Ekonomije Zapadnog Balkana treba zajedno da ulože najmanje 37 milijardi dolara tokom naredne decenije kako bi odgovarajuće zaštitile građane i imovinu od sve većih štetnih uticaja klimatskih promjena, zaključak je regionalnog Izvještaja o klimatskim promjenama i razvoju (CCDR) Svjetske banke koji je objavljen danas.
Sprovođenje adekvatnih mjera u cilju odgovora na klimatske promjene moglo bi donijeti ogromnu korist Zapadnom Balkanu, regionu koji čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora, navedeno je u saopštenju.
Kako je istaknuto, ova ulaganja pomogla bi da se izbjegnu gubici ljudskih života, imovine i produktivnosti, ali i da se podstakne privredni rast.
Ukazano je da izostanak akcije nije opcija za region, pošto je već pod snažnim uticajem klimatskih promjena.
Podsjeća se da su tokom protekle decenije poplave neposredno pogodile dva miliona ljudi, te da će se njihovi efekti dodatno pogoršavati sa pojavom sve ekstremnijih padavina.
Sve veću prijetnju predstavljaju i šumski požari, kojih je 2021. zabilježeno preko 1.500, što odgovara povećanju od 21 odsto tokom protekle decenije, navedeno je u Izvještaju.
Dodaje se i da suše negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, a toplotni talasi doprinose zagađenju vazduha i tako izazivaju hiljade prijevremenih smrti godišnje na Zapadnom Balkanu.
Direktorka za Zapadni Balkan u SB Šaoćing Ju naglasila je da su klimatske promkene jasna prijetnja za ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.
Troškovi investiranja u prilagođavanje su značajni. Međutim, dobra vijest je da su koristi od tih ulaganja još veće. Ako se pripremimo za klimatske rizike, možemo spasiti živote, sačuvati lokalne zajednice i podstaći privredni rast, dodala je ona.
Prema procjenama SB, ulaganja u prilagođavanje na klimatske promjene donose značajne prinose i to naročito u ekonomijama nižeg i srednjeg nivoa dohotka, gde se za svaki uloženi dolar ostvari korist u vrijednosti od oko četiri dolara.
Pored toga, zemlje Zapadnog Balkana treba da smanje svoje emisije gasova sa efektom staklene bašte da bi ostale konkurentne, unaprijedile energetsku sigurnost i privukle strana ulaganja.
Ipak, kako je navedeno, postizanje klimatske neutralnosti do 2050, u skladu sa ciljevima Evropske unije, zahtijevalo bi dodatna ulaganja od 32 milijarde dolara.
Emisije gasova sa efektom staklene bašte moguće je svesti na nulu na nivou čitave privrede do 2050. ako bi postrojenja na solarnu energiju, energiju vjetra i hidroenergiju mogla da proizvedu više od 95 odsto ukupne energije, što bi predstavljalo značajno povećanje u odnosu na sadašnji procenat od jedne trećine ukupne energije proizvedene iz ovih izvora.
Pored toga, neophodna je i dekarbonizacija sektora građevinskih objekata kroz ulaganja u energetsku efikasnost.
Takođe, sektor saobraćaja mora doživjeti dalekosežnu transformaciju kroz smanjenje tražnje za vozilima, usvajanje održivijih vidova prevoza i prelazak na električna vozila.
U Izvještaju se naglašava da značajan dio potrebnih sredstava može doći iz privatnog sektora.
Međutim, da bi bile u stanju da mobilišu privatna ulaganja, zemlje Zapadnog Balkana moraju da obezbijede stabilno regulatorno okruženje i atraktivna finansijska tržišta kako bi podstakle kompanije da iskoriste prilike koje pruža ova tranzicija.
Regionalni menadžer Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za Zapadni Balkan Nikola Markije smatra da je prilagođavanje na klimatske promjene od ključne važnosti da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle u što većoj mjeri da iskoriste svoj potencijal i podstaknu snažan, održiv razvoj.
Za to će od presudnog značaja biti učešće privatnog sektora. U ovom izvještaju prikazana je jasna i pravovremena putanja za ostvarenje nultog nivoa emisija uz istovremeno staranje o zaštiti lokalnih zajednica i ostvarenju ekonomskih koristi od ove zelene tranzicije, pojasnio je Markije.
U izvještaju CCDR za Zapadni Balkan predstavljeno je nekoliko preporučenih javnih politika koje će omogućiti ovom regionu da do 2050. ostvari klimatsku neutralnost.
Te preporuke su podijeljene na tri kategorije javnih politika.
Najprije horizontalne koje prodrazumijevaju uspješno prilagođavanje na klimatske promjene i ublažavanje njihovih efekata zahtjeva povezivanje institucija u cilju sprovođenja aktivnosti u ovim oblastima.
Navedeno je kako je nužno osnovati posebne državne organe ili komisije usredsređene na klimatske promjene, a nacionalne obaveze u pogledu klimatskih promjena trebalo bi da predstavljaju osnovu za rješavanje svih klimatskih pitanja.
Preporuke se odnose i na prekogranične politike gdje je neophodna saradnja između zemalja jer je to od ključnog značaja za otklanjanje klimatskih rizika koji nadilaze geografske granice.
Jačanje regionalnih institucija neophodno je da bi se omogućila koordinacije na poljima kao što su sistemi za rano upozoravanje, zajedničko upravljanje resursima i harmonizacija energetskih sistema.
Preporuke se odnose i na ciljane politike koje daju odgovore na konkretne potrebe osjetljivih zajednica, a nužne su za djelotvornu primjenu rješenja i sprovođenje javnih politika.
Među ciljanim politikama su reforme obrazovanja I obuke kako bi se unaprijedili mobilnost radne snage i aktivnosti na usvajanju klimatski pametnih praksi.
Istaknuto je i da Grupa SB pomaže državama da ograniče emisije gasova sa efektom staklene bašte i izgrade otpornost na ekstremne vremenske prilike.
Grupa SB je sebi postavila ambiciozan cilj da do 2025. opredijeli 45 odsto svog finansiranja za klimatske aktivnosti, pri čemu će sredstva biti ravnomjerno raspodijeljena na ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagođavanje na njih.
Podsjeća se da je tokom fiskalne 2023. i 2024, Svjetska banka obezbijedila skoro 1,2 milijarde dolara za finansiranje klimatskih aktivnosti na Zapadnom Balkanu.
Izvještaji o klimatskim promjenama i razvoju Izveštaji o klimatskim promjenama i razvoju Svjetske banke predstavljaju novi osnovni dijagnostički alat koji objedinjuje pitanja klimatskih promjena i razvoja.
Oni pomažu državama da kao prioritete postave najdjelotvornije aktivnosti kojima se mogu smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte i unaprediti prilagođavanje na klimatske promjene, ali istovremeno i ostvariti širi razvojni ciljevi.
Objašnjeno je da se za izradu tih izvještaja, poznatih i po skraćenici CCDR, koriste podaci i nalazi rigoroznih istraživanja i u njima se utvrđuju najefikasniji načini za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i osjetljivosti na klimatske promjene, uključujući i troškove i izazove, ali i prednosti i prilike koje klimatske aktivnosti donose.
U izvejštajima se predlažu konkretne, prioritetne aktivnosti kojima se pruža podrška održivoj tranziciji ka niskougljeničnoj ekonomiji.
Kao javni dokumenti, izvještaji CCRD za cilj imaju da informišu državne organe, građane, privatni sektor i razvojne partnere i omoguće svim akterima da se uključe u rješavanje razvojnih i klimatskih pitanja.
Izvještaji CCDR će se koristiti za pripremu drugih osnovnih dijagnostičkih studija, aktivnosti u pojedinačnim zemljama i operacija Grupe SB, a služiće i kao podrška privlačenju sredstava i direktnog finansiranja za sprovođenje klimatskih aktivnosti sa značajnim uticajem.
Bonus video:
