Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Mark Rute naglasio je 10. marta u Sarajevu da NATO neće dopustiti da se teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini ugrozi i da se stvori sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini.
Rute je stigao je u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini gdje će se sastati sa najvišim političkim rukovodstvom, u trenutku dok su vlasti Republike Srpske prijeteći secesijom pokušale zabraniti rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji ovog entiteta.
Rute je nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH naglasio da NATO u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, da se Dejtonski mirovni sporazum - kojim je 1995. zaustavljen rat - kamen temeljac koji se mora poštovati, ali i da podržava aktivnosti kancelarije visokog predstavnika (OHR) zaduženog za njegovo sprovođenje.
"Naravno, zabrinut sam za bezbjedonosnu situaciju, ali ovo nije 1992. godina i nećemo dopustiti stvaranje bezbjedonosnog vakuuma. Znam da je EUFOR u potpunosti spreman održati stabilno bezbjedonosno okruženje u BiH. Nećemo dopustiti da se teško stečeni mir u BiH ugrozi", kazao je Rute.
Tri člana Predsjedništva BiH, dva različita stava
Predsjedavajuća Željka Cvijanović koja dolazi iz Republike Srpske, kazala je kako za nju i političke predstavnike iz ovog entiteta nije sporan teritorijalni integritet i očuvanje multietničnosti BiH i suradnja s NATO-om, ali da im je sporno članstvo u ovoj vojno-političkoj alijansi.
"Moje kolege smatraju da je normalno da stranac nameće zakone, ja ne smatram da je normalno da neko na osnovu Bonske konferencije pravi ovoliki cirkus. U RS-u vlada uvjerenje da je ova zemlja raznim špekulacijama privatizovana u korist jednog, a na štetu druga dva naroda", kazala je Cvijanović.
Cvijanović je pozdravila pojačano prisustvo EUFOR-a i NATO-a u BiH i kazala da misli da je to dobro za cijelu državu "zbog raznih verbalnih prijetnji koje smo imali priliku da slušamo".
"Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ne može spasiti BiH, ali Republika Srpska i Federacija BiH to mogu i mislim da na tome moramo raditi, da se dogovaramo i da živimo normalan i demokratski život", kazala je Cvijanović.
Član Predsjedništva Denis Bećirović je kazao da je važno jer je Rute poručio da NATO neće dozvoliti sigurnosni vakuum i jer je iskazao punu podršku mandatu visokog predstavnika u BiH.
"Ovo su najteži momenti od 1995. godine do danas. Imali smo brutalan ustavni udar na BiH. Opasna destabilizacija mora biti zaustavljena. Od destabilizacije bi jedinu korist imala Moskva", kazao je Bećirović.
Treći član Predsjedništva BiH Željko Komšić je kazao da je sve ono što su čuli na sastanku s generalnim sekretarom NATO-a "spreman odmah da potpiše".
Komšić je kazao da će se odgovornost za BiH "svesti na nas ovdje" i da je njihova dužnost da "većinom dobre vijesti isporučimo građanima BiH".
"Stvar koju niko ne spominje je potreba da BiH izdvaja veći iznos novca za sektor odbrane, kad već govorimo da BiH želi da postane članica NATO-a. Iznos koji je predviđen u budžetu koji danas usvajamo nije ni blizu dva posto bruto društvenog proizvoda (BDP)", kazao je Komšić.
Nakon ovog susreta, Rute će imati sastanak s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
Poslijepodne bi se trebao obratiti studentima Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
U kakvom momentu je Rute došao u BiH?
Generalni sekretar NATO-a stigao je u Bosnu i Hercegovinu nakon donošenja neustavnih zakona u bh. entitetu Republika Srpska.
Skupština RS je prethodno donijela zakon o zabrani djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, Suda i Tužilaštva BiH, te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nadležnog za imenovanje svih sudija i tužioca u BiH.
Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona kojeg je Narodna skupština RS-a usvojila 27. februara, dan nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik nepravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Proglašen je krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Iz NATO-a su u više navrata poručili da ova vojno-politička organizacija podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da neće dopustiti bezbjedonosni vakuum ili ugrožavanje teško stečenog mira.
Snage Evropske unije (EUFOR) u Bosni Hercegovini saopštile su 7. marta da će privremeno povećati brojnost svojih snaga kao preventivnu mjeru, nakon povećanja tenzija u zemlji.
Bonus video:
