Otkazivanje samita lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU), koji je trebao biti održan u Neumu u decembru prošle godine, predstavlja veliku blamažu države Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu, ocijenjeno je 21. januara na saslušanju u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Saslušanje je održano pred komisijama za vanjske poslove, te za borbu protiv korupcije, zakazanom zbog otkazivanja samita samo šest dana prije njegovog održavanja.
Samit je bio zakazan za 4. i 5. decembar u Neumu, jedinom gradu Bosne i Hercegovine na Jadranskom moru, a trebao je okupiti oko 165 zvanica, uključujući ključne lidere iz regiona i EU.
Članovi parlamentarnih komisija trebali su u utorak saslušati ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. No, Krišto se nije pojavila.
Safet Kešo, član Komisije za vanjske poslove, kazao je da je otkazivanje samita u Neumu bila "najveća moguća blamaža države na međunarodnom planu" i da građani trebaju dobiti odgovor na pitanje zašto je do toga došlo.
"Bili smo šokirani viješću da je došlo do propasti samita lidera Zapadnog Balkana i smatrali smo to najvećom mogućom blamažom države BiH u poslijeratnom periodu. Nije mala stvar pozvati toliki broj ljudi i imati ovakvu situaciju", kazao je Kešo.
Osvrnuo se i na činjenicu da Krišto ne prisustvuje saslušanju, ističući da je dostavljeno neblagovremeno i da Komisija zbog toga može pokrenuti pitanje njene odgovornosti.
Kako je rečeno tokom saslušanja, Krišto je odustvom prekršila Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH, jer, iako je uputila obavijest da je spriječena da dođe, to nije učinila 48 sati ranije.
Samit u Neumu je otkazan nakon što je Vijeće ministara BiH njegovu organizaciju dodijelilo firmi bez radnog iskustva.
To je rezultiralo žalbom drugih ponuđača, poništavanjem javnog poziva, te otkazivanjem ovog važnog političkog događaja, zbog čega su zahtjev za javno saslušanje nadležnih podnijeli poslanici i članovi parlamentarne komisije Safet Kešo, Midhat Čaušević i Mladen Bosić.
Midhat Čušević, član Komisije koji sudjeluje u saslušanju, ocijenio je također da je odgađanje samita u Neumu jedna od najvećih blamaža države, koja se dogodila, kako je rekao, "zbog lažiranja papira od firme koje nije ispunjavala uslove".
"Javnost treba da zna da je firma, kao prvorangirana koja je dobila posao za organizaciju samita, dostavila dva dokumenta za koje je dokazano da su nedostatna. Takođe, nije bila registrovana u momentu izdavanja potvrda koje su uslov za sudjelovanje u javnoj nabavci", kazao je.
Čaušević je, među ostalim, pitao šta se čekalo do 17. oktobra prošle godine da na sjednici Vijeća ministara BiH bude formiran tim za organizaciju samita.
"Od formiranja tima, do raspisivanja javnog poziva, prošlo je gotovo mjesec. Da li se svjesno činilo sve da proces bude doveden u fazu nedovoljnog vremena i da se dođe u situaciju da imamo izbor onog koji neispunjava uslove", kazao je Čaušević.
U uvodnom obraćanju, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković kazao je da nije bio u BiH ni kada je samit zakazan, niti kad je otkazan, te da nije njegova dužnost bila ni da bude uključen.
"Za organizaciju samita saznao sam iz medija, jer tako i treba biti. Ministarstvo vanjskih poslova uključeno je u tehničkom i protkolarnom dijelu, i nema ulogu uopšte. Slažem se da je to bila blamaža i da je BiH pretrpjela reputacijske rizike. Nemam nikakvu odgvornost", kazao je Konaković.
Samiti lidera Zapadnog Balkana i EU su dio "Berlinskog procesa", međuvladine inicijative za povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i EU, pokrenute 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, sa fokusom na stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Bonus video:
