Ubjedljiv uspjeh aktuelnog predsjednika Zorana Milanovića u prvom krugu predsjedničkih izbora trebalo bi da zabrine Evropsku uniju, s obzirom da značajan dio njegovih pristalica dijeli evroskeptične stavove.
Kao kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Milanović je osvojio 49,09 odsto glasova i u drugom krugu 12. januara će se suočiti sa drugoplasiranim kandidatom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Draganom Primorcem koji je osvojio 19,35 odsto glasova.
Briselski portal piše da je Milanović, koga često porede sa Donaldom Trampom, uspio da dobije podršku širokih djelova hrvatskog društva, od desničarskih i krajnje desnice do ljevičarskih, pa čak i proruskih birača, kombinacijom ljevičarskih uvjerenja i populističkih govora koji uključuju neprijateljsku retoriku prema NATO i EU.
"To bi trebalo da bude upozorenje za Brisel, s obzirom da značajan dio Milanovićevih pristalica dijeli njegove evroskeptične stavove", navodi Politiko.
Iako je antizapadno raspoloženje postalo uobičajeno među liderima centralne i istočne Evrope, portal dodaje da to još nije situacija u Hrvatskoj, zemlji koja je "uprkos istoriji krajnje desnih političara na visokim funkcijama bila tradicionalno snažno za EU i za NATO".
Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber izjavio je da Milanović "ima ličnost lošeg momka i imidž koji ljudi vole, u smislu da kaže šta misli i da nije sputan političkom pristojnošću ili dobrim ponašanjem", dodajući da je moto njegove predsjedničke kampanje bio "predsjednik sa stavom".
Kritičari tvrde da su Milanovićeve javne svađe sa premijerom Andrejem Plenkovićem iz HDZ-a, odnos prema ratnim zločincima i obećanja da će smanjiti podršku NATO i Ukrajini nanijeli značajnu štetu međunarodnom ugledu ove uglavnom nekontroverzne balkanske zemlje.
Prema ocjeni analitičara, međutim, ključ njegovog uspjeha je u nezadovoljstvu najjačom strankom u zemlji HDZ-om, koja dominira političkom scenom otkako je Hrvatska stekla nezavisnost nakon raspada Jugoslavije 1991. godine.
"Mnogi ljudi su frustrirani učvršćivanjem i korupcijom stranke i osjećajem da nema političke alternative", rekao je Biber.
Plenković, piše Politiko, smatra se "knjiškim evrokratom" čije su odluke pragmatične i predvidive i koji se dosljedno usklađuje sa spoljnom i unutrašnjom politikom EU.
S druge strane, otkako je postao premijer 2016, 30-ak ministara u njegovoj vladi je podnijelo ostavke ili je smijenjeno zbog optužbi za korupciju.
Da li je Milanović prava alternativa ili samo distrakcija, ostaje da se vidi, navodi Politiko, pošto predsjednik ima ograničena ovlašćenja u zemlji.
"Iako je njegova privlačnost možda porasla, sveobuhvatni pristup koji je podstakao nekoliko različitih grupa da glasaju i da ga izaberu biće izuzetno teško primijeniti ili prevesti u političku akciju", zaključio je Biber.
Bonus video:
