Trenutni protesti u Srbiji protiv predsjednika Aleksandra Vučića predstavljaju najveći izazov njegovom autoritarnom režimu otkako je 2014. došao na vlast i, iako potpuni kolaps režima nije izvjestan, protesti su otkrili ozbiljne slabosti u autoritarnom sistemu vlasti, čineći njegov dugoročni politički opstanak sve neizvjesnijim.
Do takvog zaključka došao je kineski model vještačke inteligencije DipSik , upitan da procijeni ishod protesta u Srbiji.
Analizom dostupnih izvora, DipSik je predvidio pet mogućih ishoda protesta u Srbiji. To su: postepeno slabljenje Vučićeve vlasti, pad režima – pri čemu bi ključni momenat bilo formiranje prelazne vlade i organizovanje slobodnih izbora, gušenje protesta ili manipulacija izborima, pritisak spolja i dugoročne sistemske reforme.
Najvjerovatniji scenario, prema procjeni kineskog "AI" modela, jeste "produženi zastoj", pri čemu bi Vučić, uz manje ustupke, zadržao ključne poluge vlasti kroz izbore ili kadrovske promjene među lojalistima.
Naglašava se, međutim, da istrajnost protesta, kao i široka društvena podrška (prema nekim podacima 61 odsto građana), ukazuju na to da prelomni trenutak nije isključen.
Obrazlažući prvi od pet mogućih ishoda – postepeno slabljenje Vučićeve vlasti – DipSik piše da se Vučićeva "aura nepogrešivosti" polako urušava s opadanjem povjerenja građana u njegov režim i da bi, ukoliko se protesti nastave, njegov uticaj mogao dodatno oslabiti, posebno ako mediji, koji su ranije bili pod njegovom kontrolom, počnu da prilagođavaju izvještavanje zahtjevima javnosti.
Drugi mogući ishod je potencijalni kolaps režima, navodi DipSik, uz zaključak da bi ključni trenutak moglo biti formiranje prelazne vlade za organizovanje slobodnih izbora, što je sve glasniji zahtjev i građana i stručnjaka.
Treći potencijalni ishod bilo bi gušenje protesta ili manipulacija izborima, jer Vučić i dalje ima značajnu institucionalnu moć, odbacuje zahtjeve za formiranje prelazne vlade i mogao bi da raspiše vanredne izbore. Takođe, postoji bojazan od potencijalne upotrebe sile, procjenjuje DipSik.
Kao četvrti mogući ishod, DipSik razmatra ulogu spoljnih faktora, navodeći da je reakcija EU na proteste u Srbiji mlaka, vjerovatno zbog strateških interesa u potencijalnim nalazištima litijuma u Srbiji i uloge Beograda u stabilnosti Balkana.
Dodaje, međutim, da bi dugotrajni protesti mogli primorati EU da preispita svoj stav, posebno ukoliko stagnacija demokratije u Srbiji ugrozi pregovore o pridruživanju Uniji.
Dugoročne sistemske reforme, prema procjeni DipSika, predstavljaju peti mogući ishod u Srbiji, jer su protesti postepeno pomjerili fokus sa trenutnih zahtjeva, poput odgovornosti za tragediju u Novom Sadu, na šira sistemska pitanja – borbu protiv korupcije, nezavisnost sudstva i uvođenje ograničenja mandata.
Ako pokret uspije, mogao bi postaviti temelje za ustavne reforme koje bi onemogućile ponovnu konsolidaciju autoritarne vlasti. Međutim, za to je potrebno očuvanje jedinstva među učesnicima protesta i saradnja sa opozicionim grupama, što se za sada izbjegava, navodi kineska vještačka inteligencija.
Bonus video:
