Dugovi "Agrokora" očigledno su postali pretežak teret pa će Ivica Todorić, ako želi da se spasi, uskoro morati da izađe na berzu, odnosno napravi javnu ponudu dionica ili da proda neku od kompanija, kako bi došao do gotovine i izbjegao bankrot, piše zagrebački portal "Indeks".
Iako iz kompanije negiraju da se nešto posebno događa - tvrde da je situacija normalna, i da uredno mogu da servisiraju sve svoje obaveze - reakcija ulagača na odustanak od sindiciranog kredita za finansiranje kratkoročnih obaveza bila je burna. Cijena obveznice spustila se za 15 odsto - na nivo koji sugeriše da ulagači, vlasnici njihovih obveznica, smatraju da je "Agrokor" u teškoj situaciji, piše Index.hr.
Todorić će morati nekoga da pusti u vlasničku strukturu
Todorić voli da bude apsolutni gazda "Agrokora", pa je tako dugo bio valsnik 100 odsto i odlagao je javnu ponudu dionica (IPO), no to bi se uskoro, iz ranije navedenih razloga, moglo promijeniti. Već nekoliko godina kroz medije se provlačila informacija da se "Agrokor" sprema na IPO. U igri su bile razne kombinacije, a nakon preuzimanja "Merkatora", nagađalo se da bi na Londonskoj berzi mogao biti izlistan "Adria Retail" - trgovački dio "Agrokora" koji bi se sastojao od "Merkatora" i "Konzuma".
Bez obzira na to kako će na kraju izgledati "spasavanje" "Agrokora", izvjesno je da se bliži dan kada će Todorić prestati da bude jedini vlasnik najveće privatne kompanije u Hrvatskoj.
Krajem 70-ih pokreće uzgoj cvijeća, ali pravi biznis cvjeta devedesetih
Vratimo se sada nekoliko decenija unazad da se prisjetimo kako je sve počelo.
Ivica Todorić u privatni biznis ulazi u drugoj polovini 70-ih godina nakon što mu se otac vratio iz zatvora gde je bio zbog krađe šest miliona njemačkih maraka iz "Agrokombinata" u kojem je bio direktor.
Tada, pokreću proizvodnju cvijeća i sadnica.
Ali pravi Todorićev uspon kreće za vrijeme najgoreg rata, 90-ih godina, kada kroz privatizaciju preuzima neke od najvažnijih firmi iz prehrambenog sektora.
"Agrokor" kao dioničko društvo počelo je da radi 1989. godine, a prva akvizicija bila im je fabrika za preradu soje u Zadru. Nakon toga, 1992. godine Todorić postaje većinski vlasnik "Jamnice" i "Agroprerade", a godinu dana kasnije preuzima fabriku ulja "Zvijezda" i "DIP Turopolje". Nastavlja širenje te 1994. godine u njegov sastav ulaze "Ledo", "Konzum", "Silos-mlinovi", "Bobis" i "Solana Pag". "Agrokor" nakon ovih svih akvizicija mijenja organizacijsku strukturu te 1995. postaje "Agrokor koncern".
Nakon par godina pauze od akvizicija 1998. godine postaje vlasnik vinarske firme "Jaska vino d.d." poznatije kao "Podrum Mladina", a iza toga, 1999. godine firme "Silos Mlinovi" i "SRC Andrijaševci" spaja u kompaniju "PIK Vinkovci d.d".
Kreće širenje na susedne zemlje
Kreće širenje na susjedne zemlje, te 2000. godine kupuje 97,4 posto dionica "Sarajevskog kiseljaka" i osniva firmu za proizvodnju sladoleda "Ledo - Čitluk". Nakon toga, 2003. godine kupuje 55,49 odsto dionica srpskog "Frikoma", te 51 odsto udjela u trgovačkom preduzeću "TP DC Sarajevo". U Hrvatskoj 2004. godine kupuje firmu "Medijator" iz Dubrovnika i "Slobodu" iz Osijeka.
Osim toga, širi se i na Mađarsku kupovinom fabrike vode "Fonyodi" i fabrike sladoleda "Baldauf", koja je kasnije preimenovana u "Ledo kft Mađarska". Nakon toga kupuje 58,11 odsto dionica porečke "Agrolagune".
Vraćamo se u Srbiju, gdje 2005. godine kupuje fabriku ulja "Dijamant" iz Zrenjanina i trgovinski lanac "Idea" iz Beograda. U Hrvatskoj iste godine postaje većinski vlasnik "PIK-a Vrbovec" i "Belja". Slijedi ulazak u vlasničku strukturu "Tiska d.d." 2007. godine, a kasnije, 2009. godine "Konzum" osniva "Kozmo d.o.o.", čija je osnovna djelatnost trgovina na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima. Nakon toga, 2010. godine nastavlja širenje poljoprivrednog biznisa te postaje vlasnik "Vupika".
Za preuzimanje "Merkatora" založio 75 odsto "Agrokora"
Najveća Todorićeva akvizicija je slovenski trgovački lanac "Merkator". Transakcija je finalizovana 2014. godine, te je "Agrokor" za 550 miliona eura preuzeo najveći slovenački trgovački lanac.
Veoma rizičan potez za Todorića. Za zatvaranje te transakcije morao je da založi tri četvrtine "Agrokora". Za preuzimanje "Merkatora" Todorić je izdao tzv. PIK zajam u vrednosti od 475 miliona eura. Radi se o kompleksnom finansijskom instrumentu koji kompanije izdaju ako su im nedostupni drugi izvori finansiranja. Ovaj tip finansiranja, u slučaju neplaćanja, kreditorima omogućava brz i jednostavan ulazak u vlasništvo, kroz sticanje starih ili novih dionica. Taj dug na naplatu stiže 2018. godine. Ako Todorić ne uspije da ga vratiti, ostaje bez dobrog dijela vlasništva u kompaniji.
Bonus video:
