žalim što nijesam imala hrabrosti da prijavim slučaj policiji iz straha da (klinika) više neće brinuti o mojoj bebi."
Mehin slučaj ukazuje na još jedan često pominjani problem: žene se plaše da progovore, bojeći se da će im biti uskraćena postnatalna njega ili da će im biti zabranjen pristup klinici ako ponovo zatrudne.
"Nijesam prijavila slučaj, jer sam se plašila da ću se ponovo poroditi u toj klinici i da će me osoblje tamo progoniti", rekla je pacijentkinja E. H., koja je odbila da bude imenovana upravo iz tog razloga.
Bedžet Šalja, predsjednik Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda, rekao je za BIRN da su zbog visokih cijena u privatnim klinikama, mnogi pacijenti prinuđeni da idu u državne bolnice iako su svjesni loših uslova koji tamo vladaju.
"Pacijenti koji se ne mogu liječiti u privatnim klinikama zbog manjka novca i nedostatka zdravstvenog osiguranja idu u QKUK i javne zdravstvene ustanove. Zdravstvena zaštita i briga su obaveza države kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Do sada, država nije ispunila ovu obavezu, jer imamo potpuno anemično i nesposobno Ministarstvo zdravlja, koje je očigledno politizovano, bez profesionalnog i moralnog integriteta," tvrdi Šalja.
Nova klinika, staro osoblje
Na pitanje BIRN-a o nedostatku reformi u QKUK-u iz Ministarstva zdravlja su kazali da je sa Svjetskom bankom postignut sporazum za kredit kako bi se renovirala Klinika za ginekologiju u QKUK-u. Očekuje se da troškovi renoviranja premaše dva miliona eura.
Iz Klinike za ginekologiju u QKUK-u takođe su istakli hitnu potrebu za zamjenom penzionisanog osoblja i povećanjem broja zaposlenih. Načelnik klinike, Ndrejaj, rekao je za BIRN da od 301 osobe koje su nekada bile dio osoblja klinike, sada radi njih 265.
"Potrebno nam je novo osoblje, koje će zamijeniti one koji su se penzionisali. Od postojećeg osoblja, imamo značajan broj starijih i hronično bolesnih koje ne možemo prilagoditi potrebama klinike u smislu smjena i usluga", rekao je Ndrejaj.
On je istakao i da je klinici hitno potrebno novo osoblje, jer je mnogim zaposlenima, poput babica, osim diplome i licenci potrebno i vrijeme da savladaju moderne praktične procedure i vještine porođaja. Dodao je da su trenutni postupci za dovođenje novog osoblja ohrabrujući i da će biti otvoreno dodatnih 20 do 30 novih radnih mjesta.
"Za druge nedostatke, milionska ulaganja u odeljenja za vještačku oplodnju i medicinski potpomognutu oplodnju, i ulaganja u infrastrukturu i opremu, nesumnjivo će imati veliki uticaj na povećanje kvaliteta usluga i zadovoljstva naših pacijenata", rekao je Ndrejaj za BIRN.
"I dalje očekujemo investicije u operacione i porođajne sale i druga odeljenja, u klimatizaciju kao i nabavku opreme za svaku uslugu i odjeljenje", dodao je on.
Ipak, bivši ministar zdravlja Armend Zemaj ne vjeruje da je Ministarstvo zdravlja u potpunosti posvećeno poboljšanju stanja bolnica i zdravstvenih usluga na Kosovu.
"Zbog lošeg upravljanja od strane Ministarstva zdravlja postoje duge liste čekanja. Tu je i kontinuirana loša snadbjevenost zbog neadekvatnih ugovora, koji često isteknu i izazovu manjak zaliha", rekao je Zemaj.
"Pacijenti su uvijek imali opravdane žalbe, posebno u vezi sa najosnovnijim sredstvima. Nedostaju infuzije, špricevi, stolice pa čak i toalet papir, a da ne pominjemo loše interno upravljanje i stvaranje loše klime, ne samo unutar institucije klinike QKUK, već i u regionalnim bolnicama", smatra Zemaj.
Bonus video:
