Dan D za Agrokor: Ruski pritisak na Todorića

"Agrokor će uskoro izaći s objavom koja će biti vezana uz sve relevantne činjenice, trentno stanje i buduće korake kompanije. Ne bismo komentarisali razne zaključke i vizije o budućnosti Agrokora", kažu.
127 pregleda 4 komentar(a)
Ivica Todorić, Foto: Betaphoto
Ivica Todorić, Foto: Betaphoto
Ažurirano: 30.03.2017. 08:49h

Dan D za Agrokor je došao, dionice kompanije koncerna su potpuno pale, a Moody’s je smanjio rejting Agrokoru sa B3 na Caa1 i zadržao negativne izglede. Ruski povjerioci optužuju vlasnike i menadžere Agrokora za lažiranje bilansa, a političari mijenjaju zakon lex Agrokor koji bi prema najavama trebao biti predložen u petak, piše "Večernji."

Rusi zovu Vladu Hrvatske za sto i očekuju da potpiše stand-still aranžman što znači da se zakon ne bi niti trebao primjeniti. Ako se zakon aktivira proces bi vodila država. Povjerioci u svom planu traže od države i garancije za Agrokor. Stand-still aranžman zapravo znači da će sve banke kojima Ivica Todorić duguje, čekati plaćanje kamata dok se ne donese plan o tome kako će se podmirivati svi dugovi uključujući one prema dobavljačima. Doveo bi u red kompaniju i povezana društva – njene dobavljače, do završetka turističke sezone. Puno je protivrječnih informacija bilo tokom srijede, od toga da su Rusi otišli od stola i da ne žele dalje finansirati Todorića, do toga da su neke banke i dobavljači poručivali da bi mogle aktivirati prisilnu naplatu. Međutim, tokom popodneva oglasila se ruska banka VTB, manjinski finansijer Agrokora, koja mu je dosad dala 300 miliona eura kredita. Ipak, i ta je banka u državnom vlasništvu pa vjerovatno progovara i u ime Sberbanka.

Povjerioci nemaju strpljenja

"Hrvatska vlada i grupa Agrokorovih povjerilaca planiraju da ove nedjelje potpišu sporazum o stavljanju obveza u mirovanje (stand-still agreement)", rekao je prvi potpredsjednik ruskog VTB-a Jurij Solovjev ruskim novinarima. Aranžman uključuje kombinaciju kratkoročnog finanSiranja i državne podrške, pojasnio je ruski bankar, koji od HBOR-a očekuju garancije kako bi se nastavilo dopremanje maloprodajnog sastava Agrokora. Vijeće povjerilaca vodiće Sberbank koja u Agrokoru ima milijardu eura. To je osnova ruskog plana na koji treba pristati i hrvatska Vlada, a to znači odustajanje od lex Agrokora. "Večernji" piše da im u Vladi kažu da je taj zakon trebao služiti kao osigurač, odnosno sredstvo za “kontroliranje haosa”. No, haos je jako blizu.

"Vlasnik i menadžeri kompanije, na nesreću, već su duže vrijeme falsifikovali izvještaje. To je dovelo do toga da je kompanija prikupljala dug koji nije prikazivala nikome, pa je u jednom trenutku kad je propao sindicirani zajam i pojavili se zahtjevi za likvidnošću, kompanija došla u ovo stanje", rekao je Jurij Solovjev ruskim novinarima. Ovako direktn optužba od strane ruske državne banke posljednja je poruka da se Todorić mora povući, ako želi spasiti kompaniju i dati priliku da se zadrži 40.000 radnih mjesta. Alternativa je najcrnji scenario jer već su u srijedu maske pale i bilo je jasno da povjerioci nemaju strpljenja za Todorićevo premišljanje. Nudili su mu zlatni padobran posljednjih nedjelja, ali čini se da su i od toga odustali jer uporno nije htio pripustiti nikoga u upravu Agrokora. Kao da to nije bilo dovoljno, bonitetna kuća Moody’s srušila je kreditni rejting Agrokora. Ta ocjena poruka je ulagačima da će teško naplatiti obveznicu, odnosno da najveći koncern u Hrvatskoj neće moći vratiti svoje dugove. Ističu problem likvidnosti i ponavljaju da je zarada premala da bi pokrila kamate, a kamoli glavnice koje uskoro stižu na naplatu. O svemu Agrokor nema što reći nego šalje izjavu u kojoj nema sadržaja, piše "Večernji".

"Agrokor će uskoro izaći s objavom koja će biti vezana uz sve relevantne činjenice, trentno stanje i buduće korake kompanije. Ne bismo komentarisali razne zaključke i vizije o budućnosti Agrokora", kažu.

Prve zadužnice

Sada nastupa hrvatska Vlada. Pristane li ona na izloženi plan, povjerioci su, kako tvrdi VTB, spremni i na injekciju svježeg kapitala. Uvjeravaju da će zamrzavanje plaćanja kamata biti kratkog vijeka, ali u mnogim slučajevima stand-still se razvukao i na šest mjeseci. Ključno je da se hrvatska Vlada na ovaj način uključi u razrješavanje krize jer ako iko izgubi povjerenje, a riječ je o bankama koje su odgovorne pred svojim dioničarima među kojima su većina stranci, može povući prisilnu naplatu i tada počinje domino-efekt koji završava na najgori mogući način. Vlasnik Orbico Grupe Branko Roglić priznaje da razmišlja o zadužnici, ali nije je još aktivirao već prati stanje u koncernu.

1. Kraći rok restrukturiranja za kompaniju s problemima

Dio zastupnika vjeruje da je rok koji je predložen u zakonu od 365 dana za donošenje plana restrukturiranja predug i boje se da bi takav rok mogao uništiti sve dobavljače koji tokom tog razdoblja ne mogu reagovati traženjem naplate niti imaju gdje plasirati robu.

2. Protivustavnost zakona je otvoreno pitanje

Kriterijum od 8000 zaposlenih previsok je, kažu mnogi zastupnici, i daje prostor za ustavne tužbe. Navodno su čak i banke povjerioci bile spremne na tužbu zbog toga što su povjerioci u neravnopravnom položaju. Postoji informacija da će se kriterijum spustiti na 5000 zaposlenih.

3. Povjerenstvo umjesto jednog povjerenika

Previše bi bilo odgovornosti na jednoj osobi ako bi se cijeli sistem dao u ruke samo jednom čovjeku. Boje se zastupnici i da niko ne bi htio raditi taj posao kako ne bi jednog dana krivično odgovarao. I italijanski zakon poznaje odbor povjerenika upravo kako bi se izbjegao pritisak na jednu osobu.

Bonus video: