Koliko će Kurtija koštati sukob sa EU i SAD?

Posljedice sankcija koje je uveo Brisel, kao i otvorene kritike vlade u Prištini od strane američkog izaslanika, mogle bi uticati na ishod parlamentarnih izbora na Kosovu

27780 pregleda 157 reakcija 21 komentar(a)
Aljbin Kurti na predizbornom skupu u Mitrovici 12. januara, Foto: REUTERS
Aljbin Kurti na predizbornom skupu u Mitrovici 12. januara, Foto: REUTERS

Zbog kaznenih mjera koje je Brisel uveo Kosovu mnogi projekti koje je finansirala Evropska unija (EU) su stopirani, a sankcije bi, prema pisanju Rojtersa, mogle da utiču i na ishod današnjih izbora za kosovski parlament. Na izborni rezultat mogle bi da utiču i otvorene kritike koje vlastima u Prištini upućuje izaslanik nove administracije Donalda Trampa.

Sankcije EU pogodile sve stanovnike Kosova nezavisno od etničke pripadnosti, a britanska agencija kao primjer navodi bioskop bioskop Lumbardi u Prizrenu, koji radi već decenijama, a koji je mještanima pružao svojevrstan prozor u svijet prikazujući filmove iz Japana, Kine, SAD i organizujući godišnji festival dokumentarnog filma na kojem su gostovali međunarodni umjetnici.

Bioskop se usljed finansijskih problema oslanjao se na grant od 1,5 miliona eura od EU za renoviranje sistema grijanja i vodoinstalacija. Direktora bioskopa Aresa Športu su međutim, 7. oktobra prošle godine zvaničnici EU mejlom obavijestili da je grant otkazan zbog "mjera koje je EU nametnula vladi Kosova", što se odnosi na sankcije uvedene 2023. zbog uloge koju je prema tvrdnjama bloka premijer Ajlbin Kurti imao u podizanju etničkih tenzija na sjeveru Kosova.

"To je poljuljalo povjerenje zajednice u nas, ali i u EU, koja tvrdi da podržava kulturnu raznolikost", rekao je Športa za Rojters.

Ares Športa pokazuje filmske postere u Lumbardi bioskopu u Prizrenu
Ares Športa pokazuje filmske postere u Lumbardi bioskopu u Prizrenufoto: REUTERS

Mada EU nije objavila listu pogođenih programa, dva izvora, uključujući i jednog visokog diplomatu, rekli su za Rojters da je više od desetak projekata ukupne vrijednosti od najmanje 150 miliona eura obustavljeno usljed kaznenih mjera EU. Među njima su postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda vrijedno 70 miliona eura i renoviranje koncertne dvorane.

Priština je nastojala da umanji značaj ovih mjera, ali sudbina bioskopa Lumbardi i još nekih projekata pokazuje njihov "uticaj na jednu od nasiromašnijih evropskih zemalja".

Pitanje uticaja evropskih kaznenih mjera je ponovo aktuelizovano u trenutku kada se Kosovo priprema za današnje izbore. To bi, prema ocjeni analitičara, moglo da ugrozi Kurtijeve šanse za reizbor.

Dva privatna istraživanja javnog mnjenja, u koje je Rojters imao uvid, pokazuju da je podrška Kurtijevoj partiji Samoopredjeljenje i njegovim koalicionim partnerima opala na oko 40 odsto sa 50,2 odsto koliko su osvojili na izborima 2021.

Politički analitičar Agon Malići smatra da su neki građani zabrinuti zbog izolacije Kosova.

"Dok je većina birača možda zadovoljna što Kosovo ima veću kontrolu nad sjeverom, mnogi možda nijesu uvjereni da je to održivo bez međunarodne podrške", kazao je Malići.

Pojedine članice EU žele da ukinu mjere jer nijesu uticale na Kurtija da promijeni politiku i jer štete običnim građanima, kazali su za Rojters jedan visoki diplomata i još jedan zvaničnik, koji su željeli da ostanu anonimni.

Međutim, tome se protive neke zemlje, uključujući Francusku i Mađarsku koje su, kako piše britanska agencija, naklonjene Srbiji.

Poster Donalda Trampa sa srpskom zastavom u Mitrovici 15. januara
Poster Donalda Trampa sa srpskom zastavom u Mitrovici 15. januarafoto: REUTERS

Diplomata je kazao da su sankcije nepravedno usmjerene na Kosovo, a ne na Srbiju, koja je takođe imala ulogu u rasplamsavanju tenzija. Dodali su da ipak ne postoji mehanizam za povlačenje kaznenih mjera, uprkos njihovoj neefikasnosti.

Portparol EU je mjere opisao kao "privremene i reverzibilne", ali nije kazao koji su projekti pogođeni. Iz Brisela tvrde da će ukinuti sankcije ukoliko Kosovo smanji tenzije na sjeveru. "Postupci vlade Kosova do sada nijesu išli u prilog tom cilju", kazao je portparol.

Rojters podsjeća da je EU je pozvala Prištinu da uspostavi Zajednicu srpskih opština kako bi omogućila veću samoupravu za Srbe. U strahu od secesije, Kurti je odbacio taj predlog i umjesto toga nastojao da oslabi autonomiju Srba na sjeveru.

Kurti svoj politiku brani tvrdeći da je smanjio kriminal, otvorio radna mjesta, promovisao mir i suprotstavio se moćnijem agresoru u Srbiji. On je na predizbornom skupu prošlog mjeseca kazao da postupci njegove vlade nijesu usmjereni "protiv Srba, već protiv Srbije, jer je ona protiv Kosova i naše nacije".

Međutim, njegova odluka da postavi etničke Albance za gradonačelnike u opštinama sa srpskom većinom i da primora etničke Srbe da koriste kosovske registarske tablice na svojim automobilima izazvala je 2023. najgore nasilje u posljednjih deset godina.

Kosovo
foto: REUTERS

Uprkos sankcijama EU, Kurti je istrajao. Njegova vlada je zabranila upotrebu srpskog dinara, zatvorila pošte pod upravom Srba i ograničila trgovinu između dvije zemlje.

"Međunarodna zajednica je izolovala i kaznila Kosovo. Svaki veliki uspjeh koji smo postigli u posljednje dvije decenije - oslobođenje, nezavisnost - postignut je zato što smo blisko sarađivali sa saveznicima", rekla je Vljora Čitaku iz opozicione Demokratske partije Kosova, koja je bila ambasadorka Kosova u SAD.

Ostaje da se vidi kako će reagovati nova administracija predsjednika SAD Donalda Trampa, navodi Rojters i ukazuje na nedavnu izjavu njegovog izaslanika za specijalne misije Ričarda Grenela.

"I republikanci i demokrate dosljedno su kritikovali Kurtija zbog preduzimanja jednostranih akcija koje destabilizuju region. Kao i EU i NATO. Međunarodna zajednica je ujedinjena protiv Kurtija", napisao je Grenel na mreži Iks.

Grenel, prema pisanju njemačkog lista "Frankfurter algemajne cajtung" otvoreno poziva na smjenu Kurtija. List podsjeća da je Grenel još u januaru optužio Kurtija da je doveo kosovsko-američke odnose na "nisku tačku", da se Kurti uvijek suprotstavljao svakoj američkoj ideji, čak i kada su Trampovi prethodnici Obama, Buš i Klinton bili na vlasti, odnosno od rata na Kosovu 1999.

Uoči današnjih izbora Grenel je poručio kosovskim Albancima: "Nemojte da vas obmanjuju", prenio je njemački list i istakao da je ta poruka upućena javnosti Kosova koje je tradicionalno osjetljivija na američke poruke nego javnost u većini drugih zemalja.

"Ostaje da se vidi da li će ono imati uticaj kakav Grenel priželjkuje. On se i prije prethodnih kosovskih parlamentarnih izbora u februaru 2021. eksplicitno izjašnjavao protiv Kurtija, ali je tada pobijedila Kurtijeva stranka Samoopredjeljenje sa rekordnim rezultatom od više od pedeset odsto glasova. Njen cilj je da taj trijumf ponovo premaši", dodaje se u tekstu.

Ankete pokazuju da Kurtijeva stranka ponovo može da bude najjača, navodi se u članku, ali i dodaje da je apsolutna većina neizvjesna. "Ako bude prinuđen da formira koaliciju ili ako opozicija preuzme vlast, Grenel bi postigao svoj cilj: Kurti bi bio u opoziciji ili barem u koaliciji. Prva Kurtijeva vlada, formirana u februaru 2020, raspala se poslije samo dva mjeseca, dijelom i zbog toga što je Grenel izvršio ogroman pritisak na Kurtijeve koalicione partnere da napuste koaliciju, što se i desilo", ističe njemački list.

Kurti, ljevičar i albanski nacionalista, ostvario je određene uspjehe od dolaska na vlast 2021. godine. Nezaposlenost je pala sa 30% na oko 10%, minimalna plata je povećana, a prošle godine ekonomija je rasla brže od prosjeka zapadnog Balkana.

Ipak, sjever Kosova ostaje duboko podijeljen. Obrazovanje, zdravstveni sistem, prodavnice i kafići funkcionišu odvojeno. Računi u srpskim prodavnicama i dalje su navedeni u dinarima, a ne u eurima. Zajednice žive odvojeno - čak se i stil gradnje kuća razlikuje između dvije etničke grupe, primjećuje Rojters.

Srpski penzioner Dragoljub Ivić (65), koji živi u Gračanici, srpskoj opštini nedaleko od Prištine, svakog mjeseca mora da putuje u Srbiju kako bi podigao svoju penziju od 500 eura. Samo za put potroši 50 eura.

"Na Kosovu narod ispašta zbog politike", kazao je Ivić i istakao da su tenzije sada mnogo gore. "Žele da natjeraju Srbe da odu sa Kosova."

Sankcije EU pogađaju sve stanovnike.

EU je obećala 70 miliona eura za izgradnju prve fabrike za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se očistio kanalizacioni sistem Prištine, zapušen smećem. Taj plan je sada zaustavljen, kazao je zamjenik gradonačelnika Prištine Alban Zogaj.

"Poslije decenija konačno smo rješavali problem prečišćavanja otpadnih voda koje zagađuju rijeku Sitnicu, jednu od najzagađenijih rijeka u Evropi."

Sirova kanalizacija se direktno ispušta u kanale i teče pored kuće mještanke Sanije Tači, koja ne može da otvori prozore zbog neprijatnog mirisa. "Nemam riječi da opišem kroz šta prolazimo", rekla je Tači, stojeći pored kanala kroz koji protiče sivi, zagađeni potok.

"Kao što vidite, rješenja nema na vidiku".

Bonus video: