Albanski premijer Edi Rama je ocijenio da su zabrinjavajuća slabost i pomanjkanje podrške Evropske unije Zapadnom Balkanu koji ponovo prijeti da se pretvori u "bure baruta" i otud "ruski upliv u regionu raste pošto je EU tamo ostavila prazninu".
Rama je to izjavio francuskom listu Mond u Parizu gdje je razgovarao s francuskim premijerom Bernarom Kaznevom, u situaciji kad "Evropu već mjesecima ozbiljno zabrinjava stanje na Balkanu", naveo je list.
Izjava Rame se poklopila s različitim pogledima u samoj EU i Americi oko toga da li je Rusija "agresivna" prema Evropi i Balkanu, pa prijeti da, poslije pripajanja Krima napadne neke istočnoevropske zemlje pa NATO tamo mora da ozbiljno ojača vojno prisustvo.
Ima evropskih političara koji misle da, iako je vidljivo da Rusija želi da povrati svoj uticaj u svijetu, prekomjerno mahanje ruskom opasnošću služi i interesima vojno-industrijskog lobija, u Americi, pa i Evropi.
U svjetskoj politici veoma iskusni bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer je na upravo okončanom sastanku Trilateralne komisije u Vašingtonu izjavio da je "suštinska greška vidjeti u Putinu svetsku opasnost…jer on nikako nije neki novi Hitler i uopšte nema namjere da krene u osvajačku politiku, već da povrati dostojanstvo svojoj zemlji".
Kisindžer je zato za razgovore s Moskvom s jasnim sagledavanjem obostranih interesa, uz opasku da "specifična težina Rusije uopšte ne može da se mjeri s našim strategijskim suparništvom s Kinom".
Novi američki državni sekretar Reks Tilerson je, međutim, juče, na zasjedanju šefova diplomatija NATO u Briselu, izjavio da upravo zbog "ruske prijetnje", ali i potrebe da se usredsrijede napori za slamanje islamskih terorista u Siriji i Iraku, sve NATO članice moraju osjetno da povećaju izdatke za odbranu, a ne da i dalje SAD pokrivaju 70 odsto troškova Alijanse.
Predsjednik Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister je, poput nekih drugih političara u EU, ocijenio da "Balkan jeste potpuno uzdrman gdje lako može doći do eksplozije, uz svud prisutan ruski uticaj", kao i da "Rusija svjesno destabilizuje Srbiju".
Srpski premijer Aleksandar Vučić je upravo u Moskvi razgovarao s šefom ruske države Vladimirom Putinom i rekao da se odnosi Srbije i Rusije odvijaju na obostrano zadovoljstvo i korist.
U martu su i lideri EU našli za shodno da razmotre opasnu i zabrinjavajuću situaciju na Zapadnom Balkanu i, mada ništa opipljivo nije proizišlo iz njihovih zaključaka oko promjene politike prema regionu, u kuloarima zasijedanja je rečeno da postoji briga zbog upliva Rusije, ali i Turske, Kine, Saudijske Arabije i Katara na Zapadnom Balkanu.
Izjava albanskog premijera Rame, međutim, govori o drugačijem sagledavanju u regionu onoga što je politika EU prema, zasad pomućenoj, perspektivi ulaska zemalja Zapadnog Balkana u članstvo, pošto Brisel i vlade EU i dalje smatraju da zapadnobalkanske zemlje moraju prevashodno same da se pobrinu da sprovedu reforme, ekonomski ojačaju, stvore jedinstveno regionalno tržište kao ključ svih daljih odnosa.
Francuski list Mond u tom kontekstu javlja i da je američki državni sekretar Tilerson ostavio prilične nedoumice oko politike prema Rusiji među saveznicima u NATO u Briselu, iako je je on juče tamo rekao da se Zapad mora suprostaviti "ruskoj agresiji u Ukrajini i drugdje".
To je naišlo na oštru osudu Moskve koja je uzvratila da je to "hladnoratovsko stanovište koje vodi ka vojnom sukobu", a Tilerson uskoro treba da posjeti Moskvu.
Diplomatski izvori u NATO su rekli da je u razgovorima šefova diplomatija NATO i Tilersona spomenut i ruski upliv na Balkanu.
Mond u komentaru intervjua s albanskim premijerom primjećuje da je "Rama malo umoran od briselskih litanija" i kaže da on podvlači da se "može govoriti o ruskom uplivu, ali se sve to događa u praznini koju je ostavila Evropska unija".
"To je glavni problem Balkana danas, a ostalo su posljedice i ne može se čuditi da neko nastoji da popuni tu prazninu…koju EU ostavlja iako jeste zaokupljena ruskim uticajem, džihadizmom i porastom populizma ”, mišljenja je Rama, “i sve zavisi od SAD i Evropljana kad je u pitanju geostrategijska stabilnost regiona”.
Mišljenje koje zvuči i trezveno i pragmatično čulo se i od evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana koji je izjavio da "Rusi nas samo malo nerviravju i to je sve što čine".
Han je u intervjuu bečkom dnevniku Standard naveo da je recimo "u Srbiji Austrija najveći investitor, investirala je četiri puta više nego Rusi.”
"Rusija je samo vojni, a ne i ekonomski faktor i na to mora da se ukaže", predočio je evropski komesar Han i rekao da zabrinutost EU zbog razvoja na Balkanu ne proizilazi zarad uticaja Rusije, već zbog etničkih tenzija i nestabilnosti.
"U interesu EU je da u njenom neposrednom susjedstvu vlada stabilnost i stoga ćemo mi, EU, nezavisno od politike američkih vlasti, da budemo predvodnica u brizi za Zapadni Balkan", poručio je Han.
On je kao ključni "lijek" ponudio ono što je već prije četiri godine ponudio njegov prethodnik na mjestu komesara za proširenje Štefan File, a to je da se jačanjem zajedničkog tržišta Zapadnog Balkana tamošnje zemlje ekonomski oporave i ojačaju da budu ekonomski konkuretne, a ne nespremne i "siromašni rođaci", kad dođu na prag vrlo zahtjevnog jedinstvenog tržišta Unije.
Bonus video:
