Milorad Dodik je, nakon suspenzije u NSRS usvojenog entitetskog izbornog zakona, sada optužen za kršenje ustavnog poretka BiH, piše berlinski TAZ.
Milorad Dodik, Putinov simpatizer, još uvijek mora da se pridržava važećih pravila, piše Erih Ratfelder za berlinski Tagescajtung (TAZ), podsjećajući na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je privremeno stavljen van snage Izborni zakon u RS, nakon što se Dodik, kao predsjednik srpskog entiteta u BiH, u aprilu 2024 pobrinuo da taj zakon usvoji Narodna skupština Republike Srpske.
On je time, piše TAZ, želio da dovede sve pred svršen čin. Međutim, do sada mu se, između ostalog, suprotstavila misija Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE). I to se vjerovatno neće uskoro promjeniti.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ocijenio, pojašnjava se dalje u tekstu, da novi izborni zakon entiteta Republike Srpske reguliše pitanja koja su već regulisana izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i prenosi nadležnosti Centralne izborne komisije BiH na njoj podređenu entitetsku Izbornu komisiju RS. Time se istovremeno neki djelovi izbornog zakona na državnom nivou proglašavaju nevažećim.
Kritike u vezi s Dodikovim izbornim zakonom su uputili i predsjedavajući OSCE Jan Borg i generalna sekretarka Helga Maria Šmid. Oni su ocijenili da etabliranje paralelnih struktura podriva opštu bezbjednost i stabilnost zemlje i da je protivno ustavnom poretku BiH.
U berlinskom listu se navodi i da u odluci Ustavnog suda od 24. jula stoji da se mora razjasniti da li Narodna skupština RS ima ovlašćenja da zadire u pitanja koja su već regulisana na državnom nivou i da ih na drugi način reguliše. Ustavni sud BiH je saopštio i da bi primjena takvog Izbornog zakona Republike Srpske "ozbiljno potkopala ulogu Centralne izborne komisije BiH" kao i da bi, pred predstojeće lokalne izbore, "nanijela nepopravljivu štetu demokratskom izbornom procesu i pravnoj stabilnosti i ugrozila legitimnost izbornog procesa". Ustavni sud ističe da izborni propisi predstavljaju jedno od ključnih područja za obezbjeđivanje slobodnih, fer i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana, a BiH se trenutno priprema za lokalne izbore koji će se održati 6. oktobra, piše TAZ.
U sada važeći Izborni zakon za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pojašnjava autor teksta, ugrađene su mjere protiv izborne prevare donijete nakon iskustava s posljednjih izbora, posebno nakon očitih izbornih manipulacija na posljednjim predsjedničkim izborima u korist Dodika, što je dovelo i do reakcije visokog predstavnika Kristijana Šmita. On je nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH osigurao da izbori u oktobru budu transparentni i kontrolisani.
„Ipak, Dodiku su još uvijek odškrinuta vrata. Ova mjera, kako se navodi u odluci suda, ne prejudicira konačnu odluku o ustavnosti zakona u srpskom entitetu. Konačnom odlukom sve bi moglo da se promijeni. Dodik sada pokušava da diskredituje nezavisne strane članove Ustavnog suda i da ih se riješi. "Stranci žele da unište Dejtonski sporazum", izjavio je Dodik nedavno, otkrivajući svoje prave namjere: da stavi šume i rudna bogatstva u državnom vlasništvu pod svoju kontrolu“, zaključuje se u tekstu njemačkog lista Tagescajtung.
Bonus video:
