Na području Buturović Polja kod Jablanice pronađeno je tijelo posljednje žrtve katastrofalnih poplava koje su početkom mjeseca zadesile sjever Hercegovine. Time se broj žrtava u Jablanici, Konjicu i Fojnici popeo na 27. Nenadoknadiv gubitak zbog kojeg je čitava Bosna i Hercegovina zavijena u crno.
Istovremeno, traje borba za osposobljavanje putne komunikacije koja je danima bila u prekidu, a zbog koje privreda BiH bilježi višemilionske gubitke. Iako se ekonomski gubici ne mogu porediti s ljudskim žrtvama, svaki dan se po tom osnovu gube stotine hiljada maraka – zbog prekida transporta roba željeznicom, čiji je saobraćaj u prekidu već 15 dana, nakon potpunog urušavanja pruge u Jablanici.
Kamioni ne mogu da zamijene voz
Gubici su sve veći na jugu BiH, a u luci Ploče u Hrvatskoj na čekanju su ogromne količine sirovina. Jedna od kompanija koje bilježe milionske gubitke je najveća fabrika koksa u regionu, GIKIL Lukavac. Putni transport koji je jedva uspostavljen u Jablanici nije rješenje, jer su troškovi u odnosu na željeznicu mnogo veći.
„Jug i sjever zemlje bukvalno su presječeni. Jedina željeznička ruta kojom ide naša sirovina je presječena i nema nekih naznaka da će se to brzo riješiti“, kaže generalni direktor GIKIL Аlmin Suljić, navodeći da su organizovali kamionski prevoz sirovine kako bi sačuvali proizvodnju.
„Međutim, za jedan dan GIKIL ima potrebe za 2.400 tona. U opticaju je 115 kamiona i mi smo za četiri dana prevezli ono za šta nam treba jedan dan željeznicom. Morali smo da smanjimo proizvodnju, a ako se ovako nastavi to je neodrživo“, kaže Suljić.
Alternativne luke ne mogu da budu uključene u ovom trenutku, jer se s njima potpisuju dugoročni ugovori. Izuzetak je luka Bar, odakle bi trebalo da bude prebačen dio sirovine, što opet nije dovoljno za oko 400 privrednih subjekata s kojima GIKIL posluje.
Konkretnog rješenja iz nadležnih institucija još nema. Tačnije, nema brzog rješenja kojim bi se spriječilo još više gubitaka. Predstavnici Željeznica Federacije BiH i Spoljnotrgovinske komore BiH održali su prošle nedjelje sastanak na kojem je odlučeno da se, uporedo s oštećenom prugom, u područjima pogođenim katastrofalnim poplavama, popravljaju i putevi.
Baržama iz Rumunije
Do tada će potrebne sirovine za rad fabrika dolaziti sa sjevera, preko Rumunije. Ugalj iz Amerike do sada je do Lukavca stizao samo preko luke Ploče. Zbog nagomilane sirovine, ugalj se dalje transportuje preko luke Bar, ali i rumunske luke Konstanca, odakle će se dopremati baržama. Štete pored entitetskih Željeznica trpi i Arselor Mital, ali i Elektroprivreda Srbije koja takođe uvozi ugalj.
Štete su na oko 17 kilometara željeznice koje su žila kucavica privrede Federacije BiH. Iako su uspostavljeni alternativni pravci, pitanje je koliko se takav način transporta može održati dok ne dođe ili do nestanka sirovina ili do enormnih poskupljenja kod krajnjih korisnika. U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kažu da domaće vlasti još nisu svjesne s kakvim se posljedicama po ekonomiju susreću, te da bi, osim gubitka novca na dnevnom nivou, strateške kompanije mogle da izgube i tržišta.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, kaže da je poslovanje mnogih privrednih subjekata ugroženo, kao i čitave privredne grane. To se posebno odnosi na Željeznice Federacije koje trpe ogromne gubitke.
„Oni poslovanje uglavnom ostvaruju komunikacijom preko luke Ploče i njima prouzrokuje dnevni gubitak od oko 280.000 maraka“, rekao je Nikšić, ističući da će za sanaciju štete biti potrebni mjeseci.
Iz Željeznica FBiH poručuju da će sredstva za obnovu pruge Sarajevo-Čapljina-Sarajevo na dionici Ostrožac-Grabovica u dužini od 17 kilometara, obezbijediti federalna vlada u skladu sa zakonom.
„Željeznice FBiH formirale su komisiju u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja koja je svakodnevno na terenu i utvrđuje štetu. Procjenjena šteta na pruzi iznosi oko pet miliona maraka“, rekli su u Željeznicama Federacije.
Sanacija bila potrebna prije 15 godina
Ipak, proces obnove neće brzo ni početi, a kamoli da će se završiti – posebno zbog toga što je vlada poništila odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće. To u praksi znači duže procedure za izbor izvođača radova, jer se moraju poštovati sve tenderske procedure, ali i žalbe koje nakon toga uslijede. To je potvrdio i sam Nikšić, iako nije jasno zbog čega je vlada ukinula odluku.
„U normalnim okolnostima kada se uđe u proces javne nabavke, potrebno je pola godine da izaberemo izvođača. Kad je vanredno stanje, onda možemo to da napravimo direktno, tako da mi je želja da što prije počnemo“, rekao je prije posljednje odluke vlade hrvatskim medijima, Nermin Nikšić.
Bosna i Hercegovina ima značajnu infrastrukturu kada je riječ o željezničkom saobraćaju, iako joj je, prema svim studijama koje su rađene još prije 15 godina, bila potrebna hitna sanacija. Dio saobraćaja odvija se kroz luku Poče ka sjeveru, a drugim dijelom prema Banjaluci i dalje kroz Doboj, Sarajevo, Tuzlu, sve do Beograda. Od dva pravca Šamac-Sarajevo-Čapljina-Ploče i Novi Grad-Doboj-Tuzla-Zvornik, ostao je samo jedan u funkciji, a on po kapacitetu ne može da preuzme sve potrebe tržišta. Ako se tome doda da su Željeznice Republike Srpske u ogromnoj finansijskoj krizi, samo je pitanje vremena kada će doći do potpunog kolapsa. Stručnjaci upozoravaju da se mora brzo reagovati.
„Mi ne smijemo da zaboravimo da je ovo jedna od najvažnijih magistrala u BiH koja veže Bosnu sa Hercegovinom i svaki dan prekida stvara ogromne troškove, kako za građane, tako i za privredu“, kaže ekonomista Admir Čavalić, navodeći da se to posebno odnosi na energente. „Većina toga se transportuje željeznicom i bilo kakvo odlaganje će se na kraju prebaciti na potrošače, ali i na privrednike“, kaže Čavalić.
Hitno kreditno zaduženje
Zbog toga je potrebno odmah pronaći sredstva – da li u rebalansu budžeta Federacije ili kreditnim zaduženjem, ali je u ovom trenutku najbitnije da se odmah djeluje, kažu ekonomisti.
„To se mora napraviti iz posebnog izvora finansiranja ili posebnog kredita. Bilo bi dobro da se osmisli poseban fond za obnovu željezničkog saobraćaja. Bez posebnog fonda i posebnog oblika zaduženja, ja ne vidim rješenje“, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain.
Katastrofe i nesreće uvijek su prilika za mešetarenje, a BiH je u tome prvak. Da su već počele refleksije pokazuju i najave poskupljenja nafte i naftnih derivata, iako posljednje informacije pokazuju da je cijena barela na svjetskom tržištu pala u zadnjih nekoliko dana. Nažalost, poskupljenje goriva samo je početak kažu ekonomisti, jer će svoj udio u ekstra profitu tražiti svi u lancu proizvodnje.
Bonus video:
