Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je usvojila odluku o pristupanju donošenja novog Ustava ovog bosansko-hercegovačkog entiteta na jučerašnjoj sjednici u Banjaluci.
Na novoj posebnoj sjednici ovog zakonodavnog tijela, Skupština RS bi danas trebalo da raspravlja o Nacrtu Ustava RS kojim vlasti planiraju da definišu taj entitet u Bosni i Hercegovini (BiH) kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda.
Na jučerašnjoj sjednici, za odluku o pisanju novog Ustava je glasalo 50 od 71 prisutnog poslanika.
Usvojenu odluku su predložili entitetski predsjednik Milorad Dodik i Vlada RS, a u skladu s njom, Odbor za ustavna pitanja NSRS se obavezuje da u najkraćem roku sastavi tekst tog dokumenta.
Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da je to još jedan secesionistički potez vlasti u RS, nakon što su prošle sedmice stupili na snagu zakoni o zabrani funkcionisanja sudskih i istražnih organa BiH na teritoriji entiteta. Iako je Ustavni sud BiH obustavio primjenu tih zakona, u RS ističu da će zakoni biti provođeni.
Jelena Pajić Baštinac, koja je na Skupštini govorila u ime predsjednika RS, navela je da se donošenje novog ustava RS predlaže radi zaštite ustavne pozicije.
"Urušavanje i prekrajanje pravnog sistema u BiH u proteklih 29 godina vršeno je na razne načine odlukama visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH i uslovaljavanjem od strane međunarodnih organizacija i subjekata", istakla je Baštinac.
U obrazloženju razloga za donošenje novog ustava, Miloš Bukejlović, ministar pravde RS je, u ime entietske Vlade, kazao kako je cilj "unapređenje ustavnog poretka, odnosno usklađivanje ustava sa suverenitetom Republike Srpske".
"Donošenje novog ustava je prije svega nužno kako bi se obezbijedila pravna sigurnost, efikasnost institucija i očuvanje ustavnih nadležnosti RS, a u skladu sa njenim položajem kako je to definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH", rekao je Bukejlović.
Dodao je i kako su izmjene aktuelnog Ustava RS, "od kojih su mnoge bile nametnute", "narušile ustavni poredak i oslabile suverenitet" tog entiteta.
RSE navodi da je opozicija je protiv novih odluka, te da upozorava i na lažna obećanja da će maerički predsjednik Donald Tramp podržati Republiku Srpsku.
"Nemojte da mislite da ne znamo kakav je pritisak na vas, da su tu nekakve priče, bajke gdje će se ovi poslije 19. marta okrenuti ploču i da će Trump reći da podržava RS. Znamo da je to servirano sinoć uz večeru. Nemojte vjerovati u to, ovo je momenat da Skupština pokaže da je lojalna narodu", izjavio je Igor Crnadak, šef poslaničkog kluba opozicione Partije demokratskog progresa, poručivši vladajućim poslanicima da razmisle o posljedicama donošenja odluka koje se tiču usvajanja novog ustava RS.
"Poruke koje smo dobijali ovih dana, za zakone koje je NSRS usvojila niko nije podržao. S druge strane, došlie su žestoke optužbe na račun ne samo rukovodstva nego i RS. SAD kroz usta državnog sekretara, ministra spoljnih poslova, ni manje ni više. Kako je OSCE reagovao? Italija je reagovala, Francuska, Njemačka, EU... Ljudi, vi nas vodite u izolaciju, rušite nam kuću", poručio je Crnadak.
I poslanik i lider opozicione Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović pozvao je poslanike da ne donose odluke o novom ustavu, jer se radi o "vrlo opasnom potezu" s ciljem odbrane Milorada Dodika.
"A vi želite na rođendan našeg vožda (Dodika) da promijenite čitav ustav. Ostavićete katastrofalne posljedice. Ima li iko da mu kaže u oči da pravite greešku. Vi nas mrzite zbog istine. Nemojte ovo da radite, nije Srpska jedan čovjek. Ovo je nesprovodivo, on nema ni podršku svoje kuće, kakva vojska Republike Srpske. Vi ste je ukinuli", rekao je Vukanović.
A šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Bodiroga upozorio je kako "nije sporno da se mogu vratiti" neke nadležnosti, ali da to treba da desi "na isti način kako su se prenijele, sve ostalo je protiv Ustava BiH".
Tvrdi i da se ne poštuju procedure iz Ustava RS koje predviđaju izmjene ili donošenje novog ustava.
Istakao je i da SDS "ne želi da ulazi u avanturizam" kada su u pitanju odluke koje se razmatraju u Skupštini RS.
Samostalni poslanik u Skupštini RS Ramiz Salkić rekao je da je jasna namjera da vlasti u RS rade na podjeli BiH.
"Potpuno je jasno ovdje da postoji namjera da se derogira država Bosna i Hercegovina, da se donese ustav koji je u suprotnosti i sa Dejtonom i sa Ustavom BiH. Nema ovdje namjere ovdje da se radi na stabilizaciji prilika, izgradnji povjerenja i dobrih odnosa, ovdje je intencija da se urušava sigurnost građana i njihove imovine. Jasno je da je opredjeljenje ove vlade, skupštine i predsjednika entiteta, separatističko, da se podijeli Bosna i Hercegovina, da neko misli da je sada pravi trenutak za to", istakao je Salkić.
Upozorenje visokog predstavnika u BiH pred početak sjednice
Pred početak sjednice, visoki predstavnik Kristijan Šmit, pozvao je poslanike "da spriječe napad na ustavni poredak BiH".
"Nacrt novog ustava RS-a predstavlja jasno kršenje i Opšteg okvirnog sporazuma za mir i Konačne arbitražne odluke za Brčko i suštinski ih dovodi u rizik", poručeno je na društvenoj mreži Iks iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
Sem toga, na istoj sjednici poslanici će raspravljati i o osnivanju specijalnog suda i tužilaštva za "zaštitu ustavnog uređenja".
Sjednicom je predsjedavao Nenad Stevandić, predsjednik entitetskog parlamenta, za kojim je Tužilaštvo BiH izdalo nalog za privođenje.
Stevandić je pred početak sjednice Skupštine, predsjedavao i Odborom za ustavna pitanja, kojeg je dan ranije napustio Igor Crnadak, potpredsjednik opozicione Partije demokratskog progresa.
Uz Stevandića, nalog za privođenje je izdat i za predsjednika RS Milorada Dodika i entitetskog premijera Radovana Viškovića, koji takođe prisustvuje zasijedanju.
U naredbi za privođenje na teret im se stavlja da su izvršili krivično djelo "napad na ustavni poredak", a Dodik, Višković i Stevandić su odbili da se pojave na saslušanje u Tužilaštvu BiH, zbog čega je zatraženo njihovo privođenje.
Šta je prethodilo zasjedanju Skupštine RS?
Otkad je Dodik prvostepeno osuđen pred Sudom BiH, 26. februara, na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona, navodi RSE
Narodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta, piše RSE.
Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci.
Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija, preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, do više stranih ambasada u BiH.
Evropski parlament će na plenarnoj sjednici 12. marta raspravljati o secesionističkim prijetnjama u Bosni i Hercegovini.
Rezervne snage EUFOR-a počele da stižu u Bosnu i Hercegovinu
Ustav BiH je Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Prema tom dokumentu, država može preuzeti nadležnosti "u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta".
Praktično sve nadležnosti koje vlasti RS žele da "vrate" na entitetski nivo, prebačene su na nivo države glasanjem u oba doma Parlamenta BiH, za šta su glasali i predstavnici RS.
Prema Ustavu BiH, Republika Srpska i Federacija BiH su entiteti koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu, i nemaju svojstva država. Isto tako, suverenitet i teritorijalni integritet je prema državnom Ustavu rezervisan samo za državu BiH, a ne i entitete.
Bonus video:
