Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za predaju potpisa, 11 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) Hrvatske svoje kandidature.
Prema nezvaničnim informacijama, samo osam kandidata ima neophodnih 10.000 valjanih potpisa podrške, prenosi Hina.
Ko će biti kandidati na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj trebalo bi da se zna u srijedu popodne, kada će DIP objaviti listu kandidata i tada zvanično počinje izborna kampanja za osme predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
DIP je primio kandidature Zorana Milanovića, aktuelnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi da izbori drugi mandat, Dragana Primorca iza kojeg stoji HDZ s koalicionim partnerima, te Mira Bulja iz Mosta. Kao nezavisni kandidati liste su predali Marija Selak Raspudić, Niko Tokića Kartelo, Slobodan Midžić i Tomislav Jonjić.
Kandidature su predali i Dražen Keleminec (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivana Kekin (Možemo), Branka Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karolina Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost), koja je u utorak posljednja stigla u DIP.
Da bi od potencijalnih postali „pravi“ kandidati za predsjednika, DIP mora da utvrdi da je svako od njih prikupio najmanje 10.000 valjanih potpisa birača.
Neki birači potpisali za više kandidata
Rok za provjeru potpisa je 48 sati, ali će posao biti obavljen i ranije, pa će lista biti objavljena u srijedu popodne. Izborna kampanja će trajati do ponoći 27. decembra. Izbori za predsjednika Hrvatske održavaju su u nedjelju, 29. decembra.
Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako N1 Zagreb saznaje, u tom poslu se otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji je prvi predao kandidaturu DIP-u.
Nekoliko kandidata odustalo
Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu trku, ali su do kraja neki odustali, jer se pokazalo da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture, piše Hina.
Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Vajs, a s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši evroparlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.
Ako se ispostavi kao tačna informacija da u izbornu trku ide samo osam kandidata, to znači da će ih biti manje nego prije pet godina, kad ih je bilo 11.
Na izborima, u decembru 2019. na glasačkom listiću su se našla imena Zorana Milanovića, Kolinde Grabar Kitarović, Miroslava Škora, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Anta Đapića i Nedjeljka Babića.
Najviše kandidata za predsjednika, čak 13, bilo je 2005. godine. Najmanje, samo trojica, se kandidovalo na izborima 1997. godine. Osam predsjedničkih kandidata bilo je i na izborima 1992. godine.
Za pobjedu u prvom krugu predsjednički kandidat treba da dobije većinu glasova svih birača koji su glasali. Drugi krug se održava dvije nedjelje kasnije, 12. januara. Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.
Bonus video:
