Otkako je Redžep Tajip Erdogan 2003. godine preuzeo vlast u Turskoj, ta zemlja stalno naglašava kulturološku i istorijsku povezanost sa muslimanskim društvima na Balkanu. Pri tom se zajednička prošlost regiona u Osmanskom carstvu prikazuje u novom i povoljnom svjetlu. Stotine građevinskih spomenika iz te epohe je spaseno i često skupo restaurirano. Turska se predstavlja, ne samo kao nasljednica imperijalne tradicije, već i kao moderna muslimanska država, orijentisana ka privrednom rastu, koja bez problema spaja religiju i ekonomski napredak. Tako su uspostavljene bliske veze sa muslimanskim religijskim zajednicama na Balkanu i etablirana mreža škola pod turskim rukovodstvom. Taj program se s pravom označava kao ’neoosmanski’, jer on povezuje povratak na tradiciju i istoriju s ciljem da se poveća politički i ideološki uticaj Turske. Što se tiče područja obrazovanja, tu Turska bez sumnje daje veliki doprinos u modernizaciji muslimanskog društva na Balkanu, piše Noje cirher cajtung o turskom uticaju na Balkanu.
List takođe navodi da je i unutarturski konflikt između Erdogana i Gulenovog pokreta prenesen i na Zapadni Balkan.
"Braća" Erdogan i Bakir
Švajcarski list ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina glavno uporište turskog uticaja u regionu. "Razlog za to je što Erdoganov politički islam ima ideološkog saveznika u predsedniku Stranke demokratske akcije i članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću.
Erdogan redovno podržava svog "brata Bakira" na izborima. Politička i ekonomska povezanost između njih dvojice, veoma je velika", piše Noje cirher cajtung.
List ocjenjuje da je dolazak Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP) na vlast u Ankari, donio sa sobom i jednu novu, religioznu elitu na vlast koja ima sasvim drugačiji pogled na Balkan od njenih kemalističkih prethodnika: "Ona na Balkan nije gledala kao na periferiju ili problematičnu zonu, već kao na jezgro starog carstva iz kojeg potiču njeni brojni uspješni veziri i generali. Tako je formulisana nova politika koja bi prije svega sredstvima ’meke sile’ trebalo da izvrši uticaj na, najvećim dijelom sekularno muslimansko stanovništvo", piše švajcarski list i ocjenjuje: "Centralni preduslov za ulogu Ankare na Zapadnom Balkanu, jeste sumnja brojnih muslimana u to da je Evropska unija spremna za prijem tih zemalja u svoje članstvo. Turska se trenutno predstavlja kao neliberalna autokratija. I dok uticaj EU nestaje, na Zapadnom Balkanu se formiraju slične forme političke vladavine."
Dugačak spisak želja
Njemačka kancelarka Angela Merkel sastaje se u četvrtak (2. februara) sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari.
Berliner cajtung donosi tekst pod naslovom "Spisak želja za Merkelovu je dugačak".
Ovo je prva posjeta Merkelove Ankari nakon neuspjelog puča u Ankari 15. jula prošle godine.
"Turski vojnici koji traže azil u Njemačkoj, odnos dvije strane prema pokušaju puča, obostrane optužbe zbog zastoja u sprovođenju sporazuma o izbjeglicama: za razgovor ima mnogo tema", piše Berliner cajtung.
"Još ranije je kancelarka kritikovana zbog putovanja – prije svega zbog trenutka u kojem putuje: Erdogan, naime, u aprilu planira referendum o ustavnoj reformi kojom želi da poveća svoja ovlašćenja. To što ga Angela Merkel sada posjećuje, Erdogan će da proda kao podršku svom reformskom kursu", upozorava opozicioni političar Kemal Kiličdraguglu.
Bonus video:
