Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije saopštilo je danas da je izlaznost na referendumu o ustavnim promjenama, koji se danas održava u toj zemlji, do podneva bila 20,14 odsto.
U Italiji je u toku glasanje na referendumu o ustavnim promjenama čiji je cilj jačanje centralne vlasti i radikalna promjena parlamenta kroz ograničenje moći Senata.
Italijanski premijer Mateo Renci glasao je na referendumu koji će, ocjenjuje AP, biti odlučujući za njegovu političku budućnost.
Renci je glasao u prisustvu svoje supruge na biračkom mjestu u Pontasjevu, gradu u regionu Toskana udaljenom oko 14 kilometara od Firence gdje je bio gradonačelnik prije nego što je postao premijer prije dvije godine.
Glasačka mjesta su otvorena jutros u 07.00, a biće zatvorena u 23.00 sati.
Nakon što su Britanci glasali za izlazak iz Evropske unije i Amerikanci izabrali Donalda Trampa za predsjednika, referendum u Italiji, na kojem pravo glasa ima 51 milion građana, doživljava se kao sudbinski, ocjenjuje Rojters.
Njegov cilj je smanjenje ovlašćenja i veličine Senata, a prema ocjenama analitičara, predsjedniku vlade bi bila data mnogo veća ovlašćenja, navodi britanska agencija.
S druge strane, američka agencija AP, navodi da se referendum pretvorio se u "virtuelni plebiscit" o vladi lijevog centra premijera Matea Rencija.
Ukoliko bi se izmjenio ustav, najveće promjene doživeo bi zakonodavni proces, odnosno više ne bi bilo potrebno da oba doma parlamenta glasaju o svim zakonima, što znači i svaki put kad se uloži neki amandman.
Umesto toga, 630 članova Doma poslanika donosilo bi većinu zakona, a broj članova Senata bi se smanjio sa 315 na 100, od kojih bi pet imenovao predsjednik Italije, a ostalih 95 bili bi iz redova italijanskih gradonačelnika i regionalnih predstavnika.
Glasanje o povjerenju vladi bi, takođe, bilo isklučivo pravo donjeg doma parlamenta.
Druga velika promjena bi bilo prebacivanje pojedinih nadležnosti sa regiona na centralnu vladu.
Italijanski premijer Mateo Renci pozvao je Italijane da podrže referendum, poručivši da bi Italija mogla da postane najsnažnija evropska zemlja ukoliko ishod glasanja bude pozitivan.
Dok on i njegovi saveznici sa lijevog centra, uz banke i industrijalce, tvrde da bi reforme pomogle u modernizaciji zemlje, protivnici ustavnih promena, među kojima je i Pokret 5 zvjezda, smatraju da bi one ugrozile demokratiju jer bi prevelika moć bila koncentrisana u kancelariji premijera.
Predloženim reformama ustava protive se, između ostalih, i bivši premijer Silvio Berluskoni i lider Sjeverne lige Mateo Salvini koji se zalaže za davanje većih, a ne manjih, ovlašćenja regionima.
Većina anketa ukazuje da je više Italijana koji bi mogli zaokružiti "ne" i odbaciti reformu Ustava, iako je veliki broj anketiranih bio neodlučan.
S obzirom na promene izbornog zakona koje su stupile na snagu još ljetos, reforma ustava olakšala bi rad vlade, navodi Rojters.
Stranka, koja ubuduće osvoji 40 odsto glasova, u parlamentu bi dobila apsolutnu većinu. Ojačana na takav način, ona bi mogla da sprovodi hitno potrebne reforme.
Upravo to je oduvek bila slabost italijanske politike - ta zemlja je u poslednjih 70 godina imala 63 vlade.
Premijer Renci najavio je da će podnijeti ostavku ukoliko Italijani na referendumu budu odbili reforme, ali je kasnije revidirao stav.
Priznao je da je počnio "veliku grešku" obećavši da će dati ostavku ukoliko pobedi glas protiv reformi.
Na pitanje, međutim, ko bi mogao da zameni Rencija ukoliko zaista podnese ostavku, američka agencija odgovara: Renci.
"S obzirom na to da predvodi demokrate, najveću parlamentarnu stranku, italijanski predsjednik Serđo Matarela mogao bi da traži od njega da pokuša da formira novu vladu, takozvanu "tehnokratsku" vladu - sastavljenu od ekonomista i drugih pojedinaca izvan svijeta politike, što bi bilo još manje prihvatljivo za brojne Italijane", ocjenjuje AP.
Posljednji predsjednik tehnokratske vlade bio je bivši evropski komesar Mario Monti, koji je uveo stroge mjere štedenje za oporavak italijanske ekonomije, podsjeća agencija.
Uoči italijanskog referenduma finansijska tržišta su nervozna.
Vjerovatnoću da će Italija da napusti monetarnu uniju, firma za savjetovanje o investiranju Sentix, procjenjuje u međuvremenu na 19,3 odsto - što je više nego ikada ranije. Oni se pri tom pozivaju na anketu sprovedenu među hiljadu finansijskih stručnjaka.
Činjenica je da loša ekonomska situacija slabi Rencijevu poziciju. Još uvek je oko 12 odsto Italijana bez posla, a među mladima je nezaposlenost i mnogo viša - 40 procenata. Privredni učinak je danas niži nego pre 10 godina, a zaduženost države iznosi više od 130 odsto bruto društvenog prihoda. To je u evrozoni, nakon Grčke, najveća zaduženost.
"Ne" na referendumu je za mnoge Italijane mogućnost da daju oduška svom nezadovoljstvu. To je "ne" neoliberalnim reformama, "ne" mjerama štednje, "ne" establišmentu, "ne" euru i Evropskoj uniji, navodi Rojters.
AP podsjeća da su parlamentarni izbori u Italiji zakazani za proljeće 2018. godine.
"Posle iznenađujuće pobjede komičara i aktiviste Bepe Grila iz Pokreta 5 zvezda u Rimu i u drugim trkama za mjesta gradonačelnika ranije ove godine, Pokret 5 zvijezda nestrpljiv je da preuzme nacionalnu vlast. Tako da bi prioritet parlamenta nakon referenduma vjerovatno bilo dorađivanje izbornog zakona kako bi se minimalizovao potencijalni uspon Pokreta 5 zvijezda", zaključuje AP.
Bonus video:
